DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 97 <-- 97 --> PDF |
UREĐENJE Za uređenje sveukupnih površina brine se šumarska odnosno poljoprivredna znanost, tj. za šumske površine brinu šumari, a za poljoprivredne površine agronomi. Po logiei stvari granica između ovih grupacija je određena bonitetom tla, ali je ona određena, kao što smo već naveli i vlasničkim odnosima. Stoga i pristup Države prema ovim površinama treba biti različit. Iako na prvi pogled u Dalmaciji uočavamo velike nepošu- mljenc šumske površine, upravo zbog požara njihovo pošumljavanje u cumediteranu nije šumarski prioritet. Naime, postoje dosta velike površine zrelih borovih kultura kod kojih je prijeko potrebno izvršiti izmjenu uzgojnih, odnosno sastojinskih oblika, što znači da se zrele borove kulture postupno zamjenjuju klimatoge- nom zajednicom hrasta crnike koja je stabilnija i kvalitetnija biljna zajednica. Na taj se način spriječava propadanje dosadašnjeg uloženog truda u realizaciji progresivnih procesa koji su pri kraju i šteta koje su ogromne kada korak do cilja cijeli trud izgori. Dakle prioriteti u uređenju šumskih površina su; 1. izmjena sastojinskih oblika u zrelim borovim kulturama, 2. pošumljavanje neobraslih šumskih površina 3. izmjena uzgojnih oblika degradirane klimatogene zajednice. Iz ovih točaka vidljivo je da su one ostvarive s onom infrastrukturom koju sada posjedujemo u okviru Hrvatskih šuma. Problematika poljoprivrednih površina je nešto složenija, ali je organizacijski rješiva. Temeljni uzrok za- puštanja poljoprivrednih površina je nemogućnost ostvarivanja zakonitosti ekonomike obujma, odnosno nemogućnost smanjenja fiksnih troškova u poljoprivred- Slika 3. Ljetna svakodnevica PROSTORA noj proizvodnji. Glavna prepreka tome su Katastar i Zemljišna knjiga koje djeluju kao dvije potpuno odvojene stvari, a njihovo povezivanje je gotovo nemoguće u kratkom roku. Uostalom za takav posao su potrebna i iznimna novčana sredstva za geodetsku izmjeru Hrvatske. Zbog toga u ukupnosti nije moguće provoditi stimulativnu poreznu politiku u smislu okrupnjavanja poljoprivrednih posjeda s ciljem učinkovite proizvodnje. Jedini izlaz je vidljiv u osnivanju Javnog poljoprivrednog poduzeća. Ovo poduzeće trebalo bi imati višestruku korisnu ulogu u društvu sličnu fundaciji po svojim rezultatima, ali svakako popraćeno u ekzaktnim odnosima s minimalnom pozitivnom nulom poslovanja. Takav pristup ovom poduzeću opravdale bi zadaće koje bi ono ispunjavalo. Inicijativu za osnutak ovakvog poduzeća mogu dati Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo razvitka i obnove, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ili pak Hrvatske šume, koje bi kroz svoje programe zaštite šuma mogle u stvarnosti provesti inicijalne programe. Slika 4. Nakon požara se otkriju kamene podzide 215 |