DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 94 <-- 94 --> PDF |
VISINSKE KRIVULJE I TARIFNI NIZOVI U JEDNODOBNIM ŠUMAMA Na slici br. 1 shematski su prikazane visine dviju je- dnodobnih sastojina istog boniteta, a različite starosti. Iz grafičkog prikaza uočava se sljedeće: Na dijelu visinskih krivulja gdje se one preklapaju, jedna i druga sastojina imaju stabla istih promjera a različitih visina. Starija sastojina za iste promjere ima veće visine nego mlada sastojina. U jednodobnim šumama ova se pojava naziva skok ili pomak visinske krivulje. Objašnjenje za ovu pojavu leži u odnosu prsnog promjera i visine stabla. Odnos prsnog promjera i visine stabla nije čvrst, na način da porast prsnog promjera u istoj mjeri ne prati i porast visine stabala. Poznato je da stablo intenzivno reagira prsnim promjerom na izmijenjene uvjete sredine u kojoj raste. Kod povećanog životnog prostora i povećanog priliva svjetlosti stablo reagira povećanjem krošnje i prsnog promjera. Visina stabala ne reagira kao prsni promjer. Visina stabla je stabilnija i nije podložna naglim promjenama uslijed izmijenjenih uvjeta rasta. Visina stabla je čvrsto vezana za starost sastojine. povoljnim uvjetima s malo svjetla i u skučenom životnom prostoru, pa su zbog toga imala i mali debljinski prirast. Promjene prsnih promjera nisu adekvatno pratile visine stabala. Visina kao stabilan taksaeijski ele- menat bila je u skladu sa starošću sastojine, pa je logično da su starija stabla bila viša od mladih stabala. Zbog različitog reagiranja prsnog promjera i visina na izmijenjene uvjete rasta, došlo je do skoka ili pomaka visinske krivulje kod jednodobnih sastojina. Obračun drvne mase stabala vrši se pomoću dvo- ulaznih tablica, gdje je jedan ulaz prsni promjer, a drugi ulaz visina stabla. Da bi se posao racionalizirao, obračun drvne mase stabla obavlja se pomoću jednoulaznih tablica ili tarifa. Kod obračuna drvne mase stabala dovoljan je samo prsni promjer, a visinu stabla zamjenjuju standardne visinske krivulje. Na slici br. 2 prikazane su standardne visinske krivulje za hrast lužnjak od Špiranca. Kod konstrukcije ovih visinskih krivulja načinjena je pogreška, što se Slika 1. Stabla istog prsnog promjera u mladoj sastojini nalaze se desno od srednjeg sastojinskog stabla, dakle ona su se razvijala u povoljnim uvjetima sa dosta svjetla i životnog prostora, pa su zbog toga reagirala povećanim debljinskim prirastom. U starijoj sastojini stabla istog promjera, kao i u mlađoj sastojini, nalaze se lijevo od srednjeg sastojinskog stabla, prema tome rasla su u ne- Slika 2. Standardne visinske krivulje za hrast lužnjak (Špiranee) 212 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 95 <-- 95 --> PDF |
prilikom izmjera visina za konstrukciju visinskih krivulja nije vodilo računa o bonitetu i starosti sastojine. Izmjerene visine svrstane su u jednu cjelinu, pa se tako dobije široki snop rasipanja visina. Ovo najbolje potvrđuju tanki debljinski stupnjevi npr. 12,5 cm. Prema slici 2 najmanja visina u tom debljinskom stupnju iznosi 7,8 metara, a najveća 19,4 metara, što čini razliku od 11,6 metara. Ovako velika razlika u visini stabala kod 12,5 cm, dakle kod mladih stabala, može se objasniti manjim dijelom utjecajem boniteta, a većim dijelom razlika u visini stabala dolazi od različite starosti tih stabala. Prema onome što smo ranije rekli, najniže visine dolaze od stabala koja su najmlađa, a rasla su u povoljnim uvjetima sa dosta svijetla i životnog prostora (deblja od srednjeg sastojinskog stabla), a najveće visine dolaze od najstarijih stabala, koja su rasla u nepovoljnim uvjetima s malo svjetla i životnog prostora (tanja od srednjeg sastojinskog stabla). Ulaz za određivanje standardne visinske krivulje ili tarifnog niza je visina srednjih sastojinskih stabala, zbog toga stoje odnos između prsnog promjera i visine najstabilniji kod srednjih sastojinskih stabala, jer se ona razvijaju u istim ili približno istim uvjetima. Na slici br. 3 prikazanje odnos visinske krivulje sastojine i standardnih visinskih krivulja. Na prvi pogled uočava se da sastojinska visinska krivulja ima blaži nagib od standardnih visinskih krivulja, pa zbog toga pre- sjeca standardne visinske krivulje. Ova pojava objašnjava se time, što sastojinska visinska krivulja potječe od stabala iste ili približno iste starosti, pa zbog toga nema velike razlike u visini između tankih i debelih stabala. Kod standardnih visinskih krivulja nije se vodilo računa o starosti sastojina, pa su razlike između visina tankih i debelih stabala velike te otuda i strmiji tok standardnih visinskih krivulja. Zbog ove činjenice dolazilo je do pogreške u obračunu drvne mase sastojine, na način da se za tanja stabla od srednjeg sastojinskog stabla iskazivala manja drvna masa od stvarne, a za stabla deblja od srednjeg sastojinskog stabla iskazivala se veća drvna masa od stvarne. Iako su ove dvije pogreške sa suprotnim predznakom pa se međusobno poništavaju, ipak je ukupna drvna masa bila veća od stvarne zbog toga, što se više od dvije trećine ukupne mase sastojine nalazi u debljinskim stupnjevima debljim od srednjeg sastojinskog stabla. Zbog svega stoje naprijed rečeno, pristupilo se novoj izmjeri visina za konstrukciju standardnih visinskih krivulja, pri čemu se strogo vodi računa o bonitetu i starosti sastojina. Prije terenskih radova sastojine se razvrstavaju u starosne grupe prema bonitetu. Starosne grupe do kulminacije visinskog prirasta ne bi trebale biti šire od deset godina, a poslije kulminacije visinskog prirasta ne šire od dvadeset godina. Kod brzo Slika 3. Odnos visinske krivulje sastojine i standardnih visinskih krivulja za hrast lužnjak (Spiranec) rastućih vrsta s kraćim ophodnjama starosne grupe ne bi trebale biti veće od pet, odnosno deset godina. Na ovaj način formirane standardne visinske krivulje bile bi trajne. Prilikom revizije ili obnove gospodarske osnove ne bi trebalo više mjeriti visine, jer za određivanje standardnih visinskih krivulja ili tarifa dovoljan je bonitet i starost sastojine. Jednodobne šume u stalnoj su mijeni i neprekidnoj borbi za svjetlom i životnim prostorom, i u toj borbi tko posustane, osuđen je na umiranje. Mr. sc. Martin Krajina 213 |