DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 95     <-- 95 -->        PDF

prilikom izmjera visina za konstrukciju visinskih krivulja
nije vodilo računa o bonitetu i starosti sastojine.
Izmjerene visine svrstane su u jednu cjelinu, pa se tako
dobije široki snop rasipanja visina. Ovo najbolje potvrđuju
tanki debljinski stupnjevi npr. 12,5 cm. Prema slici
2 najmanja visina u tom debljinskom stupnju iznosi
7,8 metara, a najveća 19,4 metara, što čini razliku od
11,6 metara. Ovako velika razlika u visini stabala kod
12,5 cm, dakle kod mladih stabala, može se objasniti
manjim dijelom utjecajem boniteta, a većim dijelom
razlika u visini stabala dolazi od različite starosti tih
stabala. Prema onome što smo ranije rekli, najniže visine
dolaze od stabala koja su najmlađa, a rasla su u povoljnim
uvjetima sa dosta svijetla i životnog prostora
(deblja od srednjeg sastojinskog stabla), a najveće visine
dolaze od najstarijih stabala, koja su rasla u nepovoljnim
uvjetima s malo svjetla i životnog prostora
(tanja od srednjeg sastojinskog stabla).


Ulaz za određivanje standardne visinske krivulje ili
tarifnog niza je visina srednjih sastojinskih stabala,
zbog toga stoje odnos između prsnog promjera i visine
najstabilniji kod srednjih sastojinskih stabala, jer se
ona razvijaju u istim ili približno istim uvjetima.


Na slici br. 3 prikazanje odnos visinske krivulje sastojine
i standardnih visinskih krivulja. Na prvi pogled
uočava se da sastojinska visinska krivulja ima blaži nagib
od standardnih visinskih krivulja, pa zbog toga pre-
sjeca standardne visinske krivulje. Ova pojava objašnjava
se time, što sastojinska visinska krivulja potječe
od stabala iste ili približno iste starosti, pa zbog toga
nema velike razlike u visini između tankih i debelih
stabala. Kod standardnih visinskih krivulja nije se vodilo
računa o starosti sastojina, pa su razlike između visina
tankih i debelih stabala velike te otuda i strmiji tok
standardnih visinskih krivulja. Zbog ove činjenice dolazilo
je do pogreške u obračunu drvne mase sastojine,
na način da se za tanja stabla od srednjeg sastojinskog
stabla iskazivala manja drvna masa od stvarne, a za stabla
deblja od srednjeg sastojinskog stabla iskazivala se
veća drvna masa od stvarne. Iako su ove dvije pogreške
sa suprotnim predznakom pa se međusobno poništavaju,
ipak je ukupna drvna masa bila veća od
stvarne zbog toga, što se više od dvije trećine ukupne
mase sastojine nalazi u debljinskim stupnjevima debljim
od srednjeg sastojinskog stabla.


Zbog svega stoje naprijed rečeno, pristupilo se novoj
izmjeri visina za konstrukciju standardnih visinskih
krivulja, pri čemu se strogo vodi računa o bonitetu i starosti
sastojina. Prije terenskih radova sastojine se razvrstavaju
u starosne grupe prema bonitetu. Starosne
grupe do kulminacije visinskog prirasta ne bi trebale
biti šire od deset godina, a poslije kulminacije visinskog
prirasta ne šire od dvadeset godina. Kod brzo


Slika 3. Odnos visinske krivulje sastojine i standardnih visinskih
krivulja za hrast lužnjak (Spiranec)


rastućih vrsta s kraćim ophodnjama starosne grupe ne
bi trebale biti veće od pet, odnosno deset godina. Na
ovaj način formirane standardne visinske krivulje bile
bi trajne. Prilikom revizije ili obnove gospodarske osnove
ne bi trebalo više mjeriti visine, jer za određivanje
standardnih visinskih krivulja ili tarifa dovoljan je
bonitet i starost sastojine.


Jednodobne šume u stalnoj su mijeni i neprekidnoj
borbi za svjetlom i životnim prostorom, i u toj borbi tko
posustane, osuđen je na umiranje.


Mr. sc. Martin Krajina


213