DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 86 <-- 86 --> PDF |
f. Dimitrov: BUDUĆI ŠUMSKI POŽARI U ODNOSU NA GLOBALNO ZATOPLJENJE Šumarski liši br. 3 4, CXXIV (2000), 203-209 Eriksson 1989). Upozorenje o zatopljenju mnogo je jasnije u Kanadi u kojoj su temperature porasle od 1890, regionalno iznosom od 1.7 °C po stoljeću (statistički važno u razini od 95% za većinu Kanade - Gullett i Skinner 1992). Tijekom ovog razdoblja, kako je dokumentirano, čestina požara je u mnogim slučajevima opadala. Neka od tih opadanja mogla bi biti posljedica suzbijanja vatre, iako neki od tih predjela istraživanja nisu bili pod utjecajem ljudskih aktivnosti. Empirički rezultati ne slažu se s modelima koji sugeriraju općenite poraste čestine požara s klimatskim zatopljenjem (Overpeck i drugi 1990; Anon: 1996). Neslaganje je posljedica toga što je jedan požar rezultat kompleksnog niza međudjelovanja, koji uključuju čimbenike paljenja, uvjete goriva, topografiju i vrijeme, uključujući temperaturu, relativnu vlažnost, brzinu vjetra i količinu i čestinu oborina. Hipoteza autora F 1 a n n i n g a n a i drugih je da je novije zatopljenje analog budućeg zatopljenja i da budući šumski požari mogu reagirati poput onih u novijoj U modeliranju požarnih režima upotrijebljen je već ustaljen sustav požarne opasnosti. Kanadski sustav požarne opasnosti upotrebljava temperaturu, relativnu vlažnost, brzinu vjetra i oborinu kako bi se izračunao indeks požarnog vremena (Fire Weather Index - FWI), koji predstavlja intenzitet vatre što se širi. U ovoj je studiji upotrijebljen također kanadski model opće cirkulacije (Canadian General Circulation Model - GCM), kako bi se modelirali sadašnji i budući požarni režimi, koji će procijeniti učinak klimatske promjene na požarne režime. Kanadski je model opće cirkulacije povezani model atmosfera-ocean s mrežnom transformacijom na razmaku od 3.75° na 3.75" i puni dnevni i godišnji ciklus. Temperatura, specifična vlaga, oborina i brzina vjetra dobiveni su svakih 12 sati (0000 i 1200 GMT) za 9 godina (1980-1989) i za simulacije 1 xC02 i 2 x C02. Simulacija I x C02 rabi (koristi) 330 ppm C02 i aproksimira razdoblje 1960 - 1980, dok 2 x C02 Srednje vrijednosti FWI dobivene iz 1 x C02 scenarija uspoređene su prema srednjim vrijednostima izračunatim iz opažanja na 29 postaja širom Kanade i 11 švedskih postaja (Harrington i drugi 1983). Srednje vrijednosti dobivene iz I x C02 simulacije prilično su dobro korelirale s opaženim srednjim vrijednostima (f=0.66 za Kanadu i 0.70 za Švedsku) i smatra se da su FWI vrijednosti iz simulacije prilična aproksimacija novije prošlosti. Slika I. pokazuje odnos 2 x CO, napre- požarnoj povijesti. Da bismo to provjerili potrebno je modelirati sadašnje i buduće požarne režime, upotrebljavajući podatke (izlaze) modela opće cirkulacije (GCM) i uspoređivati ih s novijim trendovima u čestini požara prema studijama požarne povijesti tijekom ovog razdoblja zatopljavanja od sredine 1800. Studija o sjevernim šumama posebno je važna u onoj klimatskoj promjeni koja bi vjerojatno najviše utjecala na borealne šume (Anon: 1996) i sjeverne bi šume bile jedno od prvih područja na kojemu se mogu otkriti klimatska promjena i njeni utjecaji. Prijelazni uvjeti između sadašnjih i budućih simulacija nisu u ovoj studiji. Mnoga upozorenja prate uporabu modela opće cirkulacije (GCMs). Razlučivanje je grubo, parametrizacija kopnenih površina zahtijeva poboljšanja i aerosoli trebaju biti uključeni u modele. Ipak, modeli opće cirkulacije (GCMs) daju najbolja sredstva koja su na raspolaganju da bi se procijenio utjecaj promjena buduće klime na požarni režim u većemu mjerilu. simulacija koristi 660 ppm i mogla bi predstavljati uvjete koji će biti na kraju stoljeća (2100-te). Upo- rabljena je maksimalna dnevna temperatura, relativna vlažnost dobivena iz specifične vlage, 24-satnu oborinu i 12-satnu (12-00 GMT) srednju brzinu vjetra, da bi izračunali komponente kanadskog indeksa požarnog vremena (FWI) sustava, tijekom požarne sezone (Van Wagner 1987). Požarna je sezona definirana od 1. travnja do 30. rujna u Sjevernoj Americi i od 1. svibnja do 3 1. kolovoza u sjevernoj Europi. Intenzitet vatre koja se širi (indeks požarnog vremena - FWI) izračunat je za obje simulacije i uspoređen uzimajući odnos 2 x C02 naprema 1 x C02. Uz srednje vrijednosti za 9 godina, u ovoj su analizi upotrijebljeni i ekstremni maksimumi FWI. Ekstremi su upotrijebljeni zato što su samo nekoliko dana s ekstremnim požarnim vremenskim uvjetima odgovorni za većinu spaljenog područja šumskim požarima (Flanningan iHarrington 1988). ma 1 x C02 vrijednosti za srednji FWI i maksimalni FWI za 9 godina simulacije za Sjevernu Ameriku i Europu. Postoji velik udio regionalne varijacije između područja gdje FW I opada u scenariju 2 x C02 (vrijednosti ispod 1.00), do područja gdje je FWI jako porastao u toplijoj klimi. Velik dio istočne Kanade i zapadne Kanade ima omjere ispod 1.00, upozoravajući daje FWI opadao usprkos toplijim temperaturama povezanim sa 2 x C02 klimom. Osjetna povećanja u FWI očita MATERIJAL I METODE - Material and Methods REZULTATI - Results Simulacije po modelu opće cirkulacije (GCM) - GCM Simulations 204 |