DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 92 <-- 92 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA ZNAČAJ ŠUMA U KONCEPTU "ODRŽIVOG" GOSPODARENJA VODAMA Zakonom o vodama (NN 107/1995.), određen je pravni status voda i vodnog dobra u Hrvatskoj, način i uvjeti upravljanja vodama (korištenje, zaštita, uređenje vodotokova i drugih voda, zaštita od štetnog djelovanja voda), pa i način organiziranja za obavljanje poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama. Tim su zakonom osnovane "Hrvatske vode" - pravna osoba koja upravlja vodama u Hrvatskoj. Posebnim Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/1995.), utvrđeni su i osigurani izvori sredstava za financiranje tih poslova. Opće je poznata činjenica da se danas u svijetu govori o krizi vodne opskrbe, o regionalnim nestašicama vodnih zaliha, o općoj globalnoj one- čišćenosti vode i opadanju kakvoće pitke vode. Činjenica je da je i Program prostornog uređenja Republike Slika 1. Kupa ide svojim putem Slika 2. Krka stvara buk Slika 3. Zagađenje-naše djelo Hrvatske (NN 50/1999.) kojeg je donio Hrvatski državni sabor, obvezao sve strategije, osnove, programe i druge planske dokumente, čija je obveza donošenja propisana zakonima i drugim propisima na usklađenje s Programom prostornog uređenja. Program je pod točkom 3.3.1. Vodoopskrba u podtočki (3-25), najavio koncept "održivog" gospodarenja vodama i upravljanja sustavom vodoopskrbe, s izrazitom pozornošću na zaštitu izvorišnih zona, kako bi se očuvala kvaliteta vode. Takvo očuvanje iziskuje značajnije zahvate u pogledu njene zaštite posebno u zonama izvorišta koja su najčešće u šumama. Poseban problem u konceptu "održivog" gospodarenja vodama u njihovom energetskom korištenju je pronalaženje onog modela korištenja koji osigurava opstanak šumskih ekosustava u blizini energetskih objekata, ili pak zahtijeva podizanje novih šuma u pogledu osiguravanja dugoročnog korištenja voda bez negativnih stresova za okoliš. Hrvatska je potpisnica brojnih međunarodnih konvencija Slika 4. Šodcr graba-naše djelo 210 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 93 <-- 93 --> PDF |
koje se odnose na zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. Rijeke i nizinske šume pripadaju ključnim biotopima, koje treba zaštititi od opasnih postupaka kao što su: reguliranje vodotokova, izgradnja hidroelektrana, vađenje šljunka ili jednom riječju, promjene vodnih odnosa u riječnim dolinama. To istovremeno ne znači da se valja predati isključivo emotivnoj ekološkoj ideologiji, već treba znanstveno pristupiti problematici sa svim potrebnim usporedbama i kvantifikacijama prema cilju optimalnog rješenja i održivog gospodarenja vodnim potencijalima. Činjenica je da su vodni odnosi u nizinskim šumskim ekosustavima odlučujući za njihov razvoj, kao i to da su utjecajem čovjeka poremećeni. Stoga je nužno odlučiti se za takav pristup gospodarenju i upravljanju vodama, koji će trajno osiguravati odvodnju zabarenih površina, sprječavanje snižavanja razina podzemnih voda, smanjenje onečišćenja voda, te osigurati prirodnost nizinskih šumskih ekosustava i njihovu stabilnost. Uređenje bujica i zaštita tla od erozije, pošumljava- nje novih površina na kršu u primorskoj Hrvatskoj, izgradnja protupožarne infrastrukture, nužno postaju zajednički razvojni planovi u zaštiti okoliša, i nameću interdisciplinarni pristup planiranju, upravljanju i dopustivom korištenju kompletnog okoliša. Tako prihvaćena briga o okolišu, posebno o vodi, razvija se u ekohidro- logiju, hidrobiologiju, hidrokemiju i sustav o tlu, atmosferi i biljkama. Zaštitu voda treba primjenjivati globalno i prije svakog zahvata studiozno i odgovorno procijeniti njegov utjecaj na vodu i ukupni okoliš. Nedvojben je stalan rast broja, količina i vrsta svih zagađenja okoliša i posebno voda. Takvom trendu možemo se suprostavljati samo maksimalnim znanjem i ulaganjem u zaštitu. Zagađene poplavne vode kontaminiraju šumska tla, remete i značajno smanjuju njihovu sposobnost za rast šume i biljne proizvodnje uopće. Analizom stanja zagađenosti voda u Hrvatskoj lako ćemo ustanoviti da se pročišćava samo 12 % komunalnih i industrijskih otpadnih voda, te daje samo 51 % korisnika voda priključeno na sustav javne odvodnje. Budemo li slijedili iskustva razvijenog svijeta, usmjeravat ćemo sustav naplate vodnog doprinosa na teret velikih zagađivača, stimulirajući ih tako na brzu izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i poboljšanja tehnologija u proizvodnim procesima. Voda je isto kao i šuma obnovljivo bogatstvo, a šumski je ekosustav značajan prirodni pročistač i "proizvođač" čiste, uskoro nedostatne pitke vode. Šuma uskladišćuje i pročišćava prosječno godišnje oko 2000 nV vode po 1 ha (G a 11 e r, 1975), to znači da samo u našem dijelu sliva rijeke Save šuma uskladišti i pročisti 1,32 mlrd m3 vode godišnje. Sposobnost šume da apsorbira pojedine vrste teških metala (cink, kadmij, bakar), ili pak opasna pokretljivost teških metala u zakise- Slika 5. "Voda zvira iz kamena" ljenim tlima ili tlima gdje je značajno smanjena prisutnost organske tvari, upućuje na nužnost trajnog postojanja šume oko izvorišta kao prirodnog zaštitnog pročistača voda. Aktualna problematika sušenja šuma i propadanja šumskih staništa nalaže hrvatskom šumarstvu izmjenu u hijerarhiji gospodarskih ciljeva s jasnim opredjeljenjem na sanaciju i obnovu tih, gospodarski najvrijednijih šuma, što bitno umanjuje izvore financijskih sredstava za radove na pošumljavanju novih površina, posebno na izrazito velikom dijelu krškog područja Hrvatske. Isto tako bit će nužno za svaki vodnogospodarski odjel na razini Hrvatske, Šumskogospodarskom osnovom područja vrlo precizno i isto toliko odgovorno programirati vodozaštitna područja, nužne površine zaštitnih šuma u njima, kako bi gospodareći s općekorisnim funkcijama šuma odgovorno i stručno osigurali utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav iz članka 41. Pravilnika o uređivanju šuma. Nije li u takvim novim okolnostima nužno mijenjati, novelirati koncepcije u "održivom" gospodarenju vodama, te se upitati koliko je racionalno i održivo da korisnici šuma i šumskog zemljišta ("Hrvatske šume") izdvajaju novac za slivnu vodnu naknadu (oko 25 mil. kn/god.), umjesto da taj novac usmjere u podizanje i očuvanje zaštitnih šuma koje će budućim generacijama "proizvoditi" pitku vodu. Mirna Starčević , dipl. ing. biol. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb |