DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 95 <-- 95 --> PDF |
prilikom izmjera visina za konstrukciju visinskih krivulja nije vodilo računa o bonitetu i starosti sastojine. Izmjerene visine svrstane su u jednu cjelinu, pa se tako dobije široki snop rasipanja visina. Ovo najbolje potvrđuju tanki debljinski stupnjevi npr. 12,5 cm. Prema slici 2 najmanja visina u tom debljinskom stupnju iznosi 7,8 metara, a najveća 19,4 metara, što čini razliku od 11,6 metara. Ovako velika razlika u visini stabala kod 12,5 cm, dakle kod mladih stabala, može se objasniti manjim dijelom utjecajem boniteta, a većim dijelom razlika u visini stabala dolazi od različite starosti tih stabala. Prema onome što smo ranije rekli, najniže visine dolaze od stabala koja su najmlađa, a rasla su u povoljnim uvjetima sa dosta svijetla i životnog prostora (deblja od srednjeg sastojinskog stabla), a najveće visine dolaze od najstarijih stabala, koja su rasla u nepovoljnim uvjetima s malo svjetla i životnog prostora (tanja od srednjeg sastojinskog stabla). Ulaz za određivanje standardne visinske krivulje ili tarifnog niza je visina srednjih sastojinskih stabala, zbog toga stoje odnos između prsnog promjera i visine najstabilniji kod srednjih sastojinskih stabala, jer se ona razvijaju u istim ili približno istim uvjetima. Na slici br. 3 prikazanje odnos visinske krivulje sastojine i standardnih visinskih krivulja. Na prvi pogled uočava se da sastojinska visinska krivulja ima blaži nagib od standardnih visinskih krivulja, pa zbog toga pre- sjeca standardne visinske krivulje. Ova pojava objašnjava se time, što sastojinska visinska krivulja potječe od stabala iste ili približno iste starosti, pa zbog toga nema velike razlike u visini između tankih i debelih stabala. Kod standardnih visinskih krivulja nije se vodilo računa o starosti sastojina, pa su razlike između visina tankih i debelih stabala velike te otuda i strmiji tok standardnih visinskih krivulja. Zbog ove činjenice dolazilo je do pogreške u obračunu drvne mase sastojine, na način da se za tanja stabla od srednjeg sastojinskog stabla iskazivala manja drvna masa od stvarne, a za stabla deblja od srednjeg sastojinskog stabla iskazivala se veća drvna masa od stvarne. Iako su ove dvije pogreške sa suprotnim predznakom pa se međusobno poništavaju, ipak je ukupna drvna masa bila veća od stvarne zbog toga, što se više od dvije trećine ukupne mase sastojine nalazi u debljinskim stupnjevima debljim od srednjeg sastojinskog stabla. Zbog svega stoje naprijed rečeno, pristupilo se novoj izmjeri visina za konstrukciju standardnih visinskih krivulja, pri čemu se strogo vodi računa o bonitetu i starosti sastojina. Prije terenskih radova sastojine se razvrstavaju u starosne grupe prema bonitetu. Starosne grupe do kulminacije visinskog prirasta ne bi trebale biti šire od deset godina, a poslije kulminacije visinskog prirasta ne šire od dvadeset godina. Kod brzo Slika 3. Odnos visinske krivulje sastojine i standardnih visinskih krivulja za hrast lužnjak (Spiranec) rastućih vrsta s kraćim ophodnjama starosne grupe ne bi trebale biti veće od pet, odnosno deset godina. Na ovaj način formirane standardne visinske krivulje bile bi trajne. Prilikom revizije ili obnove gospodarske osnove ne bi trebalo više mjeriti visine, jer za određivanje standardnih visinskih krivulja ili tarifa dovoljan je bonitet i starost sastojine. Jednodobne šume u stalnoj su mijeni i neprekidnoj borbi za svjetlom i životnim prostorom, i u toj borbi tko posustane, osuđen je na umiranje. Mr. sc. Martin Krajina 213 |