DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 6 <-- 6 --> PDF |
J. Salck-Cil-gillOic: UREĐIVANJE PRIVATNIH SUMA HRASTA K1TNJAKA (Qiiciriis pcinim Liehl.) NA PODRUČJU... Šumarski iisl hr. 3 4. C´NX[ V (20(10). 123-141 Integralni dio šumskih ekosustava čine i šume u privatnom vlasništvu. Specifičnost privatnog šumskog posjeda je njegova mala površina. Posjedi veličine desetak hektara po vlasniku vrlo su rijetki. Takav mali posjed često je još usitnjen na više malih čestica. Na veličinu ukupnog privatnog šumskog posjeda kao i na veličinu individualnog privatnog posjeda, odlučujući utjecaj imali su zakonski propisi doneseni nakon Drugog svjetskog rata. Država provodi konfiskaciju, nacionalizaciju i druge slične radnje, kojima se smanjuje privatni a povećava državni šumski posjed. Nestaju privatni veleposjedi, a zakonima se određuje i ograničava veličina šumskog posjeda koju u vlasništvu mogu imati građani. Diobama pri nasljeđivanju, mali se privatni posjed još više usitnio. U prostoru, ove površine čine veće ili manje šumske komplekse, a nerjctko i pojedinačno razbacane šumarke. U ukupnoj površini šuma i šumskog zemljišta Republike Hrvatske, privatne šume sudjeluju s nešto iznad 18%. Na području Uprave šuma Karlovac, one s površinom od 40 713 ha čine 33% od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta. Površina ovih šuma je značajna, bez obzira na usitnjenost posjeda, a zbog neprocjenjive uloge stoje šume imaju zbog svojih općekorisnih i gospodarskih funkcija, nameće se potreba njihovog detaljnijeg proučavanja. Današnje opće stanje privatnih šuma rezultanta je mnogobrojnih, često negativnih trendova u njihovoj bližoj i daljoj povijesti. On je odraz političke, društvene, socijalne i stručne klime koja je vladala u pojedinim momentima gospodarenja ovim šumama. Već od davnine, zakoni su priječili šumovlasnika da potpuno slobodno raspolaže svojom imovinom. No, unatoč odredbama zakona, šume su ipak nestajale i bivale degradirane. Danas su, zbog vječnog sukoba koji se u gospodarenju šumama javlja uslijed proturječja općih i privatnih interesa, nepoštivanja pozitivnih zakonskih propisa, nestručnih gospodarskih postupaka, slabe kontrole gospodarenja, nedovoljnog stručnog djelovanja, nepotpuno i nepovoljno riješenog pitanja osiguravanja sredstava za biološku reprodukciju šuma, još uvijek prisutni slučajevi degradacije privatnih šuma. Degradacija se javlja u različitim stadijima, iako se generalno ne može govoriti o potpunoj i sveobuhvatnoj degradaciji ovih šuma. Postavljeni imperativ potrajnog gospodarenja i očuvanja biološke raznolikosti šumskih ekosustava nalaže da se i u ovim šumama osiguraju preduvjeti, kako bi se mogla primijeniti načela gospodarenja, koja će poboljšavati njihovo stanje i osiguravati potrajnost svih njezinih funkcija. 2. CILJ ISTRAŽIVANJA Najstarija i najtrajnija šumarska istraživanja vezana su uz državne šume. Znanstvena istraživanja u privatnim šumama Republike Hrvatske novijeg su datuma i do sada malobrojna (Pleše 1987, Čavlović 1994). Na ovaj bitan, do sada zanemarivan segment našega šumarstva, upozorava tek manji broj šumarskih stručnjaka povremenim javljanjem u stručnim glasilima (Klepac 1983, Starčević 1984, 1992, Križanec 1987, Sabadi 1994, Meštrović i dr. 1991, 1994,Matić 1994). Prvi značajniji pokušaj uključivanja privatnih šuma u aktivnije, progresivno gospodarenje, započeo je provođenjem prvih uređivačkih radova. Oni su dali djelomičan uvid u stanje šuma, način na koji su vlasnici njima gospodarili, a propisane su i prve smjernice gospodarenja. U prilog boljem poznavanju gospodarskog stanja u privatnim šumama, ovim radom obuhvaćene su sastoji- ne hrasta kitnjaka na području Uprave šuma Karlovac. Cilj istraživanja je, na temelju snimljenih osnovnih strukturnih elemenata u kitnjakovim sastojinama visokog uzgojnog oblika, utvrditi njihovo stvarno stanje i predvidjeti način gospodarenja. Poznavanje strukture sastojina bitna je pretpostavka za provođenje pravilnog gospodarenja. Neki od autora definirali su strukturu sastojina na sljedeće načine: Aim of investigation "Pod ´strukturom´ sastojinc obično se razumijeva njena debljinska struktura (prosuđivana na temelju debljina izmjerenih naravski u visini prsiju)" (Levako- vić 1948). ´Izmjerom raznih veličina na stablima (vrsta, promjer, visina, oblični broj itd.) u sastojini te njihovom matematičko-statističkom obradom, dobivamo uvid u strukturu sastojine" (Prodan 1965). "Pod strukturom sastoj ine razumijevamo distribuciju vrsta, broja stabala i njihovih dimenzija po jedinici površine. Struktura sastojine je rezultat intenziteta rasta pojedinih vrsta pod utjecajem prirodnih faktora i čovjeka" (Pranj i ć 1977). Elementi koji omogućavaju uvid u stanje sastojina su: distribucije prsnih promjera i prsni promjeri srednjih sastojinskih stabala - temeljnica sastojine sastojinske visinske krivulje i visine srednjih sastojinskih stabala debljinsko-visinski rast i prirast srednjih sastojinskih stabala i sastojine gustoća sastojine i prostorni raspored stabala. Struktura sastojine može se promatrati kroz jedan ili više mjerljivih elemenata koji su uzeti u razmatranje. 124 |