DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 55     <-- 55 -->        PDF

R.Sabadi: Francuska: ŠUME PREKOMORSKIH DEPARTMANA


Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 171-1X4


Tablica 1. Prekomorski departmani
Table 1. Overseas departments


u 1000 ha in 1000 ha


Departmani - Departments


Gijana


Réunion


Guadeloupe


Martinique


Ukupna površina šuma - Total forest area


8 060


88,4


64,3


46,5


Šume kojima gospodari ONF u 1996
Forests managed by the ONF in 1996


7 508


98,9


38,1


15,4


Državne - State


7 450,9


2,8


1,5


2,0


Obalne javne - State litoral


7,5


1,8


Departmansko-državne - Department-state


89,7


27,8


9,7


Departmanske - Departmens


8,7


5,6


1,4


1,1


Općinske - Communal


0,3


Javne ustanove - Public institutions


48,5



Izvor: ONF, Rapport Annual 1998


Tablica 2. Proizvodnja šumskih sortimenata
Tabic 2. Timber production


Departmani - Departments


Guadeloupe


Martinique


Réunion


Gijana


2


u 000 m3 oblog drva In 1000 m3 of roundwood


1980.


0,5


0,8


120,0


3,0


124,3


1985.


3,6


2,8


94,4


4,4


105,2


1990.


0,6


1,8


91,0


5,0


98,4


1995.


0,7


2,9


68,2


5,0


76,8


1996.


0,5


5,3


65,7


61,1


77,6



Izvor - Source: AGRESTE, Données chiffrées, No. 105, 1998


1. LA GUYANE


Površina francuske Gijane iznosi 8,34 milijuna ha
(83.400 km2), s oko 160.000 stanovnika usredotočenih
uglavnom na priobalnom pojasu, i sa vrlo visokim prirastom
pučanstva od čak 5%/g, zahvaljujući silnom priljevu
imigranata (ponajprije iz la Martinique, la Guadeloupe,
te iz ostalih prenapučenih mjesta ne samo u području
Antilles, već i mnogo šire. Čak se od strane države podupire
i kolonizacija iz metropolitanske Francuske).


Leži vrlo blizu ekvatora (2-6° N). U unutrašnjosti se
podiže oko 800 m visoko pobrđe, koje je dijelom Gva-
janskog gorja. Teritorij je ispresijecan brojnim vodotocima,
od kojih su najveći rijeke Oyapoque i Maroni.
Pučanstvo je uglavnom usredotočeno na glavni grad
Cayenne. Od poljoprivrednih kultura značajne su tropske,
šećerna trska, manioka, riža i kukuruz. Ima ležišta
zlatne rude (oko 70 kg/t) te boksita.


Francuzi prvi put dolaze u Gijanu 1555. godine, ali
ju kao koloniju uzimaju u 17. stoljeću, kada 1604. La
Ravardiere osniva grad Cayenne. Francuski kolonisti
uvoze prvo crne robove za rad na plantažama do ukidanja
ropstva 1848. godine. U vrijeme Direktorija 1794.


tu se deportiraju politički protivnici. U vrijeme napoleonskih
ratova 1809-1817. Gijana je pod okupacijom
Engleza i Portugalaca. 1852. to postaje kažnjeničkom
kolonijom, što prestaje 1938. godine. Naime, prvobitna
zamisao da se deportirani kažnjenici po odsluženju
kazne pretvore u koloniste, pokazala se neostvarivom,
djelomično zbog nezdrave klime, nedostatka poticaja, a
dakako i karakterom samih kažnjenika, od kojih velik
broj bijaše u dobroj mjeri asocijalan.


Gijana je Francuska prema francuskom ustavu iz
1946. te novelacijama iz 1958. i 1962. francuskim prekomorskim
departementom (poput La Réunion, La
Martinique i La Guadeloupe). Zemljom upravlja prefekt
s velikim ovlaštenjima, kojeg postavlja francuska
vlada. Zemlja je podijeljena u dva arondismana, kojima
na čelu stoje podprefekti. U dvadesetak seoskih i gradskih
općina biraju se općinska vijeća, koja izabiru predsjednika
. U francuskom parlamentu Gijana ima po jednog
zastupnika u Nacionalnoj skupštini i Senatu.


Francuska Gijana ima 7,6 milijuna ha šuma, od
kojih su:


173