DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 100     <-- 100 -->        PDF

gradima iznad Bakra, koje su svakako
odigrale važnu ulogu u amortiziranju
negativnih učinaka bakarske
prljave industrijske zone.


Osnivanjem posebnih šumarskih
poduzeća na privrednoj računici
sredinom 1960. god. otvara se
perspektiva povoljnijeg tretmana
šumarstva na kršu, ali je to nažalost
trajalo vrlo kratko vrijeme. Šumarije
na kršu i u takvim okolnostima
opet su uskoro prepuštene svojoj
neizvjesnoj sudbini. Nastupa vrijeme
intenzivnog razvoja turizma i
otvaranja mnogih industrijskih postrojenja
na Krku, što opet diktira
izgradnju infrastrukture. Instinktom
izvanrednog poslovnog čovjeka,
kolega Živko donosi vrlo važnu
odluku o uključivanju Šumarije na
pomoćne građevinske i hortikultur-
ne radove novoizgrađenih pogona
diljem cijelog otoka. Za takvu novu
orijentaciju potrebni su radni strojevi,
mehaničarska radionica i vlastiti
rasadnik, što Šumarija Krk isključivo
vlastitim sredstvima postupno
ostvaruje. Osim toga i radovi u šumarstvu
moraju se nastaviti u okviru
raspoloživih sredstava, ne dovodeći
u pitanje ulogu šumarstva u izvršenju
njegovih glavnih zadaća. U
tom dijelu osobito ističemo rad na
osnivanju novih manjih kultura, većinom
uz more, kako bi se stvorile
realne pretpostavke za daljnji razvoj
turizma. Osim toga kolega Živko
sa svojom Šumarijom ulaže velike
napore u poboljšanje protupožarne
zaštite šuma tijekom ljetnih
mjeseci. U tu svrhu je bio nabavljen
i motorni čamac za patroliranje s
morske strane.


Glavnu svoju novu djelatnost na
pomoćnim radovima i hortikulturi
razvija vrlo uspješno i poslovi se sve
više šire. Kvalitetom svojih poslova
i konkurencijskim cijenama, osigurava
dovoljno posla na otoku
Krku, ali i na susjednom riječkom
području. Od većih zahvata spominjemo
radove na uređenju velikog
hotelskog kompleksa "Haludovo" u
Malinskoj i kemijskog postrojenja
"Dina" kraj Omišlja. Zahvaljujući
takvom trendu Šumarija zapošljava
nove radnike, a sedamdesetih godina
osniva vlastiti rasadnik "Lunta",
te uspijeva osigurati sredstva za izgradnju
nove šumarijske zgrade. U
takvom angažmanu protiču neobično
dinamični i raznovrsni radovi
Šumarije Krk pod vodstvom Živka,
sve do njegovog umirovljenja 1980.
godine i dolaska novih domaćih
stručnjaka na čelu s kolegom Antonom
D i j a n i ć e m. Nažalost Živko
nije dočekao na svom radnom
mjestu bolji tretman šumarstva na
kršu, koji je zapravo započeo tek
1981. godine uz pomoć Republike,
SlZ-a za šumarstvo i lokalnih vlasti.
Kolega Živko povremeno piše o šumarstvu
otoka u lokalnim novinama,
što svakako ima afirmativni utjecaj
u stvaranju pozitivnog mišljenja
javnosti u odnosu na šumarstvo.


U privatnom životu kolegu Živka
je krasila otvorenost, optimizam
i korektni ljudski odnos prema čovjeku,
a osobito prema radnicima
njegove Šumarije. Slobodne trenutke
posvetio je dugogodišnjem angažmanu
u raznim društvima (turističkom,
ribarskom i lovačkom)
gdje je obavljao odgovorne dužno


sti. Za vrijeme njegovog rukovođenja
u turističkom društvu osnovane
su tradicionalne "Krčke ljetne večeri",
koje su već danas nezaobilazni
segment bogate turističke ponude
ovoga područja. Kao pasionirani ribič
gotovo se svakodnevno družio s
našim profesorom Miroslavom
Kugi erom, koji je najveći dio
svog života u mirovini proveo u
svojoj kući na Krku. Ovaj tandem
vremenom je postao prepoznatljiv
detalj svakodnevnog života grada
Krka. Živko je solidno svirao gitaru
i mandolinu, a njegov bariton u
klapskom pjevanju isticao se svojom
mekoćom i toplinom u najboljoj
maniri prepoznatljivog mediteranskog
ugođaja. Od stranih jezika
odlično je poznavao talijanski, a također
se dobro služio njemačkim
jezikom.


Svojim stručnim radom u šumarstvu
otoka Krka i općenito cjelokupnim
angažmanom u ostalim
segmentima svoje okoline, kolega
Živko se potvrdio kao kompletna
ličnost, što je svakako pridonijelo
afirmaciji šumarske struke na otoku
Krku, ali i cijelog našeg šumarstva.


Jer kako kaže jedna poslovica
"Svrha života je rad, tko to nije spoznao
osuđen je na propast". A upravo
je njegov život bio ispunjen radom
i zapravo jednom riječju bio je
to zaista život neobično bogat izuzetnim
ljudskim i stručnim vrijednostima.


V. Ivančević


359




ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 101     <-- 101 -->        PDF

UPUTE AUTORIMA


Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja
šumarstva, primarne prerade drva, zaštite pri.
rode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,
savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz
domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje
iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje
šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se
odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i
crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva,
te radove Hrvatskoga šumarskog društva.


Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju
zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i
sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni
članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak)
na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih
razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke
razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba
biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom
na papiru formata A4.


Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:


- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi
članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2
stranice napisane s proredom na papiru formata A4.


- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati
ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što
omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene
spoznaje iz određenog područja šumarske struke i
prakse.


- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih
stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice,
crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom
na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima
Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove
nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu op-
sežnost opravdavaju.


- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati
sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi
o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)
navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.


Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,
metodološkim napomenama, raspravom,
rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika
i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom
jeziku.


- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,
dok se fusnote u tekstu označavaju redoslje-
dom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice
gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju
se malim slovima i navode se odmah iza tablica.


- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih
veličina, dok manje poznate fizikalne veličine
treba posebno objasniti u jednadžbama i si.


-Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu


razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima


kako slijede.


- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno
od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora
i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu
biti u omjeru 2:1.


- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i
brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake
fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne
i kontrastne.


- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost
članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.


- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu
na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:


1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski


fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.


2. Prpić,B. i Komlenović,N. i Seletković,


Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski
list 5-6, str. 195-215.


- Pored punog imena i prezimena autora treba
navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,
mr., dipl. ing....).


- Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s
pomoću nekog od tzv. vvordprocesora na osobnom
računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni
rukopis predati na disketi 3.5".


- Potpuno završene i kompletne članke (disketu,
tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.
Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani
jezik.


- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg
područja na mišljenje u zemlji, a za
znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.


-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih
članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa.
Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne
može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se
može naručiti 20 separata.


- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz
rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,
JMBG, adresu i općinu stanovanja.


Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA


Zagreb, Trg Mažuranića 11
Telefon: 48 28 477, 48 28 359
Telefax: 48 28 477
E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr
WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist