DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 90 <-- 90 --> PDF |
BUDUĆI ŠUMSKI POŽARI U ODNOSU NA GLOBALNO ZATOPLJENJE Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000). 203-209 TISUĆLJETNE TEMPERATURE Godina Izvori podataka: PD. Joncs, K..R. Briffa and T.J. Osborn, University of East Anglia, UK ; ME. Mann, University of Virginia, USA; R.S. Bradley, University of Massachusetts, USA ; M.K. Hughes, University of Arizona, USA. površine, procjenjuje se daje reda 0.3 do 0.4 "C iznad normale niza 1961-1990, koja će biti peta najtoplija u 140-godišnjem zapisu. Četiri najtoplije godine bile su 1998. (0.58 °C iznad normale), 1997. (+ 0.44), 1995. (+ 0.38) i 1990. (+ 0.35). Globalne srednje godišnje temperature na kraju 20. stoljeća gotovo su 0.7 "C iznad onih na kraju 19. stoljeća. Na temelju rezultata simulacije globalnog zatoplja- vanja prikazanih na kartama autora Flanningana i drugih, interpolacijom iz slike 1. (c, d) može se zaključiti da će područja Hrvatske i Slovenije u toplijoj klimi (2 x C02) biti pod povećanim srednjim, vrijednostima FWI od 1.2 i pod povećanim maksimalnim vrijednostima FW I od 1.4. Iz slike 2. (b, d) može se iščitati da će promjena (povećanje) srednje temperature potkraj novog stoljeća (oko 2100-te) nad Hrvatskom i Slovenijom biti oko 4.5 "C, a omjer oborine 0.8, što znači da će nad ovim područjima u toplijoj klimi (2 x C02) pasti 20% manje oborina nego u klimi 1 xC02. Koliki je manjak oborina od samo 3% u jednom razdoblju, može se vidjeti iz izvješća WMO-a. Razdoblje srpanj 1998. do srpanj 1999. u istočnim dijelovima SAD bilo je najsuše razdoblje otkako su počela bilježenja u 1895-oj. Na kraju 1999., razine vode u Velikim jezerima bile su ispod 80-godišnjeg prosjeka, a za jezera Michigan i Huron pad u razini vode bio je najveći otkako su počela bilježenja 1860-te. Zbog suše i vrućine izbili su brojni šumski požari. Nedostatak oborine oštetio je žetvu i prisilio uspostavljanje značajnih ograničenja u uporabi vode. Klimatska promjena kako je predskazana ovim si- mulacijama ozbiljno će utjecati na požarni režim, a time i na gospodarenje šumskim požarima u obje zemlje. Povećanja u požarnoj opasnosti (povećanja FVVI vrijednosti) gotovo sigurno će se odraziti kao povećana požarna aktivnost. Razinu požarne aktivnosti, koja će se vjerojatno produljiti oko 30 dana (kako je već disku- tirano u ovom članku) kao i njene rezultate, diktirat će ekonomije požarnog upravljanja Hrvatske i Slovenije. LITERATURA - References Flanningan, M. D., Bergeron, Y., Engelmark, O., Wotton, B. M.: 1998, Future wildfire in circum- boreal forests in relation to global warning, Journal of vegetation Science 9:469-476, Printed in Sweden. 208 |