DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 100 <-- 100 --> PDF |
gradima iznad Bakra, koje su svakako odigrale važnu ulogu u amortiziranju negativnih učinaka bakarske prljave industrijske zone. Osnivanjem posebnih šumarskih poduzeća na privrednoj računici sredinom 1960. god. otvara se perspektiva povoljnijeg tretmana šumarstva na kršu, ali je to nažalost trajalo vrlo kratko vrijeme. Šumarije na kršu i u takvim okolnostima opet su uskoro prepuštene svojoj neizvjesnoj sudbini. Nastupa vrijeme intenzivnog razvoja turizma i otvaranja mnogih industrijskih postrojenja na Krku, što opet diktira izgradnju infrastrukture. Instinktom izvanrednog poslovnog čovjeka, kolega Živko donosi vrlo važnu odluku o uključivanju Šumarije na pomoćne građevinske i hortikultur- ne radove novoizgrađenih pogona diljem cijelog otoka. Za takvu novu orijentaciju potrebni su radni strojevi, mehaničarska radionica i vlastiti rasadnik, što Šumarija Krk isključivo vlastitim sredstvima postupno ostvaruje. Osim toga i radovi u šumarstvu moraju se nastaviti u okviru raspoloživih sredstava, ne dovodeći u pitanje ulogu šumarstva u izvršenju njegovih glavnih zadaća. U tom dijelu osobito ističemo rad na osnivanju novih manjih kultura, većinom uz more, kako bi se stvorile realne pretpostavke za daljnji razvoj turizma. Osim toga kolega Živko sa svojom Šumarijom ulaže velike napore u poboljšanje protupožarne zaštite šuma tijekom ljetnih mjeseci. U tu svrhu je bio nabavljen i motorni čamac za patroliranje s morske strane. Glavnu svoju novu djelatnost na pomoćnim radovima i hortikulturi razvija vrlo uspješno i poslovi se sve više šire. Kvalitetom svojih poslova i konkurencijskim cijenama, osigurava dovoljno posla na otoku Krku, ali i na susjednom riječkom području. Od većih zahvata spominjemo radove na uređenju velikog hotelskog kompleksa "Haludovo" u Malinskoj i kemijskog postrojenja "Dina" kraj Omišlja. Zahvaljujući takvom trendu Šumarija zapošljava nove radnike, a sedamdesetih godina osniva vlastiti rasadnik "Lunta", te uspijeva osigurati sredstva za izgradnju nove šumarijske zgrade. U takvom angažmanu protiču neobično dinamični i raznovrsni radovi Šumarije Krk pod vodstvom Živka, sve do njegovog umirovljenja 1980. godine i dolaska novih domaćih stručnjaka na čelu s kolegom Antonom D i j a n i ć e m. Nažalost Živko nije dočekao na svom radnom mjestu bolji tretman šumarstva na kršu, koji je zapravo započeo tek 1981. godine uz pomoć Republike, SlZ-a za šumarstvo i lokalnih vlasti. Kolega Živko povremeno piše o šumarstvu otoka u lokalnim novinama, što svakako ima afirmativni utjecaj u stvaranju pozitivnog mišljenja javnosti u odnosu na šumarstvo. U privatnom životu kolegu Živka je krasila otvorenost, optimizam i korektni ljudski odnos prema čovjeku, a osobito prema radnicima njegove Šumarije. Slobodne trenutke posvetio je dugogodišnjem angažmanu u raznim društvima (turističkom, ribarskom i lovačkom) gdje je obavljao odgovorne dužno sti. Za vrijeme njegovog rukovođenja u turističkom društvu osnovane su tradicionalne "Krčke ljetne večeri", koje su već danas nezaobilazni segment bogate turističke ponude ovoga područja. Kao pasionirani ribič gotovo se svakodnevno družio s našim profesorom Miroslavom Kugi erom, koji je najveći dio svog života u mirovini proveo u svojoj kući na Krku. Ovaj tandem vremenom je postao prepoznatljiv detalj svakodnevnog života grada Krka. Živko je solidno svirao gitaru i mandolinu, a njegov bariton u klapskom pjevanju isticao se svojom mekoćom i toplinom u najboljoj maniri prepoznatljivog mediteranskog ugođaja. Od stranih jezika odlično je poznavao talijanski, a također se dobro služio njemačkim jezikom. Svojim stručnim radom u šumarstvu otoka Krka i općenito cjelokupnim angažmanom u ostalim segmentima svoje okoline, kolega Živko se potvrdio kao kompletna ličnost, što je svakako pridonijelo afirmaciji šumarske struke na otoku Krku, ali i cijelog našeg šumarstva. Jer kako kaže jedna poslovica "Svrha života je rad, tko to nije spoznao osuđen je na propast". A upravo je njegov život bio ispunjen radom i zapravo jednom riječju bio je to zaista život neobično bogat izuzetnim ljudskim i stručnim vrijednostima. V. Ivančević 359 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2000 str. 101 <-- 101 --> PDF |
UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite pri. rode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: - Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. - U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. - Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu op- sežnost opravdavaju. - Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. - Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redoslje- dom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. - Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i si. -Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. - Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. - Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. - Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. - Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Prpić,B. i Komlenović,N. i Seletković, Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 5-6, str. 195-215. - Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing....). - Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. vvordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi 3.5". - Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. - Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. -Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. - Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 48 28 477, 48 28 359 Telefax: 48 28 477 E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist |