DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 60 <-- 60 --> PDF |
R.Sabadi: Francuska: SUMI-: PREKOMORSKIH DhPARTMANA Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 171-1X4 istih zaključaka u većini tropskih šuma u svijetu, posebice u šumama Južne Amerike. Ovaj posljednji zaključak sasvim je sigurno naglašeniji u Francuskoj Gijani od onih u susjednim zemljama (na Gijanskom platou i u Amazoniji). Ustvari, troškovi regeneracije ondje su znatno veći, prije svega troškovi uklanjanja primarne šume i borbe protiv nepoželjnih izbojaka koji su značajni, što investicije u osnutak takvih sastojina čini potpuno prohibitivnim. Prorjede5 su provedive i imaju utjecaj na rast preostale sastojin e. Praktičnost prorjeda provodi se progresivno. Najbolji način da se to ostvari nije u tome da se posijeku stabla koja će se uklanjati, čime se izlaže riziku da se stvore brojne štete i oštećenja (stablo padajući stvara brojna oštećenja), već da ih se ubija u stojećem stanju jedno- ili dvostrukim prstenovanjem pri dnu stabla, a potom se pusti da to drvo tako propadne. SI. 6. Fig. 6. Pogled iz zraka na planinu Grand-Matoury u Gijani Aerial view from the mountain Grand-Matoury in Guiana Rapport Annuel 1995, ONF, str. 42 (Foto: ONF) Pozitivan učinak prorjeda potvrdili su nizozemski šumarnici u Surinamu´´ od 1978, te Mare Gazel u Gijani 1983. godine. Točnija kvantifikacija učinaka različitih vrsta proreda na rast sastojine bila je moguća ustanovljenjem današnjeg pokusnog objekta CIRAD-šume (prema uputama Paracou-a). Konačno u dva šumarska pilot objekta ONF-a , Risquetout i Organabo, ispitane su metode na cjelovitim parcelama, za različite načine proreda od 1990. godine. Prorede su već provedene na preko 2.500 ha različitim metodama. Načinjene su probne plohe za mjerenje rasta sastojina, jedna 1995, druga 1996, a slijedile su daljnje 1997. i 1998. godine. Potrebno je ustvari mjeriti učinke različitih ispitivanih metoda, kao i onih koje još nisu ispitivane. Jedini podaci koji danas postoje su oni iz Surinama (koji su međutim malo primjenjivi na prilike u Francuskoj Gijani), i onih iz Paracou, koji odgovaraju jakim i vrlo jakim sječama (33 do 60 mVha), iza čega slijedi proreda kojom se uklanja 50 do 80 m´ po ha vrsta koje su nepoželjne prstenovanjem. Na taj je način utvrđen prosječan prirast poslije toga posječenih najpoželjnijih komercijalnih vrsta (angélique i gonfolo) od 5 mm u prsnoj visini, za kategorije >40 cm promjera. Ako bi se takav rezultat mogao potvrditi, te ako se dopusti sječa tih vrsta do 50 cm promjera, uz uklanjanje nepoželjnih stabala u budućnosti, dobio bi se komercijalni volumen u debljin- skim razredima od 40 cm do 60 cm u oko 40 godina.7 Pojednostavnjeno, četiri su moguća načina gospodarenja: tvorba i gospodarenje umjetnim šumama; gospodarenje prirodnom regeneracijom uz pomoć pruga; komercijalna uporaba šuma bez popratnih šumsko- uzgojnih mjera; komercijalna uporaba šuma s popratnim šumsko- uzgojnim mjerama. Prve od dvije mjere treba odbaciti zbog neizvedi- vosti, a treću stoga što nije potrajna (potiče progresivno osiromašenje komercijalnih vrsta šume ). Ne preostaje dakle nego četvrta metoda, komercijalna uporaba prirodne šume s popratnim šumsko-uzgojnim zahvatima. To je način odabran za šume Francuske Gijane od početka 1980. godine. Da bi se, međutim, krenulo u primjenu, potrebno je više godina da se uklone mnogobrojne prepreke. 5 Odnosi s.e na tip proreda kojima je cilj stvaranje boljih svjetlosnih prilika u sastojku (engl. Opening the canopy, thinning). 6 Od 1975. god. nezavisna republika, poznata po bivšem imenu Nizozemska Gijana (gl. grad Paramaribo), također pokrivena velikim dijelom tropskim kišnim šumama, spada među najveće proizvođače bauxita. Miješano stanovništvo afro-azijatsko-krcolsko, oko 370.000. Od Franc. Gijane dijeli ju rijeka Maroni. ´ Douhćret, Jean, 1997, Guyane fran aise, Le pari d´une gestion durable, Arborescences, No 68/mai/juinl997. 178 |