DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 98     <-- 98 -->        PDF

JAVNO POLJOPRIVREDNO PODUZEĆE


Osnovni poticaj i pravna podloga za osnivanje
ovakvog poduzeća je zaštita državne imovine. Opće je
poznato i već dokazano da napuštene poljoprivredne
površine predstavljaju najveću opasnost za državne
šumske površine u smislu zaštite šuma od požara. Zbog
toga je potrebno u pravnom smislu otvoriti prostor djelovanja
Javnom poljoprivrednom poduzeću na površini
širine 100 metara od površina u vlasništvu Države.
Tako uređen prostor poljoprivrednom kulturom bila bi
zaštita šumskim površinama u zaštiti od požara. U suprotnom,
svaka šumarska proizvodnja gubi svoj smisao,
jer su iz godine u godinu rezultati šumarske proizvodnje
u područjima zahvaćenim velikim šumskim površinama
višestruko opožareni. Osnivanjem takvog poduzeća
s ciljem uređenja poljoprivrednih površina u
pojasu 100 dužnih metara udaljeno od šumskih površi


na, stvorio bi se subjekt, koji bi prije svega djelovao zaštitno,
zatim proizvodno, a mogao bi svoje usluge pružiti
na tržištu u uređenju ostalih poljoprivrednih površina
na ekonomski opravdanoj osnovi. U konačnici bi rad
takvog poduzeća ostvarivao višestruku korist vidljivu
kroz;


1 ) zaštita državnih površina od požara


2) povećanje poljoprivredne proizvodnje


3) povećanje zaposlenosti


4) smanjenje cijena poljoprivrednih proizvoda (maslinova
ulja)


5) zaštita baštine (očuvanje terasastih površina)


6) općekorisne funkcije u turizmu


7) povećanje vitalnosti ljudske populacije.


ZAKLJUČAK


Čovjek je najvažniji ekološki čimbenik. Vraćanjem
čovjeka u prostor ostvaruju se pretpostavke za učinkovito
djelovanje svih ostalih organizacijskih i tehnič


kih mjera u zaštiti šuma od požara. Doprinos tomu mogu
dati javna poduzeća za šume i poljoprivredu.


Fotografije i tekst: Ivan Simić dipl. ing. šum.


AKTUALNO


PRILOG POZNAVANJA VRSTE Anoplophora glabripennis Motschulsky -


"ZVIJEZDANO NEBO"


Strizibuba Anoplophora glabripennis Motschulsky
(Coleoptera, Cerambicidae) uvrštena je 1999. godine
u A1 listu Eppo-a (Europian plant protection organization),
tj. listu karantenskih štetočina bilja koja nisu
utvrđena na teritoriju Europe. Iste godine Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, predložilo
je stavljanje ovog kukca u Hrvatsku listu Al.


Europa je alarmirana s događanjima u SAD-u zadnjih
pet godina.


Domovina ove strizibube je daleki istok. U Kini je
važan i poznat štetnik na listopadnom drvu. Prenesen u
Ameriku vrlo se brzo proširio, uzrokovavši velike štete
uz zapanjujuću agresivnost (napada i potpuno zdrava
stabla).


U SAD-u je prvi put registrirana 1996. godine u
Brooklynu i Amityville (New York). Vrlo brzo primijećeni
su rojevi na području Chicaga (1998). Tamo se
ovaj štetnik proširio ambalažnim drvom (npr. palete,
drveni boksovi i si.) iz Kine. Kako su klimatski uvjeti u
SAD-u bili pogodni, a prirodnih neprijatelja nije bilo,


vrsta je vrlo brzo napredovala. Dosad se moralo posjeći
2.500 stabala. Štete se računaju u milijunima dolara.
Pokrenute su mjere karantene i eradikacije. Zasad se
štetnik registrira uz urbana područja i u parkovima, ali
proširivanje nije isključeno.


U Chicagu je uzbuna tako jaka, da su ljudi preko Interneta
zamoljeni da odmah na poseban broj telefona u
posebno organiziran centar javljaju uoče li simptome
napada ovog štetnika. Na taj način brzo se pronalaze
područja i smjer rasprostranjivanja, a zaražena stabla
se markiraju i sijeku tijekom zime.


U Kanadi je uzbuna pokrenuta 1999. godine i vjeruje
se da se kukac proširio u južne dijelove ove države.


Događanja u Sjevernoj Americi te uspoređivanje
uvjeta u srednjoj i južnoj Europi s Kineskim područjem
rasprostranjivanja, navodi nas na zaključak daje nesmetan
i vrlo brz razvoj ovih kukaca moguć u Europi, te
je potencijalno vrlo opasna vrsta. Iako su karantenske
mjere pokrenute, Hrvatska je klimatski u takvom području
i imajući u vidu naše luke, odnosno mjesto prodora,
interesantno je kratko upoznavanje ove vrste.


216




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Rasprostranjenost i domaćini:


Prirodno rasprostranjenje ove vrste je u Aziji: Kina,
Japan, Korea, Tajvan.


Polifag je i najčešće dolazi na topolama, javorima,


vrbama, zatim na brijestovima, brezama, kruškama, bagremima,
dudovima i divljem kestenima. U New Yorku
su napadnuti još likvidambar i jasen.


Morfologija i biologija:


Kukac je ugljeno crne boje s nepravilnim bijelim
mrljama na pokrilju.


Zbog takve specifične obojenosti, u Kini ova strizi-
buba nosi naziv "zvijezdano nebo".


Veličina tijela je 25 do 35 mm. Ticala su kod mužjaka
obično dvostruko, a kod ženke neznatno duža od tijela
i sastoje se od 11 segmenata.


U svojoj domovini, ovisno o regiji, ova strizibuba
ima jedno - ili dvogodišnji potpun ciklus razvoja. U
SAD-u je zasad registrirana samo jednogodišnja generacija.


Mladi imago napušta drvo u svibnju i može letjeti
stotinjak metara u potrazi za domaćinom. Kukci su aktivni
od sredine ljeta do sredine jeseni. U to vrijeme se
prehranjuju korom grana. Isti izvor hrane koriste u vrijeme
rojenja i odlaganja jaja. Ženka izgrize ovalnu rupicu
u kori, gdje odlaže 5-7 mm veliko jaje. Živi prosječno
40 dana i odlaže oko 25-40 jaja. Prema nekim autorima
sposobna je izleći i do 70 jaja.


Larve su oker - bijele boje, dugačke najviše 50 mm u
zadnjem stadiju, a na protoraksu imaju hitiniziranu smeđu
mrlju. Izlaze iz jaja nakon dva tjedna i prvo se prehranjuju
floemom. Nakon toga izgrizu hodnike u drvo.
To obično rade kroz cijelu zimu. Kukac može prezimiti
u stadiju jajeta, larve ili kukuljice. Kada strizibuba napušta
drvo, ostaje 10-15 mm širok, okrugao hodnik.


Napadnute grane mogu odumrijeti. Stabla fiziološki
oslabe i postaju atraktivna sekundarnim parazitima (gljive
ili kukci). Jak napad obično završava smrću stabla.


Slika 1: Para-tipovi iz Kine, provincija Liaoning, Shenyang;
mužjak lijevo, ženka desno.


Simptomi napada:


Simptomi napada su ovalne udubine u kori promjera pine piljevine na pridanku stabla ili pazuhima grana,


10-15 mm. Često iz takvih udubina teče sok. U kasni- nastale izlaženjem imaga.


jim fazama napada vide se okrugle izlazne rupe pro- Samj 0drasli kukci mogu se naći na svim dijelovima


mjera 10-15 mm. Tada se mogu primijetiti grube naku- stabla.


Zaštitne


U Americi se koriste fitosanitarne mjere.


U Europi se raspravlja o karantenskim mjerama kakve
se provode u SAD-u. One obuhvaćaju svaku zabranu
uvoza ambalažnog drva iz Kine, jasno izuzetak čini
deklarirano nezaražena ambalaža s propisnom svjedodžbom.


Kemijska borba je teška, skupa i često slabog uspjeha,
jer su kuci najosjetljivijih stadija u drvu teško dohvatljivi.


mjere:


Ovo je vrsta o kojoj se u Europi zadnjih godina jako
puno raspravlja. Jasno je da postoji opravdana bojazan
prenašanja ovog kukca na stari kontinent. To bi značilo
u prvom redu velike štete u parkovima ili šumama, velike
zaštitne zahvate i konačno veliku financijsku štetu.


Ostaje nam nada da će sve mjere predostrožnosti dobro
teći ili da ćemo kod prvog pojavljivanja ovog štetnika
biti spremni i pravovremeno reagirati. Ne smije se
zaboraviti da i Hrvatska potencijalno može biti prva
zemlja gdje se Anoplophora može pojaviti.


217