DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 64 <-- 64 --> PDF |
R.Sabadi: Francuska: ŠUME PREKOMORSKIH DEPARTMANA Šumarski list br. i 4. CXX1V (2000). I7I-IX4 je način svekolikim djelovanjem vulkana, erozije, vjetra i drugih sila stvoren eliptičan oblik otoka, kojemu duža os teče smjerom zapad-sjeverozapad: istok-jugoi- stok, a kraća smjerom sjever-sjeveroistok:jug-jugoza- pad. Poljoprivreda i na tropskim proizvodima temeljena industrija, osnovom je gospodarstva. U prvom redu to je šećerna trska i proizvodnja šećera te ruma, nakon što je smanjenjem tražnje i bolestima prestao intenzivan uzgoj kave. Ni pokušaji uzgoja mirodija nisu ostavili dubljeg korijena, iako je ondje od kultura moguće naći svega onoga stoje nekoć bilo osnovom gospodarskog života. Uzgojem različitih kultura dolazilo je do pravih valova imigracije, tako da na otoku danas ima svih mogućih rasa i mješanaca. Otok ima dva različita klimata, jedan "regija vjetra" (Région du vent) koja pokriva sjeveroistočnu obalu i "regija zavjetrine" (Région sous-le- vent) koja obuhvaća jugoistočnu obalu. Sume" pokrivaju trećinu površine Reuniona i predstavljaju glavnu atrakciju otoka. Ona tvori pejzaž koji svakim korakom plijeni neuobičajenim bogatstvom. Široki kanjoni, usječene kružne doline, široke kao na Cilaos-u i Mafatte, ili brzaci kišnih rijeka, protezanje pustinje visokih središnjih i vulkanskih visoravni, nezaboravni su spektakli. Sume otoka Reuniona prošle su sličan put kao i pučanstvo. Doseljenici su krčili šume i donosili iz svih krajeva svijeta druge vrste, bez ikakvoga reda i poštovanja nekakvih tisućljetnih bioloških ravnoteža. Neke od vrsta, unešenih sasvim slučajno, razvile su se začuđujuće dobro, najčešće na račun autoktonih vrsta. Za ove potonje jedva se i zna, koliko je promjena šumska vegetacija doživjela u 3 Vi stoljeća, otkad je počelo naseljavanje. Danas se šuma nalazi većinom u zonama visokih brda koja su teško dostupna. Ondje su sačuvane dvije glavne grupe, jedna na zapadu, u okrugu od oko 12 km udaljenom od Piton des Neiges, druga na istoku, tvoreći prsten oko Piton de la Fournaise. Prva je veća, ali je isprekidana reljefom i ljudskom intervencijom u kružnim visoravnima, dok je druga, osim pustinjske zone otoka, ostala neprekinuta. Te se dvije mase susreću na sedlu doline des Cafres. Izvan tih masiva, drvenasta vegetacija općenito pokriva padine jaruga i kanjona sve do obalnog pojasa, najviše na strani privjetrine, dok je strana zavjetrine šumom rjeđa poradi pretjeranih sječa i krčenja. 11 Les forets de la Réunion, Paul Benda 4 Natte, benjoin (balzamovo drvo), bois noir des hauts, corce blanc, ce ls Tamarindus indica, fam. Lcguminosac, subfam. Caesaipinoidae, vel Konačno, bez obzira stoje njezina rasprostranjenost vrlo ograničena, postoji i šuma ravnice. Šume otoka Reuniona botanički su vrlo različite. Moguće je razlikovati četiri tipa sastojina: Primarna šuma obojanih vrsta drveća pokriva u regiji Saint-Philippe neprekint masiv, koji se potom dijeli u druge rasijane krpice: padine visoravni, kosine jaruga. Od morske razine ona se može penjati do visine 1.200 m, no ne postiže lijep razvoj po kakvoći iznad 800 m. Ova kompleksna formacija karakterizirana je suživotom velikog broja vrsta i njihovom neregularnom raspodjelom. Neke su bez gospodarskog značenja, druge pak imaju veliku vrijednost. 14 Sredina je vlažna i teško propušta svjetlo. Rast je polagan, stabla nisu vitka. Visinski tamarin" (Tamarin des hauts) ima drvo ružičaste boje mesa i posebno je lijepo, na visinama 1.200 do 2.000 m u dijelovima zaštićenih od pasat- nih vjetrova. Formacije polušume igraju ustvari zaštitnu ulogu, sastoje se od obilja vrsta, većinom drvenastih, ali uglavnom ne drveća u klasičnom smislu. U kišnim predjelima na strani vjetra, gdje precipitacije godišnje prelaze 4 m, između 1.200 i 2.000 m, rastu drvenaste paprati i palme. Glede degradiranih formacija, njihov raspored je vrlo nepravilan i posljedica je pogrešaka počinjenih posvuda krčenjem prvobitnih šuma. Mnoge biljke koje ulaze u takve kompozicije stranog su porijekla, unesene velikim dijelom i proširene otokom, kao stoje slučaj s goyavier SI. 9. Fig. 9. Donja etaža šume u Bébour, La Réunion Understory of forest at Bébour. La Réunion Rapport Annuel 1996. ONF, str. 44 (Foto:ONF) >r blanc, tan rouge, tacamaca de bas, itd. iko drvo listača, sjemenke se dodaju kao začin umacima. 182 |