DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 98 <-- 98 --> PDF |
JAVNO POLJOPRIVREDNO PODUZEĆE Osnovni poticaj i pravna podloga za osnivanje ovakvog poduzeća je zaštita državne imovine. Opće je poznato i već dokazano da napuštene poljoprivredne površine predstavljaju najveću opasnost za državne šumske površine u smislu zaštite šuma od požara. Zbog toga je potrebno u pravnom smislu otvoriti prostor djelovanja Javnom poljoprivrednom poduzeću na površini širine 100 metara od površina u vlasništvu Države. Tako uređen prostor poljoprivrednom kulturom bila bi zaštita šumskim površinama u zaštiti od požara. U suprotnom, svaka šumarska proizvodnja gubi svoj smisao, jer su iz godine u godinu rezultati šumarske proizvodnje u područjima zahvaćenim velikim šumskim površinama višestruko opožareni. Osnivanjem takvog poduzeća s ciljem uređenja poljoprivrednih površina u pojasu 100 dužnih metara udaljeno od šumskih površi na, stvorio bi se subjekt, koji bi prije svega djelovao zaštitno, zatim proizvodno, a mogao bi svoje usluge pružiti na tržištu u uređenju ostalih poljoprivrednih površina na ekonomski opravdanoj osnovi. U konačnici bi rad takvog poduzeća ostvarivao višestruku korist vidljivu kroz; 1 ) zaštita državnih površina od požara 2) povećanje poljoprivredne proizvodnje 3) povećanje zaposlenosti 4) smanjenje cijena poljoprivrednih proizvoda (maslinova ulja) 5) zaštita baštine (očuvanje terasastih površina) 6) općekorisne funkcije u turizmu 7) povećanje vitalnosti ljudske populacije. ZAKLJUČAK Čovjek je najvažniji ekološki čimbenik. Vraćanjem čovjeka u prostor ostvaruju se pretpostavke za učinkovito djelovanje svih ostalih organizacijskih i tehnič kih mjera u zaštiti šuma od požara. Doprinos tomu mogu dati javna poduzeća za šume i poljoprivredu. Fotografije i tekst: Ivan Simić dipl. ing. šum. AKTUALNO PRILOG POZNAVANJA VRSTE Anoplophora glabripennis Motschulsky - "ZVIJEZDANO NEBO" Strizibuba Anoplophora glabripennis Motschulsky (Coleoptera, Cerambicidae) uvrštena je 1999. godine u A1 listu Eppo-a (Europian plant protection organization), tj. listu karantenskih štetočina bilja koja nisu utvrđena na teritoriju Europe. Iste godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, predložilo je stavljanje ovog kukca u Hrvatsku listu Al. Europa je alarmirana s događanjima u SAD-u zadnjih pet godina. Domovina ove strizibube je daleki istok. U Kini je važan i poznat štetnik na listopadnom drvu. Prenesen u Ameriku vrlo se brzo proširio, uzrokovavši velike štete uz zapanjujuću agresivnost (napada i potpuno zdrava stabla). U SAD-u je prvi put registrirana 1996. godine u Brooklynu i Amityville (New York). Vrlo brzo primijećeni su rojevi na području Chicaga (1998). Tamo se ovaj štetnik proširio ambalažnim drvom (npr. palete, drveni boksovi i si.) iz Kine. Kako su klimatski uvjeti u SAD-u bili pogodni, a prirodnih neprijatelja nije bilo, vrsta je vrlo brzo napredovala. Dosad se moralo posjeći 2.500 stabala. Štete se računaju u milijunima dolara. Pokrenute su mjere karantene i eradikacije. Zasad se štetnik registrira uz urbana područja i u parkovima, ali proširivanje nije isključeno. U Chicagu je uzbuna tako jaka, da su ljudi preko Interneta zamoljeni da odmah na poseban broj telefona u posebno organiziran centar javljaju uoče li simptome napada ovog štetnika. Na taj način brzo se pronalaze područja i smjer rasprostranjivanja, a zaražena stabla se markiraju i sijeku tijekom zime. U Kanadi je uzbuna pokrenuta 1999. godine i vjeruje se da se kukac proširio u južne dijelove ove države. Događanja u Sjevernoj Americi te uspoređivanje uvjeta u srednjoj i južnoj Europi s Kineskim područjem rasprostranjivanja, navodi nas na zaključak daje nesmetan i vrlo brz razvoj ovih kukaca moguć u Europi, te je potencijalno vrlo opasna vrsta. Iako su karantenske mjere pokrenute, Hrvatska je klimatski u takvom području i imajući u vidu naše luke, odnosno mjesto prodora, interesantno je kratko upoznavanje ove vrste. 216 |