DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 59 <-- 59 --> PDF |
R.Sabadi: Francuska: ŠUM F. PREKOMORSKIH DEPARTMANA Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2001)), 171-184 Proučavanje funkcioniranja šumskih ekosustava Popis i pročavanje flore s aspekta etnologije i fitoke- mizma Poznavanje entomo-faune u vezi sa šumskim vrstama Proučavanje dinamike tala, erozija padina. Nacionalna škola seoskog graditeljstva, voda i šuma (Ecole Nationale du Génie Rural des Eaux et des Forets), koja se bavi sljedećim proučavanjima: Botanika i ekologija Primijenjena teledetekcija Sveučilišta (Paris i Montpellier) bave se sljedećim predmetima: Botanika i ekologija Arhitektura stabla Proučavanje lijana i epifita Do danas, bez obzira na to što se o potraj nom gospodarenju tropskim šumama posvećuje velika pozornost u brojnim deklaracijama i člancima, ono nije uopće postalo predmetom eksperimentiranja i istraživanja. Odluka da se u Francuskoj Gijani gospodari na potrajnoj osnovi, u svrhu proizvodnje drveta, šume obalnog pojasa ovog prekomorskog departmana vjerojatno je jedinstven u svijetu u tropima. Znanstvena dostignuća i tehnike omogućuju uklanjanje neodgovarajućeg načina gospodarenja. ON F gospodari šumama Francuske Gijane, koje obuhvaća oko 90% tog ogromnog departmana (velikog gotovo kao trostruka površina Belgije, ili skoro 50% veće od Hrvatske - točnije: 1,48 puta).4 Obešumljenje poljoprivrednim kulturama, glavni neprijatelj većine tropskih šuma, nije ovdje glavnom brigom (50.000 ha na 8,340.000 ha ukupne površine, koja prilično sporo napreduje). Nasuprot tomu, uporaba šuma ide godišnje na 10-15.000 ha. Sječa kakva se odvija, nasuprot metropolitanskoj praksi, nije uzgojnom mjerom, već jednostavna sječa s ciljem da se opskrbe lokalne pilane trupcima. Odraz prakse na potrajnost gospodarenja trebao bi dati prioritet unaprijed, kako bi se za vrijeme i poslije sječa održala komercijalna vrijednost sastojina i njihova biodiversifikacija. Prirodno pomlađenje malo je poznato i loše primjenjivano, umjetno pomlađivanje nije praktično i nije rentabilno. Glavni razlozi za to su: 4 Guyane française - Francuska Gijana - ima ukupno površinu 83.400 km2, a Republika Hrvatska 56.542 km2 Nacionalni centar za znanstvena istraživanja (Centre National de Recherches Scientifiques) bavi se sljedećim pitanjima: Adaptivni mehanizmi biljaka Sučeljavanje biljaka-kičmenjaka Ekoetologija kičmenjaka Proces rasta stabla Pasteurov institut, koji se bavi sljedećim pitanjima: Tradicionalna farkakopeja Antiparazitarna farmakopeja Nacionalni muzej povijesti prirode (Muséum National d´Histoire Naturelle) koji se bavi sljedećim pitanjima: Životinjska biologija Dinamika pučanstva nepoznato je na koji način se izaziva prirodno pomlađenje date vrste; pošto je utvrđena sadašnja prirodna regeneracija, nije poznato kako voditi sastojine da ih se sačuva; nepoznato je kako saditi na progalama ostavljenim sječom, ni u krugovima ni prugama načinjenim posebno u tu svrhu; obnova monokultura ili miješanih vrsta osjetljivom je da u postane vrijeme sječe primarne šume najčešće nerentabilna, a izvodljiva tehnika nije potvrđena. Ne treba se ovdje dakako buniti, nabrojani rezultati i problemi nisu ni u kojem slučaju gijanska specifičnost. Otkada istraživači istražuju, svi su došli do SI. 5. Fig. 5. Očuvanje maksimuma biodiversifikacijc je dugoročni cilj potrajnog gospodarenja Maintainig biodivesity is a long term objective of sustained yield management (Foto: ONF, J. Douhéret) Francuska Gijana: Izazov potrajnog gospodarenja sumama French Guiana: Challenge for sustained yield management of forests 177 |