DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 61 <-- 61 --> PDF |
R.Sabadi: Francuska: SUME PREKOMORSKIH DEPARTMANA Šumarski list br. 3-4. (´XXIV (2000), 171-184 Prvi program, prva ostvarenja - First programme, first realisations Gospodari se sa gotovo 400.000 ha šuma. Prva prepreka odabranom načinu gospodarenja povezana je s načinom prodaje drveta. Do 1992. pretežiti način uporabe bio je temeljen na dozvoli iskorištavanja, vrsta koncesije koja seje odnosila na više tisuća ili desetaka tisuća ha šuma. Unatoč odredbama koncesijskih aranžmana, koje predviđaju "racionalnu" eksploataciju, sa sve boljom otvorenošću šuma i vodeći računa o regularnom i ispravnom postupku s posječenim drvetom, eksploatacije su se u praksi obavljale općenito slijedeći otvaranja šuma koja je poduzimala ONF, pokatkad i duž sekundarnih putova koje je načinio koncesionar. Rijetko se dešavalo daje pokoja dozvola (permis, permit, Erlaubnis, Lizenz) u potpunosti iskorištena. Nedostatak je u regularnosti i u odredbama obveza koncesionara, naime ne zna se točno što i kako valja učiniti, odnosno što nije dozvoljeno a stoje. To je pridonijelo daje i nadzor nad ispunjenjem koncesijskog ugovora nepotpun. U takvim uvjetima nije bilo moguće određivati koje i kakve šum- sko-uzgojne mjere valja primjenjivati i kako. Postojeće odredbe u ugovorima o koncesijama predviđaju na sreću sustav sporazumne prodaje po jedinici proizvoda, usklađenoj s politikom gospodarenja šumskih masiva. Godine 1992. dolazi do prekretnice uvođenjem novog načina prodaje kojega su predložili i prihvatili korisnici šuma-pilanara. Istovremeno su redigirane prve gospodarske osnove, vrlo pojednostavljene, koje kao šumu definiraju* utvrđene površine, podijeljene u odjele i u kojima se planski provodi otvaranje prometnicama. Valja razlikovati dva tipa ovakvih podijeljenih šumsko-gospodarskih površina: vrsta koja je proizvodna, koja se sastoji od grupe primarnih šuma i grupe nepotpuno eksploatiranih šuma otprije; vrsta zaštićenih šuma, hotimično ostavljenih neotvorenim šumskim prometnicama i bez eksploatacije, namijenjenih stvaranju netaknutih prirodnih šuma, koje pokrivaju 10-20% ukupnih šumskih površina obuhvaćenih ovakvim planom gospodarenja i razasutim na najveći mogući broj različitih biotopa, koji pak predstavljaju konkretnu šumsku zonu. Projekt je predvidio do kraja 1998. godine stvaranje 54 ovakve šumsko-gospodarske cjeline, površine 575.000 ha, koja bi trebala osigurati opskrbu pilana trupcima, ritmom stvarne potrošnje, i to za vrijeme od oko tridesetak godina. Valja imati na umu da današnje sječe obuhvaćaju oko 65.000 mVgodišnje, uz prosječnu sječu trupaca 5-6 m3 po hektaru. 1997. godine godišnja sječa obavljena je na 393.000 ha, obuhvaćajući 35 naprijed definiranih šumsko-gospodarskih jedinica. " Ustvari to su identificirani dijelovi velikih šumskih kompleksa, koji dobijaju svoje ime i granice, obuhvaćajući svaka po 10.000 ha, podijeljenih na parcele od oko 200 do 300 ha u kojima se provodi koherentno otvaranje šumskim prometnicama a koje realizira ONF. SI. 7. Fig. 7. Odvijanje eksploatacije šuma u IV. (Sijani The development of actual exploitation of forests in French Guiana Arborescens, N° 38/1992, str. 19 U godini 1997. ostala je samo jedna koncesija manja od 10.000 ha, koja je istekla krajem 1998. Većina posječenog drveta sada dolazi iz ovako gospodarenih šuma i prodaje se po jedinici proizvoda, za ukupne parcele za 5% od ukupne drvne zalihe. Drvo za sječu se ne doznačuje, propisuje se samo minimalan promjer koji se smije sječi. Iskorišteno, tj. posječeno i u šumske Sortimente izrađeno drvo se obrojčuje, potom se kubicira. Od 1996. za svaku "šumu" se vodi evidencija za svaku godinu. Usredotočenje na silvikulturu na dugi rok. Politika gospodarenja promijenjena je stvaranjem dvije šumske pilot šume 1989. godine, Risquetout i Organabo u kojima su oprobane različite silvikulturne metode poslije sječa. Te su šume prema mogućnostima uredno eksploatirane (izdanom šumskom dozvolom) za manje od deset godina. Svake godine je jedna parcela posječena u svakoj od tih šuma. Cilj je utvrditi djelotvornost upo- rabljenih metoda (u smislu prirasta poželjnih vrsta sas- tojine koja je preostala) i njihovi troškovi. Do danas su testirane dvije metode: Sječa tipa "čista selekcija", koja se sastoji u utvrđivanju stabala budućnosti promjera preko 12,5 cm u njihovu oslobađanju od lij ana, te u prstenovanju (umrtvljivanju) drveća vrsta koje se smatraju nepoželjnima ili konkurentnima. Ovakav način prorjede dovodi do većeg broja umrtvljenih stabala po ha (5 do 10 stabala po ha), sa po 1,4 nv horizontalne površine vjerojatno preslabim da bi se ostvario željeni učinak na rast preostale sastojine. 179 |