DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 85 <-- 85 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski listbr. 3 4, CXXIV(2000), 203-209 UDK 630* 432 BUDUĆI ŠUMSKI POŽARI U ODNOSU NA GLOBALNO ZATOPLJENJE FUTURE WILDFIRES RELATED TO THE GLOBAL WARMING Tomislav DIMITROV* SAŽETAK: Kanada nastavlja s istraživanjima o budućim šumskim požarima u cirkumpolarnim šumama, u odnosu prema globalnom zatopljenju. Za razliku od istraživanja B.J. St o c k s a i drugih (/ 996), u kojima se analiziraju klimatske promjene i odraz na šumske požare, požarne emisije i učinak na atmosferu primjenom mjesečnih podataka iz četiriju modela opće cirkulacije, u najnovijim istraživanjima Flanningana i drugih (1998) upotrijebljeni su dnevni podaci i samo jedan model opće cirkulacije (Canadian General Circulation Model - GCM). Dnevni podaci upotrijebljeni su prije nego mjesečni, jer se vrijeme i posljedično ponašanje vatre može dramatično mijenjati tijekom vremenskih razdoblja mnogo kraćih od mjeseca. Rezultati simulaeije i povijest požara upozoravaju da utjecaji globalnog zatopljavanja na sjeverne šume putem šumskih požara mogu biti katastrofalni i da, suprotno očekivanjima općeg povećanja šumskih požara, može biti i velikih predjela sjeverne hemisfere sa smanjenom čestinom požara. U ovom će članku biti preneseni najhitniji dijelovi iz studije Flanningana i drugih: "Budući šumski požari u cirkumpolarnim šumama u odnosu prema globalnom zatopljenju", uz prikaz stanja nad područjima Hrvatske i Slovenije iz (prema si- mulacijama) priloženih karata, koje će predstavljati uvjete potkraj novog stoljeća (oko 2100-te). Ključne riječi : borca l na šuma, klimatski model, povijest požara, globalna promjena. UVOD - Introduction Jedni smatraju da će globalno zatopljenje uzrokovati to da će cirkumpolarne šume biti ireverzibilno oštećivane šumskim požarima koji se neće moći kontrolirati. Istina je da su šumski požari i klima intimno povezani (S wet nam 1993) i daje tijekom prošlosti požarni režim reagirao na promjene u klimi. Prema si- mulacijama s različitim modelima opće cirkulacije (GCMs), Zemljina će klima biti nekoliko stupnjeva toplija potkraj ovog stoljeća zbog povećanja atmosferskih koncentracija aktivnih plinova na zračenje poput vodene pare, ugljikova dioksida, metana, dušikova dioksida i klorfluorougljika. Promjena u požarnom režimu u reakciji na klimatsko zatopljenje mogla bi više utjecati na dinamiku šuma nego izravni učinci klimatskog *Dimitrov Tomislav, dipl ing. silvometeorolog Vladimira Ruždjaka 9c, 10000 Zagreb, Hrvatska zatopljenja na šume poput cirkumpolarnih šuma,u kojima je požar veći poremećaj (Payette 1992). Na temelju rezultata modela opće cirkulacije (GCM), povećanja u čestini šumskih poremećaja, uključujući požar, potvrđuju pretpostavku. Ona mogu uzrokovati promjene u sastavu šume i ubrzati brzinu reagiranja šumske vegetacije (Ove rpeck i drugi 1990). Da bismo razumijeli utjecaj globalnog zatopljenja na prostorno širenje i intenzitet šumskih požara, potrebno je verificirati kako su oni reagirali na zatopljenje u prošlosti. Srednja je temperatura sjeverne hemisfere tijekom ljeta - požarne sezone - i tijekom godine porasla od kraja malog ledenog doba (Little Ice Age), otprilike 1850 (Boden i drugi 1990). Međutim u Švedskoj, temperature su se vratile na vrijednosti iz 1860, pošto su rasle od 1860 do 1940 ( A 1 e x a n d e r s s o n i 203 |