DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 79 <-- 79 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 907.1 I DDK 55I.4X Šumarski list br. 3-4, CXXIV (2000), 197-201 REGRESIJE U AKVATORIJU NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA REGRESSIONS IN THE WATER ZONE OF THE NATIONAL PARK PLITVIČKA JEZERA Dragutin BÖHM* STANJE U okviru ovog napisa osvrnut ću se na problem eu- trofikacije i zamočvarenja Plitvičkih jezera, na osnovni i najurgentniji problem koji traži hitnu i neodgodivu akciju. Ovaj je napis pokušaj da se u detaljnijoj razradi, i uz neke novije spoznaje istakne ova temeljna regresivna pojava u akvatoriju Plitvičkih jezera, o kojoj je inače bilo govora u mojem članku objavljenom u Šumarskom listu br. 3-4/1997. god. pod naslovom "Aktualni problemi zaštite i očuvanja Plitvičkih jezera". Kao posljedica dugotrajne erozije zemljišta u izravnoj i neizravnoj oborinskoj zoni Plitvičkih jezera evidentno je posljednjih godina ubrzano zatrpavanje akva- torija naplavljenim ispranim materijalom, osobito na Prošćanskom jezeru i jezeru Kozjak. Ovaj milenijski i prirodno uvjetovani regresivni proces, u uravnoteženim prirodnim uvjetima vrlo je spor i gotovo neprimjetan, ubrzan u posljednjih tristo godina. Naime, u 17. st. naseljavajnem stočarskog stanovništva u ovim pustim krajevima, započinju ogromna krčenja šumskog pokrova radi osvajanja pašnjačkih i livadnih, i u manjoj mjeri oraničnih površina. Računa se daje u obje oborinske izvorišne zone u relativno kratko vrijeme iskrčena gotovo jedna trećina šuma, većim dijelom u neizravnoj oborinskoj zoni. U izravnoj oborinskoj zoni ispiranje, odnosno erozija površja teče uglavnom oborinskim vodama i vjetrom, a u neizravnoj zoni trošenjem površja i vertikalnim ispiranjem putem vode u podzemne tokove i izvorišne akumulacije Bijele i Crne rijeke i brojnih malih izvora. Erozija je zahvatila velike krčevine Babinog potoka, Brezovca i dijela Homoljca, te krčevine uz Bijelu rijeku, Kremenitu Dragu, Končarev Kraj i Uvalicu. O intenzitetu tog milenijskog procesa ispiranja svjedoče na Uvalici i Končarevom Kraju brojne soliterne dolo- mitske stijene i zubi, visine i preko 10 metara. * Dragutin Böhm. dipl. ing. Zagreb, Trnsko 45 a, tel: 6520-502 Prema ovim ostacima stijena, koje su bile otpornije na trošenje, moglo bi se zaključiti da su to ostaci barem još jedne ranije interglacijacije, o čemu bi pravi sud trebali dati geolozi. Prema svemu sudeći, glavni transport erodiranog materijala tekao je Bijelom rijekom i postepeno zatrpavao jednu raniju i danas nevidljivu jezersku akumulaciju, koja se protezala od Plitvičkog Ljeskovca i završavala sedrenom barijerom na početku današnjeg Proš- ćanskog jezera. S vremenom je naneseni materijal potpuno zatrpao ovu dolinu, a sedrena barijera je do pred nekih stotinu godina čuvala Prošćansko jezero od zatrpavanja. U to vrijeme seljaci su imali svoje vrtove uz ovu akumulaciju pa su u vrijeme visokih proljetnih vodostaja morali štititi ove površine od velikih voda, gradeći zemljane nasipe koje su učvršćivali koljem, odnosno prošćem. Pored toga, vjerojatno su povremeno i razbijali nizvodnu barijeru kako bi smanjili vodostaj. Pred stotinjak godina počela je šira uporaba sedre kao građevnog materijala, pa su seljaci prodavali ovaj traženi građevni materijal diljem Like i susjedne Bosne. Tako su postepeno snižavali krunu sedrene barijere. Računa se daje barijera na taj način snižena za 1,5-2 metra. Prije zatrpavanja ovog ljeskovačkog jezera, Bijela rijeka je tekla po zapadnoj, a Crna rijeka po istočnoj strani doline ispod ceste. Kod gradnje pilane u Ljeskov- cu spojena su u jedan tok oba potoka, zbog osiguranja dovoljne količine vode, pa je tako ojačana Crna rijeka ili Matica probila dijelom novo korito kroz naplavinu do utoka u Prošćansko jezero. U godinama poslije Drugog svjetskog rata izgledalo je daje akumulacija bivšeg jezera potpuno zatrpana i preko ostataka nekadašnje sedrene barijere. Tada je započelo isprva polagano, a kasnije sve brže klizanje nanosa u Prošćansko jezero. Inače, ova naplavina ili tresa- va, ispočetka vrlo mekana, postepeno se u gornjem sloju isušila, pa je pretvorena u seoski pašnjak. 197 |