DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 76 <-- 76 --> PDF |
M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM SUMAMA´.´ Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000). 1X5-195 55 cm promjera (debljinski stupnjevi 42,5; 47,5 i 52,5 cm). Iz slike 6. vidimo da se visinske krivulje sastojine te Špirančevog 158. tarifnog niza u naznačenom intervalu dijelom preklapaju. Drvna je zaliha u tablicama 3-6 obračunata prema lokalnim tarifama, Špirančevim tarifama iz prošle osnove gospodarenja, Špirančevim tarifama na temelju izmjere iz 1997. godine, Šurić-Pranjić tarifama koje se najbolje uklapaju u lokalne tarife te Surić-Pranjić tarifama za bonitetni razred kojemu sastojine pripadaju. Vidljiva su apsolutna i postotna odstupanja tarifa u odnosu na lokalne tarife te zaliha obračunatim njima, kako ukupno tako i po debljinskim stupnjevima. Drvne zalihe obračunate prema Surić-Pranjić tarifama za stvarni bonitetni razred su kako ukupno, tako i cijelim rasponom promjera niže od zaliha obračunatih po lokalnim tarifama (uz postotna odstupanja najvećim dijelom raspona ispod 5%). Zalihe obračunate primjenom pola bonitetnog razreda viših tarifa (osim kod sastojine 39c kod koje visinska krivulja dominantnog dijela sastojine ide donjom granicom II. boniteta) bliže su zalihama obračunatim prema lokalnim tarifama od zaliha obračunatih Šurić- Pranjić tarifama za stvarne bonitetne razrede, a nešto su više od zaliha obračunatih po lokalnim tarifama. Odstupanja prema lokalnim tarifama su gotovo cijelim rasponom ispod 3%, osim u odjelu, odsjeku 39c (5%). Odstupanja zaliha obračunatih po Špirančevim tarifama, u odnosu na zalihe obračunate po lokalnim tarifama postaju izrazitija od okvirno debljinskog stupnja 52,5 cm, te porastom promjera stabla postaju sve izrazitija kako u relativnom tako i u postotnom iznosu, te za debljinski stupanj 97,5 cm iznose i preko 30%. U odsjeku 2b (tablica 3.) najmanje, u ukupnom iznosu, od drvne zalihe obračunate prema lokalnoj tarifi odstupa zaliha obračunata prema Šurić-Pranjić tarifi za II. bonitetni razred (1,77%), nešto veće odstupanje je Na temelju rezultata istraživanja i rasprave donosim sljedeće zaključke: 1. Prilikom uređivanja jelovih šuma pri obračunu drvne zalihe od 1945. godine do danas upotrebljavane su: Šurićeve, Šurić-Pranjić tarife, Špirančeve tarife, te lokalne tarife konstruirane na temelju izmjerene visinske krivulje te dvoulaznih tablica. 2. Lokalne tarife istraživanih sastojina se, uz pomak od pola bonitetnog razreda, dobro uklapaju u Šurić- Pranjić tarifne nizove. 3. Uklapanje Špirančevih tarifa u lokalne tarife je do debljinskog stupnja 52,5 cm dobro, da bi Špirančeve dobiveno prema Špirančevom 158. tarifnom nizu (3,50%), a najveće prema Šurić-Pranjić tarifi za II/III. (stvarni) bonitetni razred (-4,15%). U odsjeku 13a (tablica 4.) najmanje, u ukupnom iznosu, od zalihe obračunate prema lokalnoj tarifi odstupa zaliha obračunata prema Špirančevom 157. (iz prošle Osnove gospodarenja) tarifnom nizu (-1,20%), nešto veće odstupanje je dobiveno prema Šurić-Pranjić tarifi za II. bonitetni razred (2,16%), još veće prema Šurić-Pranjić tarifi za II/III. (stvarni) bonitetni razred (-3,77%), a najveće (3,81%) prema Špirančevom 158. tarifnom nizu (određenom na temelju izmjere iz 1997. godine). Drvna zaliha izračunata prema Šurić-Pranjić tarifi za II. bonitetni razred koji je ujedno i stvarni bonitet sastojine, odstupa u ukupnom iznosu u odnosu na drvnu zalihu obračunatu prema lokalnoj tarifi u odsjeku 39c (tablica 5.) za -2,21%, a prema Šurić-Pranjić tarifi za I/II. bonitetni razred za 4,75%. Drvna zaliha obračunata prema Špirančevom 159. tarifnom nizu (izmjera 1997. godine) veća je za 12,71%, a prema Špirančevom 160. tarifnom nizu (iz prošle Osnove gospodarenja) za 17,55% u odnosu na zalihu obračunatu prema lokalnoj tarifi. U odsjeku 61b (tablica 6.) najmanje, u ukupnom iznosu, od zalihe obračunate prema lokalnoj tarifi odstupa zaliha obračunata prema Šurić-Pranjić tarifi za I/II. bonitetni razred (2,89%), nešto veće odstupanje dobiveno je prema Šurić-Pranjić tarifi za II. (stvarni) bonitetni razred (-3,88%), a najveće prema Špirančevom 159. tarifnom nizu (9,57%). Velik broj debelih stabala u odsjecima 39c i 61b, razlog je ovako velikog odstupanja zalihe obračunate prema Špirančevim tarifama, u odnosu na zalihu obračunatu prema lokalnim tarifama. Tu do izražaja dolazi onaj "strmi" dio Špirančevih tarifa koji najviše odstupa u odnosu na lokalnu tarifu. Conclusions tarife nakon toga postale izraženo strmije od lokalnih. Povećanjem prsnog promjera ta je razlika sve izraženija kako u apsolutnom tako i u postotnom iznosu. 4. Ukupno odstupanje zalihe obračunate po Šurić-Pranjić tarifama u odnosu na zalihu obračunatu prema lokalnim tarifama ovisi o uklopljenosti stvarne visinske krivulje u visinsku krivulju Šurić-Pranjić bonitetnog razreda, te razlikama u dvoulaznim tablicama na temelju kojih je lokalna tarifa načinjena. 5. Ukupno odstupanje zalihe obračunate po Špirančevim tarifama u odnosu na zalihu obračunatu po lokal- ZAKLJUCCI 194 |