DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 62 <-- 62 --> PDF |
R.Sabadi: Francuska: SLIMK PRKK.OMORSK.il I DliPARTMANA Šumarski list br. 3 4, (XXIV (2000), 171-184 Sječa "miješanog" tipa (kao suprotnost tipu "čiste selekcije" kao i "sistematičnom " tipu) sastoji se u utvrđivanju stabala budućnosti promjera većeg od 12,5 cm, zatim u sistematičnom umrtvljivanju uo- krug 10 m stabla promjera manjeg od naprijed spomenutog. Ovaj tip čišćenja dovodi do umrtvljenja npr. na parceli broj 5 u šumi Risqutout 32 stabla (za 36 stabala određenih za budućnost) za 4 m2 horizontalne površine, odnosno oko 18% ukupne površine. Godine 1997. ispitana je treća metoda izvedena iz miješanoga tipa, ali mnogo jača, gdje je predviđena sječa veličine oko 25%. Ustanovljena je probna ploha praćenja rasta na dijelu površine sječe miješanog tipa u šumi Risquetout. Sljedila je ista takva na posječenom dijelu šume Organabo, a treća u 1997-78. Iz mjerenja je vidljivo da učinak prorjeda na preostalu sastojinu nije ustanovljiv, osim nakon više godina. Kako god bilo, do 1976. već je izvršena sječa na 2.446 ha u dvije pilot-šu- me (Risquetout i Organabo). Godine 1997. ostvarena je prva prorjeda u uređenoj šumi. Uvjeti potrajnog gospodarenja. Trajnost gospodarenja se ne određuje, ona se zaključuje na dugi rok. Važno je osigurati na samom početku da su svi uvjeti zadovoljeni, kako bi se izbjegla neugodna iznenađenja do kojih može doći. Potrebno je stoga za Gijanu (fran.) dobro procijeniti tehničku izvodljivost, ali isto tako politiku i financiranje tih operacija. Izazov zu racionalnu tehniku. S tehničkog stajališta valja rekapitulirati hipoteze koje su poslužile kao osnova projekta, utvrditi one koje još nisu verificirane te ocijeniti da li su one dovoljni poticaju budućnosti. Treba između ostalog, shvatiti da tehnički poticaj u potpunosti počiva na pet pretpostavki: Dobivanje za eksploataciju komercijalnih vrsta na dug rok. Nije li to slučaj, doći će do progresivnog osiromašenja, koje može dovesti do ekstrema da potpuno nestanu željene vrste unutar 100 do 200 godina. Ustvari ako ovoga trenutka nema sigurnosti da će se ovakva rege- neracija i ostvariti, mora se ostaviti dovoljan broj zrelih sjemenjaka poželjnih vrsta koji moraju ostati na sječini poslije sječe i umrtvljenja nepoželjnih vrsta (na neki način intenzivnije čišćenje), pa je vjerojatnost da bi došlo do prirodne regeneracije u tom slučaju veća. Uostalom, silvikultura ima kao učinak povećanje relativne proporcije stabala komercijalnih vrsta na parceli, koje bi trebale u budućnosti dati prednost pred drugima u trenutku regeneracije. Ubrzan rast buduće sastojinc poslije sječe treba biti dostatan i održan kroz duže vrijeme, kako bi se u značajnoj mjeri skratila ophodnja. Nijedan dokaz danas ne osigurava verifikaciju ove hipoteze, ali su prvi rezultati s kojima se raspolaže ohrabrujući. Pokaže li se čak u budućnosti daje ovdje bilo previše optimizma, potrajnost, ustvari, ne bi bila dovedena u pitanje. Rizik se sastoji jedino u tome što bi se usvojila ophodnja od 60 godina (umjesto 40 godina potvrdi li se hipoteza), uslijed čega bi bilo potrebno eksploatirati veću površinu primarne šume zbog iste proizvodnje. Ubrzanje prirasta komercijalnih vrsta i njihova konačna eksploatacija u dobi ranije zrelosti ne smanjuje osjetno kakvoću drveta. Može se pomisliti daje bilo moguće dobiti odgovor i prije od 40 godina o vjerojatnosti ove hipoteze: dobro usmjerena istraživanja trebaju ustvari omogućiti da se u šumi pronađu stabla komercijalnih vrsta, koja bi imala isto tako brzi rast, i ne starija, na kojima bi bilo moguće ispitati i verificirati tehnološke značajke drveća u pitanju. Rezultati bi trebali biti približni onima koje bi se dobilo poslije primjene silvikulturnih mjera opisanih naprijed. Biodiversifikacija treba biti održana. Ništa nam ovog trenutka ne dopušta da donesemo hipotezu argumente za ili protiv za ovu hipotezu. Definicija biodiversifikacije ostaje i dalje fluidnom, čak kontroverznom, nije čak niti moguće da se uspostavi nekakav popis kriterija za verifikaciju pri kontroli eventualne izvedbe. Nije li možda prerano ustrajati na verifikaciji ovakve potvrde? Glede gospodarenja šumama u njihovoj ukupnosti, aktualna administrativna situacija nije u potpunosti povoljna, budući da gijanske šume nisu u potpunosti zaštićene, kao stoje to slučaj s metropolitanskim šumama na koje se primjenjuje Zakon o šumama. Svi dosadašnji pokušaji i poboljšanja još nisu u potpunosti došli do točke, kada bi se moglo reći da za provedbu gospodarenja gijanskim državnim šumama treba biti postignut administrativno-politički konzensus, kako bi se usvojene metode gospodarenja i uređivanja čim dosljednije mogle provesti u svakodnevnoj praksi. 2. LA REUNION9 Otok Réunion smješten je na 21" južne širine i 55° nom od Madagaskara te s otocima Maurice i Rodrigue 15´ istočne dužine (u Saint-Paule), oko 700 km udalje- tvori arhipelag Mascareignes u Indijskom oceanu. ´ La Réunion - Richesse de la France, Revue de Tourisme, de l´Économie et des Arts; Édité par C.A.E.L. Jacques Dclmas & Cie, 1956, Paris et Bordeaux 180 |