DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 98 <-- 98 --> PDF |
JAVNO POLJOPRIVREDNO PODUZEĆE Osnovni poticaj i pravna podloga za osnivanje ovakvog poduzeća je zaštita državne imovine. Opće je poznato i već dokazano da napuštene poljoprivredne površine predstavljaju najveću opasnost za državne šumske površine u smislu zaštite šuma od požara. Zbog toga je potrebno u pravnom smislu otvoriti prostor djelovanja Javnom poljoprivrednom poduzeću na površini širine 100 metara od površina u vlasništvu Države. Tako uređen prostor poljoprivrednom kulturom bila bi zaštita šumskim površinama u zaštiti od požara. U suprotnom, svaka šumarska proizvodnja gubi svoj smisao, jer su iz godine u godinu rezultati šumarske proizvodnje u područjima zahvaćenim velikim šumskim površinama višestruko opožareni. Osnivanjem takvog poduzeća s ciljem uređenja poljoprivrednih površina u pojasu 100 dužnih metara udaljeno od šumskih površi na, stvorio bi se subjekt, koji bi prije svega djelovao zaštitno, zatim proizvodno, a mogao bi svoje usluge pružiti na tržištu u uređenju ostalih poljoprivrednih površina na ekonomski opravdanoj osnovi. U konačnici bi rad takvog poduzeća ostvarivao višestruku korist vidljivu kroz; 1 ) zaštita državnih površina od požara 2) povećanje poljoprivredne proizvodnje 3) povećanje zaposlenosti 4) smanjenje cijena poljoprivrednih proizvoda (maslinova ulja) 5) zaštita baštine (očuvanje terasastih površina) 6) općekorisne funkcije u turizmu 7) povećanje vitalnosti ljudske populacije. ZAKLJUČAK Čovjek je najvažniji ekološki čimbenik. Vraćanjem čovjeka u prostor ostvaruju se pretpostavke za učinkovito djelovanje svih ostalih organizacijskih i tehnič kih mjera u zaštiti šuma od požara. Doprinos tomu mogu dati javna poduzeća za šume i poljoprivredu. Fotografije i tekst: Ivan Simić dipl. ing. šum. AKTUALNO PRILOG POZNAVANJA VRSTE Anoplophora glabripennis Motschulsky - "ZVIJEZDANO NEBO" Strizibuba Anoplophora glabripennis Motschulsky (Coleoptera, Cerambicidae) uvrštena je 1999. godine u A1 listu Eppo-a (Europian plant protection organization), tj. listu karantenskih štetočina bilja koja nisu utvrđena na teritoriju Europe. Iste godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, predložilo je stavljanje ovog kukca u Hrvatsku listu Al. Europa je alarmirana s događanjima u SAD-u zadnjih pet godina. Domovina ove strizibube je daleki istok. U Kini je važan i poznat štetnik na listopadnom drvu. Prenesen u Ameriku vrlo se brzo proširio, uzrokovavši velike štete uz zapanjujuću agresivnost (napada i potpuno zdrava stabla). U SAD-u je prvi put registrirana 1996. godine u Brooklynu i Amityville (New York). Vrlo brzo primijećeni su rojevi na području Chicaga (1998). Tamo se ovaj štetnik proširio ambalažnim drvom (npr. palete, drveni boksovi i si.) iz Kine. Kako su klimatski uvjeti u SAD-u bili pogodni, a prirodnih neprijatelja nije bilo, vrsta je vrlo brzo napredovala. Dosad se moralo posjeći 2.500 stabala. Štete se računaju u milijunima dolara. Pokrenute su mjere karantene i eradikacije. Zasad se štetnik registrira uz urbana područja i u parkovima, ali proširivanje nije isključeno. U Chicagu je uzbuna tako jaka, da su ljudi preko Interneta zamoljeni da odmah na poseban broj telefona u posebno organiziran centar javljaju uoče li simptome napada ovog štetnika. Na taj način brzo se pronalaze područja i smjer rasprostranjivanja, a zaražena stabla se markiraju i sijeku tijekom zime. U Kanadi je uzbuna pokrenuta 1999. godine i vjeruje se da se kukac proširio u južne dijelove ove države. Događanja u Sjevernoj Americi te uspoređivanje uvjeta u srednjoj i južnoj Europi s Kineskim područjem rasprostranjivanja, navodi nas na zaključak daje nesmetan i vrlo brz razvoj ovih kukaca moguć u Europi, te je potencijalno vrlo opasna vrsta. Iako su karantenske mjere pokrenute, Hrvatska je klimatski u takvom području i imajući u vidu naše luke, odnosno mjesto prodora, interesantno je kratko upoznavanje ove vrste. 216 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Rasprostranjenost i domaćini: Prirodno rasprostranjenje ove vrste je u Aziji: Kina, Japan, Korea, Tajvan. Polifag je i najčešće dolazi na topolama, javorima, vrbama, zatim na brijestovima, brezama, kruškama, bagremima, dudovima i divljem kestenima. U New Yorku su napadnuti još likvidambar i jasen. Morfologija i biologija: Kukac je ugljeno crne boje s nepravilnim bijelim mrljama na pokrilju. Zbog takve specifične obojenosti, u Kini ova strizi- buba nosi naziv "zvijezdano nebo". Veličina tijela je 25 do 35 mm. Ticala su kod mužjaka obično dvostruko, a kod ženke neznatno duža od tijela i sastoje se od 11 segmenata. U svojoj domovini, ovisno o regiji, ova strizibuba ima jedno - ili dvogodišnji potpun ciklus razvoja. U SAD-u je zasad registrirana samo jednogodišnja generacija. Mladi imago napušta drvo u svibnju i može letjeti stotinjak metara u potrazi za domaćinom. Kukci su aktivni od sredine ljeta do sredine jeseni. U to vrijeme se prehranjuju korom grana. Isti izvor hrane koriste u vrijeme rojenja i odlaganja jaja. Ženka izgrize ovalnu rupicu u kori, gdje odlaže 5-7 mm veliko jaje. Živi prosječno 40 dana i odlaže oko 25-40 jaja. Prema nekim autorima sposobna je izleći i do 70 jaja. Larve su oker - bijele boje, dugačke najviše 50 mm u zadnjem stadiju, a na protoraksu imaju hitiniziranu smeđu mrlju. Izlaze iz jaja nakon dva tjedna i prvo se prehranjuju floemom. Nakon toga izgrizu hodnike u drvo. To obično rade kroz cijelu zimu. Kukac može prezimiti u stadiju jajeta, larve ili kukuljice. Kada strizibuba napušta drvo, ostaje 10-15 mm širok, okrugao hodnik. Napadnute grane mogu odumrijeti. Stabla fiziološki oslabe i postaju atraktivna sekundarnim parazitima (gljive ili kukci). Jak napad obično završava smrću stabla. Slika 1: Para-tipovi iz Kine, provincija Liaoning, Shenyang; mužjak lijevo, ženka desno. Simptomi napada: Simptomi napada su ovalne udubine u kori promjera pine piljevine na pridanku stabla ili pazuhima grana, 10-15 mm. Često iz takvih udubina teče sok. U kasni- nastale izlaženjem imaga. jim fazama napada vide se okrugle izlazne rupe pro- Samj 0drasli kukci mogu se naći na svim dijelovima mjera 10-15 mm. Tada se mogu primijetiti grube naku- stabla. Zaštitne U Americi se koriste fitosanitarne mjere. U Europi se raspravlja o karantenskim mjerama kakve se provode u SAD-u. One obuhvaćaju svaku zabranu uvoza ambalažnog drva iz Kine, jasno izuzetak čini deklarirano nezaražena ambalaža s propisnom svjedodžbom. Kemijska borba je teška, skupa i često slabog uspjeha, jer su kuci najosjetljivijih stadija u drvu teško dohvatljivi. mjere: Ovo je vrsta o kojoj se u Europi zadnjih godina jako puno raspravlja. Jasno je da postoji opravdana bojazan prenašanja ovog kukca na stari kontinent. To bi značilo u prvom redu velike štete u parkovima ili šumama, velike zaštitne zahvate i konačno veliku financijsku štetu. Ostaje nam nada da će sve mjere predostrožnosti dobro teći ili da ćemo kod prvog pojavljivanja ovog štetnika biti spremni i pravovremeno reagirati. Ne smije se zaboraviti da i Hrvatska potencijalno može biti prva zemlja gdje se Anoplophora može pojaviti. 217 |