DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 57 <-- 57 --> PDF |
R.Sabadi: Francuska: SUMI: PREKOMORSKIH DHPARTMANA Šumarski list br. 3 4. (´XXIV (2000), 171-1X4 Međutim, ta se sječa odnosila na ograničen broj vrsta, stoje u zoni sječa dovelo do osiromašenja šuma mekih vrsta (Angélique, Gonfolo, Yamamadou, Manil, Wacapou, Simarouba, Satiné rubané, Čarapa, Courba- ril) traženih za piljenje i ljuštenje, a to dakako narušava prirodnu strukturu šume. Uslijed toga, od 1954. šumarske službe koje su slijedile (Bureau pour l´Aménagement des forets de la Guyane, Office National des Forets), prišle su eksperimentiranju kako bi proučile regeneraciju eksploatiranih vrsta, i da bi osigurale prirodnu regeneraciju ili umjetno pomlađivanje, u nastojanju očuvanja i poboljšanja sas- tojinskih struktura. Godine 1991. eksploatacija se odvijala na oko 10.000 ha godišnje, pri tom se sjeklo 90.000 m3, stoje 3 do 15 mVha, već prema stanju šume, a to odgovara sječi 1 do 4 stabla po ha. Ova sječa obuhvaća oko tridesetak vrsta, od kojih njih pet zauzimaju oko 80 % ukupnog volumena. Te su godine postojala 12 poduzeća za eksploataciju šuma, koja su imala dozvolu nad 132.000 ha, uz trajanje 5 do 15 godina. Sva su postala nevažeća 1996. g. Nositelji dozvole poslije toga roka mogli su postati samo poduzeća koja prerađuju drvo. Istovremeno postoji pravo općinskog korištenja šuma, koje se ponajprije odnosi na pučanstvo kojemu je to glavni izvor prihoda. Ta se prava protežu na površinu 502.317 ha, a koja su prilično rigorozno ograničena da bi se osigurala prirodna regeneracija i potrajnost. Na nacionalnim i departmanskim putovima nositeljima dozvola omogućeno je korištenje šumskih putova koji se protežu do maksimalne dubine 40 km (400 km ukupno) koje financira država, te lokalnim pistama koje izvode sami nositelji dozvola. Spomenute aktivnosti podliježu obvezi plaćanja naknada: Naknada prema površini (3 FFr/ha/g u 1991.); Naknada za posječeno drvo (prema kategoriji posječenog drva ) od 5-30 Ffr/nV u 1991. godini Prerada drveta u Gijani isključivo je okrenuta na proizvodnju drva za daljnju preradu (stolarstvo, građevna stolarija, namještaj). Industrijska prerada i uporaba drva kao energenta, nije do sada pokazala znakove većeg interesa na lokalnoj razini. Unatoč ograničenoj sječi, povećala se u 1990. g., kada je proizvedeno 91.000 m3 trupaca i iz toga 42.000 m3 piljene građe, od koje je 18.000 m3 izvezeno. Stoga se može zaključiti: Utrostručenje proizvodnje piljene građe u razmaku od 12 godina, 1978-1990. dovodi do tvorbe stvarne pilanarske industrije; U istom razdoblju dolazi do pada izvoza trupaca, njihov udio u ukupnom izvezenom volumenu iznosio je 90% u 1978., dok je 1990. izvezeno samo 1% trupaca. Ovoga trenutka ciljevi da se domaća pilanarska industrija opskrbljuje trupcima su prioritetni: Postoji quasi samodostatnost departmana glede potreba za industrijskim drvetom; Podstiče se izvoz piljene građe i drva za daljnju preradu prema destinacijama Francuskih Antilles i metropoli. Da bi se postigli ti ciljevi, potrebno je podsticati: Stvaranje sektora finalne prerade drveta koji bi bio dobro struktuiran; Razvoj proizvodnje drvenih kuća; Studij konstrukcije i optimalne valorizacije drva uvođenjem u Gijanu novih materijala kao što su reciklirano drvo, lijepljeno i lamelirano drvo; Povišenje kakvoće izrađevina. Slika 2. Fig. 2. Kretanje proizvodnje trupaca u Guyane-Development of logs in Guyane 175 |