DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 89 <-- 89 --> PDF |
f. Dimitrov: BUDUĆI ŠUMSKI POŽARI U ODNOSU NA GLOBALNO ZATOPLJENJE Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000). 203-209 DISKUSIJA - Discussion Stocks i drugi (1998)* nedavno su upotrijebili mjesečne podatke iz četiriju modela opće cirkulacije (uključujući i kanadski GCM), da bi ispitali klimatsku promjenu i potencijal šumskih požara u ruskim i kanadskim sjevernim šumama. Njihovi rezultati pokazuju isti opći trend u ocjenjivanju mjesečne žestine širom Kanade i slični su rezultatima iz studije Flanningana i drugih. Flanningan i drugi vjeruju da su njihovi rezultati točniji jer su konzistentniji s novijom požarnom poviješću i jer su upotrebljavani dnevni podaci, čak iako su upotrebljavali samo jedan model opće cirkulacije. Ako se režim poremećaja mijenja kako rezultati Flanningana i drugih sugeriraju, onda bi to moglo znatno utjecati na bilancu globalnog ugljika. U predjelima u kojima požari rastu, raspodjela po klasama šumske starosti uključivat će mlađe sastojine, a povijesna uloga sjeverne šume, kako opada ugljik, bit će smanjena (Kurz iApps 1993). Međutim, ondje gdje požarna čestina opada, krajolik će biti sastavljen od starijih sastojina, koje će omogućavati da borealne šume nastave i dalje trajati, kako ugljik opada. Klimatsko zatopljavanje u Sjevernoj Americi omogućilo bi mnogim vrstama da se prostiru prema sjeveru (Solomon 1986; Liu 1990). Mijenjanje požarne čestine moglo bi ubrzati ili usporiti to gibanje i odrediti koje će vrste biti favorizirane u novom režimu poreme- ćaja(Suffling 1995). Teško je.uopćavati utjecaj požarnog režima koji se mijenja na sastav vegetacije i brzinu promjene vegetacije. To ovisi o sadašnjem sastavu vegetacije i nastavku migratornih vrsta koje stoje na raspolaganju i njihovim međudjelovanjima. Studije iz Europe i Sjeverne Amerike sugeriraju da povećana požarna čestina ubrzava promjenu vegetacije (Green 1982; Zandhausser i Wein 1993). Povećana požarna čestina nad južnim borealnim šumama u središnjoj Kanadi (kako je simulirano) bi vjerojatno ubrzale promjenu vegetacije za sadašnje miješane šume jasikc, topole, breze, smreke i bora do mozaika jasika/travnjak koji sada graniči s ovom šumom. Istraživanje na međudjelovanja između klime poremećaja i vegetacije zahtijeva se, kako bi se procijenilo budući sastav i strukturu buduće šume. Ta međudjelovanja mogla bi donijeti vrlo promijenjen šumski ekosustav, koji bi mogao predstavljati nove sastojine što nemaju prošlih analoga(M art in 1993). Dva stajališta regionalne varijacije u FWI upadaju u oči. Prvo, postoji dramatičan porast u FW1 s klimatskim promjenama nad središnjom Sjevernom Amerikom. Drugo, postoje važna područja Sjeverne Amerike i sjeverne Europe, u kojima je FW1 opao. Vrijedno je pažnje područje reduciranog FWI nad zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima Kanade, u kojemu su, povijesno, veliki dijelovi krajolika bili spaljeni. Drugo je stajalište, da će, prema simulacijama Flanningana i drugih, opasnost opadati u sjevernim dijelovima sjeverne Europe, u kojima su tradicionalno šumski požari bili veliki i česti, dok će požarna opasnost rasti nad južnom Švedskom u kojoj šumski požari obično nisu žestoki. Posljedice klimatske promjene na požarni poremećaj moraju se gledati u prostorno ovisnom kontekstu. Drugi čimbenici poput posrednika paljenja, duljine požarne sezone i politike upravljanja (gospodarenja) vatrom, mogu imati, uz klimatske promjene, velik utjecaj na požarni režim. Vjerojatnosti paljenja mogu se povećati u toplijim dijelovima zbog povećanja izbijanja gromova iz oblaka na tlo sa zatopljenjem (Price i Rind 1994). Požarna sezona počet će ranije u proljeće i produžit će se dulje ujesen (Wotton i Flanningan 1993), a politike upravljanja (gospodarenja) vatrom i učinkovitost nastavit će se mijenjati. To su sve suosni- vački učinci koji mogu smanjiti ili povećati utjecaj klime koja se mijenja na požarni režim. Ovo istraživanje ističe veliku regionalnu varijaciju u reakciji požarnog režima na klimatsku promjenu, jer se predjeli reducirane žestine požara mogu naći čak ondje gdje je nastalo zatopljenje. Ove su simulacije u općem slaganju sa studijama novije povijesti požara, koje dokumentiraju opadanje požarne čestine, usprkos povećanju temperatura, jer promjene u oborinskom režimu nisu bile sinkrone s temperaturnim promjenama. Očito je daje režim oborine prevladavajući čimbenik koji reducira čestinu požara. Napokon, u područjima znatnog povećanja požarnog poremećaja rezultati ne moraju biti katastrofalni, u najmanju ruku i s ekološkoga gledišta, čak na lokacijama na kojima se vegetacija može mijenjati iz šume u travnjak. Nakon svega, takve su se promjene događale prirodno u prošlosti (Ritchie 1983). Interpretacije simulacija po modelu GCM-a za Hrvatsku i Sloveniju Interpretation GCM simulations over area of Croatia and Slovenia Prema preliminarnom godišnjem izvješću Svjetske meteorološke organizacije (World Meteorological Or- * Šumarski list br. 9-10/1998: Gorenje globalne biomase - utjecaji na atmosferu, klimu i biosferu. ganization - WMO) o globalnoj klimi, godine 1999. završava najtoplija dekada i minulo stoljeće najtoplije u posljednjem tisućljeću (vidi priloženi grafikon i reference). 1999-te globalna srednja kombinirana temperatura zraka nad kopnenom površinom i morske 207 |