DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 67 <-- 67 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 185-195 UDK 630* 524 {Abies alba) KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM ŠUMAMA? WHAT IS THE REAL AMOUNT OF FIR STOCKS IN CROATIAN FORESTS? Mario BOŽIĆ* SAŽETAK: Prilikom dosadašnjeg uređivanja šuma korištene su pri obračunu drvnih zaliha razne volumne tablice. Za obračun drvne zalihe jele od 1945. do 1994. godine korištene su najprije Surićeve, zatim Surić-Pranjić, te na kraju Spirančeve tarife, a Pravilnikom za uređivanje šuma iz 1994. godine propisano je korištenje lokalnih tarifa. Autor je u ovome radu uspoređivao do sada korištene tarife te zalihe obračunate po njima, s lokalnim tarifama i zalihama obračunatim po lokalnim tarifama. Za istraživanje je odabrao dvije preborne sastojine iz gospodarske jedinice "Milanov vrh" i dvije sastojine prijelaznih, odnosno nejednoličnih struktura iz gospodarske jedinice "Crni lug". Uklapanje Spirančevih tarifa u lokalne tarife je do debljinskog stupnja 52,5 cm dobro, da bi iste nakon toga postale izraženo strmije od lokalnih. Povećanjem prsnog promjera taje razlika sve izraženija u apsolutnom i postotnom iznosu. Ukupno odstupanje zalihe obračunate po Spirančevim tarifama u odnosu na zalihu obračunatu po lokalnim tarifama, ovisi ponajprije o distribuciji broja stabala. Sto se više stabala nalazi u debljinskim stupnjevima iznad 52,5 cm, i što ih je više u višim debljinskim stupnjevima to će i odstupanje biti veće. Iz ovoga slijedi daje upitna vrijednost iskazanih zaliha obračunavatih prema Spirančevim tarifama, posebno u sastojinama i gospodarskim jedinicama s velikim brojem debelih stabala (sastojinama prijelaznih struktura). Lokalne tarife istraživanih sastojina se uz pomak od pola bonitetnog razreda dobro uklapaju u Surić-Pranjić tarifne nizove. Ukupno odstupanje zalihe obračunate po Surić-Pranjić tarifama u odnosu na zalihu obračunatu prema lokalnim tarifama, ovisi o uklopljenosti stvarne visinske krivulje u visinsku krivulju Surić-Pranjić bonitetnog razreda, te razlikama u dvoulaznim tablicama na temelju kojih je lokalna tarifa načinjena. K Ij u č n e r ij e č i : jela, volumne tablice, drvna zaliha UVOD - Introduction Najhitnije informacije o svakoj sastojini sadržane su u ispunjenim obrascima 0-2 (regularne šume) i 0-3 (preborne šume). Izmjerom sastojina te obradom prikupljenih podataka dobivamo informacije na temelju kojih procjenjujemo stanje neke sastojine te određujemo naše djelovanje u njoj. * Mr. sc. Mario Božić, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet, Zagreb Raspodjela broja stabala po debljinskim stupnjevima, temeljni je podatak na osnovi kojega obavljamo obračun ostalih strukturnih pokazatelja, kao što su temeljnica i drvna zaliha. Raspodjela broja stabala dobivena je neposrednom izmjerom, a temeljnica množenjem vrijednosti kružne plohe jednog stabla određenog debljinskog stupnja s brojem stabala tog debljinskog stupnja, te obje veličine predstavljaju (promatrano u trenutku izmjere) stalnu vrijednost. 185 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 68 <-- 68 --> PDF |
M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JLLE U NAŠIM ŠUMAMA? Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 1X5-195 Drvnu zalihu pojedinog debljinskog stupnja dobijemo tako da pomnožimo vrijednost volumena jednog stabla (iz volumnih tablica) s pripadajućim mu brojem stabala. Obračunata zaliha ovisi o tome koje volumne tablice smo upotrijebili, te nema obilježje stalne vrijednosti, kako je to rečeno za raspodjelu broja stabala i temeljnicu. Prema broju ulaza, tablice mogu biti jednoulazne, dvoulazne, troulazne itd. U našoj praksi najčešće su se koristile jednoulazne te dvoulazne tablice. U početku su korištene tablice stranih autora, međutim u međuvremenu su za većinu gospodarskih vrsta izrađene i tablice domaćih autora. Tablice su se u prvo vrijeme konstruirale grafičkim metodama, da bi se razvojem računala prešlo na računske metode. Problem kod računske metode predstavlja odabir matematičkog modela koji treba koristiti pri izjednačavanju tablica (Kružić 1993a). Šurićeve tarife iz 1938, njemačke dvoulazne tablice od Schuberga iz 1891. (Špiranec 1976) te u novije vrijeme Spirančeve dvoulazne tablice i tarife iz 1976. su volumne tablice, za jelu, koje su se kod nas najviše upotrebljavale. Kod nas su se, osim navedenih Surića i Špiranca, izradom volumnih tablica za jelu bavili i neki drugi Jedan od osnovnih i najznačajnijih parametara koji koristimo prilikom uređivanja šuma je svakako drvna zaliha pojedine sastojine. Prilikom dosadašnjeg uređivanja šuma korištene su pri računanju drvne zalihe razne volumne tablice. Periodičnom izmjerom sastojina dobivamo informacije o njenom stanju u vrijeme izmjere, a usporedbom rezultata izmjere kroz vrijeme donosimo zaključak koliko je naše djelovanje u pojedinoj sastojku bilo Za istraživanje sam odabrano dvije preborne sastojine iz gospodarske jedinice "Milanov vrh" i dvije sastojine prijelaznih, odnosno nejednoličnih struktura iz gospodarske jedinice "Crni lug". Iz gospodarske jedinice "Milanov vrh" odabrao sam odsjeke 2b i 13a, a iz gospodarske jedinice "Crni lug" odsjeke 39c i 61b. Izmjeru sam izvršio tijekom 1997. godine. U svakoj sastojini postavio sam 16 ploha kvadratičnog oblika, veličine 0,0578 ha. Plohe sam postavio kao sustavni uzorak, te ih iskolčavao pomoću poludijagonala od 17 m. Ukupna površina primjernih ploha svake sastojine iznosi 0,9248 ha. autori. Zajelove sastojine šumarije Ravna gora izrađuje Tvrdony (1897) volumne tablice za tri razreda visine. Emrović (1972) izrađuje tarife za jelu na silikatnoj podlozi. Pranjić (1965) vrši interpolaciju Surićevih tarifa sa pet na devet bonitetnih razreda, a 1966. nadopunjuje Spieckerove tarife iz 1951. godine. Alga- nove tarife iz 1901., koje je 1949. korigirao Schaeffer te ih nazvao "strmim tarifama", a koje su prikladne za preborne šume i skiofilne vrste drveća Meštrović 1966. prilagođava za automatsko obračunavanje. Usporedbom volumnih tablica te drvne zalihe dobivene upotrebom različitih tablica bavilo se kod nas nekoliko autora. Tako Emrović (1953) na pokusnim plohama na Kupjačkom Vrhu i Tuškom lazu (jelove šume) uspoređuje zalihe dobivene upotrebom volumnih tablica raznih autora, a Špiranec (1976) uspoređuje Schubergove, Šurićeve i Institutske (Spirančeve) tablice za jelu. Pranj ić &Lukić (1997) daju usporedbu volumena sastojina (hrast) obračunatog prema različitim tarifama, a Kružić (1993b) obračunava drvnu zalihu (hrast) primjenom različitih tarifa na osnovi srednjeg plošnog stabla, aritmetički srednjeg stabla i središnjeg plošnog stabla. dobro ili loše. Upotreba različitih volumnih tablica otežava tu usporedbu. Da bi se pokazala razlika između pojedinih volumnih tablica jele i zaliha obračunatim po njima, bit će u ovome radu obračunata zaliha jele po tablicama koje su se u odabranim sastojinama koristile od 1951. do danas, te lokalnim tarifama propisanim Pravilnikom za uređivanje šuma iz 1994. godine, a na temelju izmjere iz 1997. godine. Svim stablima na plohama, koja su prešla taksacij- sku granicu, izmjerio sam prsni promjer, a nekima od njih radi konstrukcije visinskih krivulja i visinu. U svakoj sastojini izmjereno je oko 90-ak visina. Na osnovi podataka dobivenih izmjerom prsnih promjera, obavio sam obračun strukture po broju stabala (svedeno na ha) po plohama i odsjecima. Računskim izjednačenjem izmjerenih visina po Mihajlovoj funkciji: h = b()*e d +1,30 CILJ ISTRAŽIVANJA - Aim of research MATERIJAL I METODE - Material and methods 186 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 69 <-- 69 --> PDF |
VI. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM ŠUMAMA´.´ Šumarski list hr. 3 4, CXXIV (2000), 1X5-195 konsti-uirao sam visinske krivulje za jelu za svaki odsjek posebno. Lokalne tarife konstruirao sam na temelju visinskih krivulja te Špirančevih dvoulaznih tablica drvnih zaliha za jelu (deblovinu). Drvnu zalihu jele obračunao sam prema lokalnoj tarifi, Spirančevom tarifnom nizu iz prošle osnove gos- Kako sam u ovome radu odlučio testirati volumne tablice jele, tako sam, iako su klupirana stabla svih vrsta drveća, mjerio visine te obračunavao drvnu zalihu isključivo jele. Na temelju izmjerenih visina, za svaku sam sasto- jinu konstruirao visinsku krivulju. Uklapanjem sasto- Tablica 1. Parametri sastojinskih visinskih krivulja obične jele Table 1. Parameters of the stand heigt curves of European fir Gosp.jedinica Management unit Milanov vrh Crni lug Odsjek - Subcompartment 2b 13a 39c 61b b0 43,587 44,248 45,058 47,356 b. 23,551 24,242 23,399 25,135 podarenja, Špirančevih tarifa na temelju izmjere iz 1997. godine, te Surić-Pranjić tarifnim nizovima. Odstupanja vrijednosti tarifa i drvnih zaliha izračunao sam tako da sam razliku volumena po tarifi ili razliku zalihe podijelio s vrijednošću lokalne tarife ili zalihe obračunate prema lokalnim tarifama. jinskih visinskih krivulja jele u granice Šurić-Pranjić bonitetnih razreda (slika 1.) očitao sam (na temelju dominantnog dijela sastojinc) bonitetni razred kojem jela u dotičnoj sastojini pripada. U sastojinama 39c i 61b jela pripada II, a 2b i 13a II/III. bonitetnom razredu, (slika 1.) Za visinske krivulje prebomih sastojina Pranjić & Lukić (1997) kažu da su one stalnog položaja i oblika, što bi onda trebalo vrijediti i za lokalnu tarifu. Prema osnovama iz 1990. godine za odabrane sastojinc korišteni su sljedeći Špirančevi tarifni nizovi: odsjek 2b - 158. niz, odsjek 13a - 157. niz, odsjek 39c - 160. niz, odsjek 61b- 159. niz, dok su na temelju podataka izmjerenih 1997. godine, a na osnovi srednje visine stabala debljinskih stupnjeva 42,5-52,5 (kako je to propisano Pravilnikom za uređivanje šuma iz 1985. godine) odabrani: za odsjeke 2b i 13a - 158. tarifni niz, a za odsjeke 39c i 61 b - 159. tarifni niz (vidi tablicu 2.) REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results Prsni promjer - Diameter b.h., cm Slika 1. Sastojinske visinske krivulje obične jele (Abies alba Mill.) Figure 1. Stand height curves of European fir (Abies alba Mill.) 187 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 70 <-- 70 --> PDF |
M. Božić: KOLIKA SE STVARNA ZALIHA JELL U NAŠIM SUMAMA? Šumarski list br. 3-4. CXXIV (2000), 1X5-195 Tablica 2. Odabir Špirančcvog tarifnog niza na temelju izmjere iz 1997. godine Table 2. The selection of Spiranec´s tariff series on the basis of measurement in 1997 Tarifni niz Granice visina (deblj. stupnja 47,5 cm) Srednja visina sastojine, te pripadnost nizu Mean stand heights and the appurtenance to a series Tariff series Height limits (diameter degree 47.5 cm) Odsjek - Subcomp. 2b Odsjek - Subcomp. 13a Odsjek - Subcomp. 39c Odsjek - Subcomp. 61b 157. 26,5 - 27,6 m 158. 27,6-28,7 m 27,85 m 27,74 m 159. 28,7-29,9 m 28,96 m 29,09 m 160. 29,9-3 1,0 m Na slikama 2-4 prikazani su međusobni položaji do sada korištenih tarifa. Prsni promjer - Diameter b.h., cm Slika 2. Položaj lokalnih tarifa u odnosu na Surić-Pranjić tarife (jela) Figure 2. Local tariffs in relation to Surić-Pranjić tariffs (fir) Prsni promjer -Diameter h.lt.. cm Slika 3. Položaj lokalnih tarifa u odnosu na Špirančeve tarife (jela) Figure 3. Local tariffs in relation to Spiranec´s tariffs (fir) 188 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 71 <-- 71 --> PDF |
M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM ŠUMAMA´.´ Šumarski list hr. 3-4, CXXIV (2000). 1X5-195 Prsni promjer -Diameter h.h., cm Slika 4. Položaj Surić-Pranjić tarifa u odnosu na Spirančeve tarife (jela) Figure 4. Surić-Pranjić tariffs in relation to Spiranee´s tariffs (fir) Tarife, drvne zalihe te njihovo postotno odstupanje (po debljinskim stupnjevima) prikazani su u tablicama od lokalne tarife i zalihe obračunate prema istoj 3-6. Tablica 3. Odsjek 2b - Usporedba korištenih tarifa te zaliha obračunatih po njima Table 3. Subcompartment 2b - Comparison of used tariffs and stocks calculated with them Prsni promjer Broj stabala Tarifa, m3 Drvna zaliha jele, rrvVha prema naznačenim tarifama) Postotno odstupanje tarifa i drvnih zaliha Diametar b.h. Number of trees Management table (tariff), m3 Fir growing stock, m7ha (according to marked tariffs) Perccntly deviation of tariffs and growing stocks cm N lokalna local Špiranec 15S Šurić- Pranjić II/III Šurić- Pranjić 11 lokalna local Špiranec 158 Surić- Pranjić II/III Šurić- Pranjić Špiranec 158/ lokalna (local) Šurić-Pranjić ll/III/lokalna (local) Šurić-Pranjić ll/lokalna (local) 12,5 37,8 0,051 0,08 0,06 0,06 1,93 3,03 2,27 2,27 56,86 1 7,65 17,65 17,5 46,5 0,156 0,18 0,15 0,16 7,25 8,37 6,97 7,44 15,38 -3,85 2,56 22,5 32,4 0,333 0,35 0,31 0,33 10,80 11,35 10,06 10,71 5,11 -6,91 -0,90 27,5 22,7 0,583 0,58 0,54 0,58 13,24 13,17 12,26 13,17 -0,51 -7,38 -0,51 32,5 42,2 0,907 0,89 0,85 0,90 38,25 37,53 35,85 37,95 -1,87 -6,28 -0,77 37,5 36,8 1,307 1,28 1,24 1,31 48,05 47,06 45,59 48,16 -2,07 -5,13 0,23 42,5 21,6 1,767 1,76 1,70 1,80 38,21 38,06 36,76 38,93 -0,40 -3,79 1,87 47,5 23,8 2,300 2,33 2,21 2,36 54,71 55,43 52,57 56,14 1,30 -3,91 2,61 52,5 14,1 2,896 3,01 2,81 2,99 40,71 42,31 39,50 42,03 3,94 -2,97 3,25 57,5 7,6 3,554 3,80 3,45 3,68 26,90 28,76 26,11 27,85 6,92 -2,93 3,55 62,5 4,3 4,279 4,69 4,17 4,42 18,51 20,29 18,04 19,12 9,61 -2,55 3,30 67,5 2,2 5,048 5,68 4,90 5,19 10,92 12,28 10,60 11,22 12,52 -2,93 2,81 72,5 2,2 5,883 6,81 5,65 5,98 12,72 14,73 12,22 12,93 15,76 -3,96 1,65 77,5 1,1 6,768 8,04 6,51 6,88 7,32 8,69 7,04 7,44 18,79 -3,81 1,65 82,5 7,696 9,39 7,37 7,80 22,01 -4,24 1,35 87,5 8,741 10,92 8,29 8,77 24,93 -5,16 0,33 92,5 9,873 12,60 9,27 9,87 27,62 -6,11 -0,03 97,5 11,048 14,43 10,30 10,97 30,61 -6,77 -0,71 Ukupno 295,3 329,53 341,07 315,84 335,37 3.50 -4,15 1,77 189 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 72 <-- 72 --> PDF |
M. Božić: KOLIKA JI- STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM ŠUMAMA´.´ Šumarski list hr. 3- 4. CX.XI V (2001)). I 85- 195 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 73 <-- 73 --> PDF |
M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM ŠUMAMA? Šumarski list br. 3 4.CXMV(2( 185-195 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 74 <-- 74 --> PDF |
M. Božić: KOLIKA .Hi STVARNA /ALIHA JELE U NAŠIM ŠUMAMA´.´ Šumarski list br. 3 4. CXXIV(2000), 185-195 Tablica 6. Odsjek 61b- Usporedba korištenih tarifa te zaliha obračunatih po njima Table 6. Subcompartment 61b - Comparison of used tariffs and stocks calculated with them Prsni promjer Diamctar b. h. Broj stabala Number of trees Tarifa, m´ Management table (tariff), m5 Drvna zaliha jele, mVha (prema naznačenim tarifama) Fir growing stock, mVha (according to marked tariffs) Postotno odstupanje tarifa i drvnih zaliha Percently deviation of tariffs and growing stocks cm N lokalna local Špiranec 159 Šurić- Pranjić II Šurić- Pranjić I/II lokalna local Špiranec 159 Šurić- Pranjić II Šurić- Pranjić I/II Špiranec 159/ lokalna (local) Šurić-Pranjić II/lokalna (local) Šurić-Pranjić l/II/lokalna (local) 12,5 9,7 0,049 0,08 0,06 0.07 0,48 0,78 0,58 0,68 63,27 22,45 42,86 17,5 11,9 0,156 0,19 0,16 0,17 1,86 2,26 1,90 2,02 21,79 2,56 8,97 22,5 5,4 0,337 0,36 0,33 0,35 1,82 1,95 1,78 1,89 6,82 -2,08 3,86 27,5 1,1 0,599 0,6 0,58 0,62 0,65 0,65 0,63 0,67 0,17 -3,17 3,51 32,5 4,3 0,942 0,92 0,90 0,96 4,07 3,98 3,89 4,15 -2,34 -4,46 1,91 37,5 3,2 1,358 1,33 1,31 1,40 4,41 4,31 4,25 4,54 -2,06 -3,53 3,09 42,5 8,7 1,854 1,83 1,80 1,91 16,04 15,83 15,57 16,52 -1,29 -2,91 3,02 47,5 11,9 2,425 2,43 2,36 2,51 28,84 28,90 28,07 29,86 0,21 -2,68 3,51 52,5 5,4 3,061 3,15 2,99 3,18 16,55 17,03 16,17 17,19 2,91 -2,32 3,89 57,5 8,7 3,778 3,96 3,68 3,92 32,68 34,26 3 1,83 33,91 4,82 -2,59 3,76 62,5 14,1 4,555 4,9 4,42 4,72 64,03 68,88 62,13 66,35 7,57 -2,96 3,62 67,5 4,3 5,383 5,93 5,19 5,54 23,28 25,65 22,45 23,96 10,16 -3,59 2,92 72,5 8,7 6,293 7,12 5,98 6,44 54,44 61,59 51,73 55,71 13,14 -4,97 2,34 77,5 4,3 7,242 8,39 6,88 7,40 31,32 36,29 29,76 32,01 15,85 -5,00 2,18 82,5 2,2 8,271 9,81 7,80 8,44 17,89 21,22 16,87 18,25 18,61 -5,69 2,04 87,5 U 9,413 11,42 8,77 9,50 10,18 12,35 9,48 10,27 21,32 -6,83 0,92 92,5 10,652 13,17 9,87 10.61 23,64 -7,34 -0,39 97,5 1,1 11,946 15.07 10,97 11,79 12,92 16,30 11.86 12,75 26,15 -8,17 -1,31 Ukupno 106,0 321,45 352,22 308,96 330.74 9,57 -3,88 2,89 RASPRAVA - Discussion Uzrok ovog pomaka najbolje se vidi na slici 5., gdje je uspoređena Šurić-Pranjić tarifa za II/III. bonitetni razred s tarifom izračunatom pomoću Spirančevih dvo- ulaznih tablica uz istu visinsku krivulju. Tarifa izrađena prema Špirančevim dvoulaznim tablicama je, uz istu visinsku krivulju, iznad debljinskog stupnja 62,5 cm strmija od Šurić-Pranjić tarife, radi čega do naznačenog pomaka i dolazi. Špirančeve tarife se do, okvirno, debljinskog stupnja 52,5 cm, u svom apsolutnom iznosu ne razlikuju puno u odnosu na lokalne i Šurićeve tarife, međutim nakon toga razlika je sve izrazitija, kao što se to uostalom i vidi iz slika 3. i 4. Razlog ove "strmosti" Spirančevih tarifa treba tražiti u visinskoj krivulji na temelju koje je načinjen osnovni tarifni niz. Na slici 6. usporedio sam visinske krivulje odsjeka 2b s visinskom krivuljom pripadajućeg im boniteta te visinskom krivuljom pripadajućeg, Špiranče- vog 158. tarifnog niza. Visinsku krivulju Špirančevog 158. niza izračunao sam iz dvoulaznih tablica, tako da sam za iskazani volumen svakog debljinskog stupnja, u dvoulaznim tablicama očitao visinu. 192 Kako su se u proteklom gospodarenju jelovim šumama pri obračunu zaliha koristile različite tarife, smatrao sam potrebitim prikazati njihov međusobni položaj (slike 2-4.), usporediti ih (tablice 3-6.) te s obzirom na današnju strukturu sastojina po broju stabala, izraču- nam i usporedim drvne zalihe dobivene upotrebom istih (tablice 3-6.). Lokalne tarife se uz jedan pomak dosta dobro poklapaju sa Šurić-Pranjić tarifama (slika 2.). Tako lokalna tarifa za odsjek 61 b, koji prema uklopljenoj visinskoj krivulji (slika 1.) pripada II. bonitetnom razredu, najmanje odstupa od Šurić-Pranjić tarife za I/II. bonitetetni razred. Na temelju visinske krivulje odsjek 39c je svrstan u II. bonitetni razred (u dominantnom dijelu sa- stojinc visinska krivulja ide donjom granicom II. boniteta), a na temelju nje izračunata tarifa se najvećim dijelom nalazi između Šurić-Pranjić tarifa za I/II. odnosno II. bonitetni razred, iako je ukupno gledano bliža II. bonitetnom razredu. Odsjeci 2b i 13a pripadaju II/III. bonitetnom razredu (jela), a njihove tarife (koje se cijelim rasponom prsnog promjera gotovo preklapaju) su najbliže Šurić-Pranjić tarifi za II. bonitetni razred. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 75 <-- 75 --> PDF |
M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JEI.K U NAŠIM SUMAMA? Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 185-195 > Prsni promjer - Diameter b.h ., cm Slika 5. Usporedba Šurić-Pranjić tarife za I I/I 11 bonitet s tarifom načinjenom prema Spirančevim dvoulaznim tablicama uz istu visinsku krivulju Figure 5. Comparison of the Šurić-Pranjić tariff for the II/III site class with the tariff made on the basis of Spiranec´s two-parametre tables for the same height curve Prsni promjer - Diameter b.h., cm Slika 6. Visinske krivulje obične jele Figure 6. Height curves of European fir Iz same slike vidljivo je odstupanje te strmost vi- Prema Pravilniku za uređivanje šuma iz 1985. sinske krivulje Špirančevog 158. niza u odnosu na članku 14., bonitet sastojine (tarifni niz) određivao se u Šurić-Pranjić, te sastojinsku visinsku krivulju nazna- raznodobnim sastojinama na temelju izmjerenih visina čenog odsjeka, koje je izrazitije s povećanjem prsnoga 10-20 stabala u pojedinim debljinskim stupnjevima i to promjera. za jelu, smreku i ostalu crnogoricuna stablima od 40 do 193 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 76 <-- 76 --> PDF |
M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM SUMAMA´.´ Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000). 1X5-195 55 cm promjera (debljinski stupnjevi 42,5; 47,5 i 52,5 cm). Iz slike 6. vidimo da se visinske krivulje sastojine te Špirančevog 158. tarifnog niza u naznačenom intervalu dijelom preklapaju. Drvna je zaliha u tablicama 3-6 obračunata prema lokalnim tarifama, Špirančevim tarifama iz prošle osnove gospodarenja, Špirančevim tarifama na temelju izmjere iz 1997. godine, Šurić-Pranjić tarifama koje se najbolje uklapaju u lokalne tarife te Surić-Pranjić tarifama za bonitetni razred kojemu sastojine pripadaju. Vidljiva su apsolutna i postotna odstupanja tarifa u odnosu na lokalne tarife te zaliha obračunatim njima, kako ukupno tako i po debljinskim stupnjevima. Drvne zalihe obračunate prema Surić-Pranjić tarifama za stvarni bonitetni razred su kako ukupno, tako i cijelim rasponom promjera niže od zaliha obračunatih po lokalnim tarifama (uz postotna odstupanja najvećim dijelom raspona ispod 5%). Zalihe obračunate primjenom pola bonitetnog razreda viših tarifa (osim kod sastojine 39c kod koje visinska krivulja dominantnog dijela sastojine ide donjom granicom II. boniteta) bliže su zalihama obračunatim prema lokalnim tarifama od zaliha obračunatih Šurić- Pranjić tarifama za stvarne bonitetne razrede, a nešto su više od zaliha obračunatih po lokalnim tarifama. Odstupanja prema lokalnim tarifama su gotovo cijelim rasponom ispod 3%, osim u odjelu, odsjeku 39c (5%). Odstupanja zaliha obračunatih po Špirančevim tarifama, u odnosu na zalihe obračunate po lokalnim tarifama postaju izrazitija od okvirno debljinskog stupnja 52,5 cm, te porastom promjera stabla postaju sve izrazitija kako u relativnom tako i u postotnom iznosu, te za debljinski stupanj 97,5 cm iznose i preko 30%. U odsjeku 2b (tablica 3.) najmanje, u ukupnom iznosu, od drvne zalihe obračunate prema lokalnoj tarifi odstupa zaliha obračunata prema Šurić-Pranjić tarifi za II. bonitetni razred (1,77%), nešto veće odstupanje je Na temelju rezultata istraživanja i rasprave donosim sljedeće zaključke: 1. Prilikom uređivanja jelovih šuma pri obračunu drvne zalihe od 1945. godine do danas upotrebljavane su: Šurićeve, Šurić-Pranjić tarife, Špirančeve tarife, te lokalne tarife konstruirane na temelju izmjerene visinske krivulje te dvoulaznih tablica. 2. Lokalne tarife istraživanih sastojina se, uz pomak od pola bonitetnog razreda, dobro uklapaju u Šurić- Pranjić tarifne nizove. 3. Uklapanje Špirančevih tarifa u lokalne tarife je do debljinskog stupnja 52,5 cm dobro, da bi Špirančeve dobiveno prema Špirančevom 158. tarifnom nizu (3,50%), a najveće prema Šurić-Pranjić tarifi za II/III. (stvarni) bonitetni razred (-4,15%). U odsjeku 13a (tablica 4.) najmanje, u ukupnom iznosu, od zalihe obračunate prema lokalnoj tarifi odstupa zaliha obračunata prema Špirančevom 157. (iz prošle Osnove gospodarenja) tarifnom nizu (-1,20%), nešto veće odstupanje je dobiveno prema Šurić-Pranjić tarifi za II. bonitetni razred (2,16%), još veće prema Šurić-Pranjić tarifi za II/III. (stvarni) bonitetni razred (-3,77%), a najveće (3,81%) prema Špirančevom 158. tarifnom nizu (određenom na temelju izmjere iz 1997. godine). Drvna zaliha izračunata prema Šurić-Pranjić tarifi za II. bonitetni razred koji je ujedno i stvarni bonitet sastojine, odstupa u ukupnom iznosu u odnosu na drvnu zalihu obračunatu prema lokalnoj tarifi u odsjeku 39c (tablica 5.) za -2,21%, a prema Šurić-Pranjić tarifi za I/II. bonitetni razred za 4,75%. Drvna zaliha obračunata prema Špirančevom 159. tarifnom nizu (izmjera 1997. godine) veća je za 12,71%, a prema Špirančevom 160. tarifnom nizu (iz prošle Osnove gospodarenja) za 17,55% u odnosu na zalihu obračunatu prema lokalnoj tarifi. U odsjeku 61b (tablica 6.) najmanje, u ukupnom iznosu, od zalihe obračunate prema lokalnoj tarifi odstupa zaliha obračunata prema Šurić-Pranjić tarifi za I/II. bonitetni razred (2,89%), nešto veće odstupanje dobiveno je prema Šurić-Pranjić tarifi za II. (stvarni) bonitetni razred (-3,88%), a najveće prema Špirančevom 159. tarifnom nizu (9,57%). Velik broj debelih stabala u odsjecima 39c i 61b, razlog je ovako velikog odstupanja zalihe obračunate prema Špirančevim tarifama, u odnosu na zalihu obračunatu prema lokalnim tarifama. Tu do izražaja dolazi onaj "strmi" dio Špirančevih tarifa koji najviše odstupa u odnosu na lokalnu tarifu. Conclusions tarife nakon toga postale izraženo strmije od lokalnih. Povećanjem prsnog promjera ta je razlika sve izraženija kako u apsolutnom tako i u postotnom iznosu. 4. Ukupno odstupanje zalihe obračunate po Šurić-Pranjić tarifama u odnosu na zalihu obračunatu prema lokalnim tarifama ovisi o uklopljenosti stvarne visinske krivulje u visinsku krivulju Šurić-Pranjić bonitetnog razreda, te razlikama u dvoulaznim tablicama na temelju kojih je lokalna tarifa načinjena. 5. Ukupno odstupanje zalihe obračunate po Špirančevim tarifama u odnosu na zalihu obračunatu po lokal- ZAKLJUCCI 194 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 77 <-- 77 --> PDF |
M. Božić: KOLIKA JE STVARNA ZALIHA JELE U NAŠIM SUMAMA? Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 185-195 nim tarifama ovisi u prvome redu o distribuciji broja stabala. Sto se više stabala nalazi u debljinskim stupnjevima iznad 52,5 cm, i što ih je više u višim debljinskim stupnjevima to će i odstupanje biti veće. 6. Iz 5. zaključka slijedi daje upitna vrijednost iskazanih zaliha obračunatih prema Špirančevim tarifama, posebno u sastojinama i gospodarskim jedinicama s velikim brojem debelih stabala. Prilikom usporedbe podataka iz Osnova gospodarenja u kojima su zalihe obračunavate prema navedenim tablicama, treba o gore navedenom voditi računa te bi uputnije bilo uspoređivati njihove temeljnice. LITERATURA - References Emrović, B., 1953: O izjednačenju pomoću funkcija koje se logaritmiranjem dadu svesti na linearni oblik, s naročitim obzirom na upotrebu kod izrade drvnogromadnih tablica. Glas. šum. pokuse 11: 73-110, Zagreb. Emrović, B., 1972: Konstrukcijajednoulaznih tablica - tarifa (Tarife za jelu na silikatnoj podlozi). Glas. šum. pokuse 16: 123-157, Zagreb. Kružić, T., 1993a: Izbor regresijskog modela za izjednačenje drvnogromadnih tablica. Glas. šum. pokuse 29: 149-198, Zagreb. Kružić, T, 1993b: Primjena jednoulaznih tablica u inventarizaciji šuma. Glas. šum. pokuse, posebno izd. broj 4: 139-146, Zagreb. Meštro vi ć, Š., 1967: Algan-Schaefferove i Coklove tarife prilagođene za automatsko obračunavanje, Šum. list 91 (1-2): 38-47, Zagreb. Pranjić, A., 1966a: Interpolirane Šurićeve jednoula- zne tablice za jelu-smreku i bukvu. Šum. list 90 (3-4): 185-212, Zagreb. Pranj ić, A., 1966b: Dopunjene Spieckerove tarife za jednodobne sastojine. Šum. teh. priručnik: 152- 156, Zagreb. Pranj ić , A. & Lukić, N., 1997: Izmjera šuma. 405 str., Zagreb. ŠpiranecM., 1976: Tablice drvnih masa jele i smreke. Radovi 29, 119 str., Zagreb. Tvrdony, M., 1897: Kubične skrižaljke za stojeću prodaju jelovih stabala. Šum. list 21(3): 93-103, Zagreb. SUMMARY: Various volume tables have been used in forest management so far to determine the growing stoek. In calculating the growing stock of fir in the period 1945 - 1994, the tariffs by the following authors have been used: Surić, then Surić-Pranjić, and finally Spiranec. The use of local tariffs was prescribed by the Forest Management Act of 1994. In this paper, the author compares the tariffs and the stocks calculated with these tariffs so far with local tariffs and the stocks calculated with them. Two management units with two stands each were selected for the purpose of research. The stands in the management unit "Milanov Vrh " have uneven structures and those in "Crni Lug" have a transitional uneven structures. Spiranec´s tariffs follow local tariffs up to the diameter degree of 52.5 cm, but after that the former become distinctly steeper than the latter. As breast diameter increases, the difference becomes more pronounced both in the absolute and percentage amount. The overall stock deviation calculated with Spiranec´s tariffs in relation to that calculated with local tariffs depends primarily on the distribution of tree numbers. The more trees in the diameter degree above 52.5 cm, and the more trees in higher diameter degrees, the greater the deviation. Consequently, the value of stocks calculated with Spiranec´s tariffs is questionable, particularly in stands and management units with a large number of thick trees (transitional uneven structures). The local tariffs of the studied stands fit well into the Surić-Pranjić tariff series, allowing for the half site class shift. The overall stock deviation calculated with Surić-Pranjić tariffs in relation to the stocks calculated with local tariffs depends on the integration of the real height curve into the height curve of the Surić-Pranjić site class, as well as on the differences in the two-parame- tre tables serving as bases for local tariffs. Key w o rds : fir, volume tables, growing stock 195 |