DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 85     <-- 85 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski listbr. 3 4, CXXIV(2000), 203-209


UDK 630* 432


BUDUĆI ŠUMSKI POŽARI U ODNOSU NA GLOBALNO ZATOPLJENJE


FUTURE WILDFIRES RELATED TO THE GLOBAL WARMING


Tomislav DIMITROV*


SAŽETAK: Kanada nastavlja s istraživanjima o budućim šumskim požarima
u cirkumpolarnim šumama, u odnosu prema globalnom zatopljenju. Za
razliku od istraživanja B.J. St o c k s a i drugih (/ 996), u kojima se analiziraju
klimatske promjene i odraz na šumske požare, požarne emisije i učinak na atmosferu
primjenom mjesečnih podataka iz četiriju modela opće cirkulacije, u
najnovijim istraživanjima Flanningana i drugih (1998) upotrijebljeni su dnevni
podaci i samo jedan model opće cirkulacije (Canadian General Circulation
Model - GCM). Dnevni podaci upotrijebljeni su prije nego mjesečni, jer se vrijeme
i posljedično ponašanje vatre može dramatično mijenjati tijekom vremenskih
razdoblja mnogo kraćih od mjeseca.


Rezultati simulaeije i povijest požara upozoravaju da utjecaji globalnog
zatopljavanja na sjeverne šume putem šumskih požara mogu biti katastrofalni
i da, suprotno očekivanjima općeg povećanja šumskih požara, može biti i velikih
predjela sjeverne hemisfere sa smanjenom čestinom požara. U ovom će
članku biti preneseni najhitniji dijelovi iz studije Flanningana i drugih: "Budući
šumski požari u cirkumpolarnim šumama u odnosu prema globalnom zatopljenju",
uz prikaz stanja nad područjima Hrvatske i Slovenije iz (prema si-
mulacijama) priloženih karata, koje će predstavljati uvjete potkraj novog stoljeća
(oko 2100-te).


Ključne riječi : borca l na šuma, klimatski model, povijest požara,
globalna promjena.


UVOD - Introduction


Jedni smatraju da će globalno zatopljenje uzrokovati
to da će cirkumpolarne šume biti ireverzibilno
oštećivane šumskim požarima koji se neće moći kontrolirati.
Istina je da su šumski požari i klima intimno
povezani (S wet nam 1993) i daje tijekom prošlosti
požarni režim reagirao na promjene u klimi. Prema si-
mulacijama s različitim modelima opće cirkulacije
(GCMs), Zemljina će klima biti nekoliko stupnjeva toplija
potkraj ovog stoljeća zbog povećanja atmosferskih
koncentracija aktivnih plinova na zračenje poput
vodene pare, ugljikova dioksida, metana, dušikova dioksida
i klorfluorougljika. Promjena u požarnom režimu
u reakciji na klimatsko zatopljenje mogla bi više utjecati
na dinamiku šuma nego izravni učinci klimatskog


*Dimitrov Tomislav, dipl ing. silvometeorolog
Vladimira Ruždjaka 9c, 10000 Zagreb, Hrvatska


zatopljenja na šume poput cirkumpolarnih šuma,u kojima
je požar veći poremećaj (Payette 1992). Na temelju
rezultata modela opće cirkulacije (GCM), povećanja
u čestini šumskih poremećaja, uključujući požar,
potvrđuju pretpostavku. Ona mogu uzrokovati promjene
u sastavu šume i ubrzati brzinu reagiranja šumske
vegetacije (Ove rpeck i drugi 1990).


Da bismo razumijeli utjecaj globalnog zatopljenja
na prostorno širenje i intenzitet šumskih požara, potrebno
je verificirati kako su oni reagirali na zatopljenje
u prošlosti. Srednja je temperatura sjeverne hemisfere
tijekom ljeta - požarne sezone - i tijekom godine porasla
od kraja malog ledenog doba (Little Ice Age), otprilike
1850 (Boden i drugi 1990). Međutim u Švedskoj,
temperature su se vratile na vrijednosti iz 1860, pošto
su rasle od 1860 do 1940 ( A 1 e x a n d e r s s o n i


203