DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 56 <-- 56 --> PDF |
R.Sabaili: Francuska: SUMli PREKOMORSKU I DKPARTMANA Šumarski list br. 3-4, CXXIV (2000), 171-1X4 70.000 ha mangrove 30.000 ha sekundarne šume (kao posljedica prijašnjih krčenja) 100.000 ha šuma koje su predmetom uporabe posljednjih 50 godina 7,400.000 ha kišnih netaknutih šuma. Karakteristika šuma francuske Gijane je velika biološka diversifikacija tih šuma, koja ima od 7-10.000 ve- getalnih vrsta, od kojih su oko 1.200 drvenaste vrste. Na samo jednom ha tih šuma, može se naći i do 250 različitih vrsta drveća, a to je tri puta više nego ih ima cijela Europa. Društvena pozornost glede tih šuma različita je i katkada kontradiktorna. One bi mogle poslužiti kao sigurna pričuva za poljodjelstvo, njezina odlična biološka različitost trebala bi ostati sačuvanom, proizvodnja drveta za preradu posebne kakvoće trebala bi osigurati opskrbu sirovinama domaće industrije, neke zajednice zahvaljuju šumi izvor svoje egzistencije iz prava korištenja, kopanje zlatne rude razvija se u središtu departmana, što može, ako je loše provođeno, donijeti velike štete okolišu, itd.: Ambicija ONF je da dade odgovor na ova mnogobrojna pitanja multifunkcionalnom potraj- nom gospodarenju koje treba služiti za primjer. Pozornost svekolike svjetske javnosti tropskim šumama usmjerena je na francusku Gijanu, posebice prije i poslije X. Šumarskog Svjetskog Kongresa i na Sastanku na vrhu održanom, u Rio de Janciru. Uz izuzetak uskog obalnog pojasa, gdje je koncentrirano i pučanstvo, gusta kišna uvijek zelena šuma pokriva cjelokupan teritorij. Ona leži na starom masivu, pomalo uzdignutom, s gustom mrežom vodotokova koji formiraju brojne brežuljke s najčešće strmim padinama. Osim bogatstva vegetacijskih vrsta već spomenutih, francuska Gijana bogata je i faunom. Ima oko 1.200 identificiranih vrsta kralježnjaka, oko 400.000 različitih vrsta insekata, stoje oko 10-20% svih insekata na zemlji, te 685 opisanih vrsta ptica. Prvo korištenje šuma započelo je 1852. godine. Tijekom prvog stoljeća (1852-1946) uporaba šuma za svekolike primjene (visokovrijedno drvo za umjetno stolarstvo, ružino drvo za proizvodnju mirisa, gume iz balate) dostigla je prema procjenama količinu od oko 300.000 stabala s procijenjene površine od oko 1 milijun ha. Posljedica takvog korištenja na bogatstvo i život šume bijaše slaba, uz izuzetak izvjesnog osiromašenja Slika 1. Fi´ 1. Francuska Gijana - Karta gospodarenja šumama Map of Forests Management Arborescences, Nc 38, Mai-Juin 1992, str. 13 ; Daje takva opasnost nažalost tužna realnost, može poslužiti recentan primjer izljeva cijanida iz rumunjskog rudnika zlata u Tisu i Dunav, stoje nesaglediva katastrofa ne samo po biljni i životinjski svijet, već i zbog toga što su mnogobrojni stanovnici iz susjednih zemalja (npr. Ugarska) ostali bez posla, jer su se bavili ribarstvom. Posljedice na poljodjelstvo, zdravlje i ostalo još nisu ni približno sagledane. uzduž manjih plovnih vodotokova, koji su korišteni za transport visokovrijednih vrsta drveća kao što su amarante, satensko drvo i courbaril. Od 1950. do 1992. u šumama je posječeno 2,15 milijuna m5 s površine od oko 200.000 ha, što znači sječu od prosječno oko 0,25 mVha, a to je znatno niže od procijenjenog biološkog prirasta od 0,7 rrvVha. 174 |