DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 68 <-- 68 --> PDF |
M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JLLE U NAŠIM ŠUMAMA? Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 1X5-195 Drvnu zalihu pojedinog debljinskog stupnja dobijemo tako da pomnožimo vrijednost volumena jednog stabla (iz volumnih tablica) s pripadajućim mu brojem stabala. Obračunata zaliha ovisi o tome koje volumne tablice smo upotrijebili, te nema obilježje stalne vrijednosti, kako je to rečeno za raspodjelu broja stabala i temeljnicu. Prema broju ulaza, tablice mogu biti jednoulazne, dvoulazne, troulazne itd. U našoj praksi najčešće su se koristile jednoulazne te dvoulazne tablice. U početku su korištene tablice stranih autora, međutim u međuvremenu su za većinu gospodarskih vrsta izrađene i tablice domaćih autora. Tablice su se u prvo vrijeme konstruirale grafičkim metodama, da bi se razvojem računala prešlo na računske metode. Problem kod računske metode predstavlja odabir matematičkog modela koji treba koristiti pri izjednačavanju tablica (Kružić 1993a). Šurićeve tarife iz 1938, njemačke dvoulazne tablice od Schuberga iz 1891. (Špiranec 1976) te u novije vrijeme Spirančeve dvoulazne tablice i tarife iz 1976. su volumne tablice, za jelu, koje su se kod nas najviše upotrebljavale. Kod nas su se, osim navedenih Surića i Špiranca, izradom volumnih tablica za jelu bavili i neki drugi Jedan od osnovnih i najznačajnijih parametara koji koristimo prilikom uređivanja šuma je svakako drvna zaliha pojedine sastojine. Prilikom dosadašnjeg uređivanja šuma korištene su pri računanju drvne zalihe razne volumne tablice. Periodičnom izmjerom sastojina dobivamo informacije o njenom stanju u vrijeme izmjere, a usporedbom rezultata izmjere kroz vrijeme donosimo zaključak koliko je naše djelovanje u pojedinoj sastojku bilo Za istraživanje sam odabrano dvije preborne sastojine iz gospodarske jedinice "Milanov vrh" i dvije sastojine prijelaznih, odnosno nejednoličnih struktura iz gospodarske jedinice "Crni lug". Iz gospodarske jedinice "Milanov vrh" odabrao sam odsjeke 2b i 13a, a iz gospodarske jedinice "Crni lug" odsjeke 39c i 61b. Izmjeru sam izvršio tijekom 1997. godine. U svakoj sastojini postavio sam 16 ploha kvadratičnog oblika, veličine 0,0578 ha. Plohe sam postavio kao sustavni uzorak, te ih iskolčavao pomoću poludijagonala od 17 m. Ukupna površina primjernih ploha svake sastojine iznosi 0,9248 ha. autori. Zajelove sastojine šumarije Ravna gora izrađuje Tvrdony (1897) volumne tablice za tri razreda visine. Emrović (1972) izrađuje tarife za jelu na silikatnoj podlozi. Pranjić (1965) vrši interpolaciju Surićevih tarifa sa pet na devet bonitetnih razreda, a 1966. nadopunjuje Spieckerove tarife iz 1951. godine. Alga- nove tarife iz 1901., koje je 1949. korigirao Schaeffer te ih nazvao "strmim tarifama", a koje su prikladne za preborne šume i skiofilne vrste drveća Meštrović 1966. prilagođava za automatsko obračunavanje. Usporedbom volumnih tablica te drvne zalihe dobivene upotrebom različitih tablica bavilo se kod nas nekoliko autora. Tako Emrović (1953) na pokusnim plohama na Kupjačkom Vrhu i Tuškom lazu (jelove šume) uspoređuje zalihe dobivene upotrebom volumnih tablica raznih autora, a Špiranec (1976) uspoređuje Schubergove, Šurićeve i Institutske (Spirančeve) tablice za jelu. Pranj ić &Lukić (1997) daju usporedbu volumena sastojina (hrast) obračunatog prema različitim tarifama, a Kružić (1993b) obračunava drvnu zalihu (hrast) primjenom različitih tarifa na osnovi srednjeg plošnog stabla, aritmetički srednjeg stabla i središnjeg plošnog stabla. dobro ili loše. Upotreba različitih volumnih tablica otežava tu usporedbu. Da bi se pokazala razlika između pojedinih volumnih tablica jele i zaliha obračunatim po njima, bit će u ovome radu obračunata zaliha jele po tablicama koje su se u odabranim sastojinama koristile od 1951. do danas, te lokalnim tarifama propisanim Pravilnikom za uređivanje šuma iz 1994. godine, a na temelju izmjere iz 1997. godine. Svim stablima na plohama, koja su prešla taksacij- sku granicu, izmjerio sam prsni promjer, a nekima od njih radi konstrukcije visinskih krivulja i visinu. U svakoj sastojini izmjereno je oko 90-ak visina. Na osnovi podataka dobivenih izmjerom prsnih promjera, obavio sam obračun strukture po broju stabala (svedeno na ha) po plohama i odsjecima. Računskim izjednačenjem izmjerenih visina po Mihajlovoj funkciji: h = b()*e d +1,30 CILJ ISTRAŽIVANJA - Aim of research MATERIJAL I METODE - Material and methods 186 |