DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 23 <-- 23 --> PDF |
J. Šalek-Grginčić: UR1-ĐIVANJI- PRIVATNIH ŠUMA HRASTA K1TNJAKA (Qiiciviis pelraea Licbl.) NA PODRUČJU... Šumarski list hr. 3 4, CXXIV (2000), 123-141 silvicultural form should be managed exclusively according to the principles used for even-aged stands. 3. In privately owned stands, in which regular and expert management is most commonly absent, mean trees often have smaller diameters, and at times smaller heights than is prescribed in table values for a certain site class. For more reliable site assessment it is necessary (for certain stand ages) to compare not only the heights of mean trees (both table and concrete), but also check whether the heights in height curves of concrete stands are within the boundaries of the quality (Table 10). Assessment will not be reliable if concrete stand height curves are compared with Suric´s site quality height curves (Figure 10). Mean stand heights can be compared, however, as seen in the mentioned graph. 4. Despite the fact that the stands in question have not been regularly managed, relatively high values of basic structural elements were obtained in relation to the compared yield tables. The following total values of the basal area for individual stands per hectare were obtained (Table 9): 27.1 m2 in Plot 1 (II age class), 25.0 nr in Plot 2 (III age class), 31.6 iri in Plot 3 (IVage class), 30.5 nr in Plot 4 (Vage class), and 40.3 m2 in Plot 5 (VI age class). The growing stocks of the stands per hectare (for timber mass of trees up to 3 cm in diameter) are as follows: 204 m3 in Plot 1 (II age class), 272 m´ in Plot 2 (III age class), 418 m3 in Plot 3 (IVage class), 426 m3 in Plot 4 (Vage class) and 617 m3 in Plot 5 (VI age class). The current annual volume increment of stands per hectare is also high: in Plot 1 (II age class) it is 12.3 m´, in Plot 2 (III age class) it is 9.5 m\ in Plot 3 (IVage class) it is 7.9 m´, in Plot 4 (Vage class) it is 9.2 m\ and in Plot 5 (VI age class) it is 12.0 m1. However, if structural elements of sessile oak are compared with yield tables, it can be seen that almost all structural elements of sessile oak are lower than those in yield tables (Tables 11, 12, 13, 14, and 15). When the distributions of breast diameters of some species (hornbeam) are taken into consideration, then the differences between managed stands and those mentioned are evident. 5. The yield tables by Spiranec are adequate for determining the normality of sessile stands because timely and appropriate silvicultural procedures enable the achievement of the sizes of structural elements that correspond to these tables. 6. The obtained data also correspond well to Cestar´s standards. 7. Since the tables of the cited foreign authors do not reflect the local ecological conditions and since they were drawn up for both pedunculate and sessile oak, their use is not recommended. 8. It is well known that apart from genetic factors, external factors of selection also have a significant influence on the stand development. Therefore, expertly handled intervention also has vital effects on the development trend. In these stands, intervention is needed since their early youth, starting from tending and cleaning to regular thinning treatments, which are indispensable for obtaining a better quality increment, the formation of a stable stand structure and for preparing them for natural regeneration. Despite the small sizes of estates, the overall area of these forests is abundantly large. These forests should be studied in more detail because they have an invaluable role due both to their nonindustrial and economic functions. The imperative of the sustainable management and the preservation of biological diversity of the forest ecosystem demands that these forests be ensured all the prerequisites that will enable the application of management principles aimed at improving their condition and ensuring the sustainability of all their functions. Key w o rds : sessile oak, forest of high silvicultural form, private forests, evena- ged stands, site quality, growing stock, basal area, increment. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 22 <-- 22 --> PDF |
.1. Salck-Grginčić: URliBlVAN.il-: PRIVATNIH SUMA HRASTA K1TNJAKA (Quetvus petraea Licbl.) NA PODRUČJU.. Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000), 123 Kr i žanec, R., 1987: Uređivanje privatnih šuma u SR Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, posebno izd. 3: 95-120, Zagreb Levaković, A., 1948: O analitičkom izražavanju sastojinske strukture. Glasnik za šumske pokuse 9: 293-366. Zagreb. L o e t s c IV, F., Z ö h r e r, F. & H a 11 e r, K. E., 1973: Forest inventory. II vol., München, 469 pp. Lukić, N., 1992: Utjecaj strukturnih promjena jedno- dobnih bukovih sastojina na visinski i dcbljinski prirast. Glasnik za šumske pokuse 28: 1-48, Zagreb. M art ino vie , J. & Pe leer, Z., 1985: Šumske zajednice i tla područja Šumskog gospodarstva Karlovac, svezak 3, studija, Zagreb. IVI at i č, S., 1994: Zbornik radova savjetovanja: Ekološke i gospodarske značajke revitalizacije privatnih šuma u Hrvatskoj, HAZU, 39-61, Zagreb Meštrović, S., 1978: Pravilnik o izradi Šumskopri- vred. osnova, Osnova gospodarenja i Programa za unapređenje šuma u svjetlu šumarske znanosti. Šumarski list (8-10): 352-364, Zagreb. Meštrović, Š. & Kovač i ć,Đ., 1991: Šume Hrvatske u svijetlu primjene prijedloga Zakona o denacionalizaciji i vraćanju oduzetih nekretnina, Šumarski list, 115 (6-9): 333-343, Zagreb. Meštrović, S. et al., 1992: Uređivanje šuma. U: Šume u Hrvatskoj : 131-152, Zagreb. Meštrović,». «feStarčević, T., 1994: Zbornik radova savjetovanja: Današnje stanje i razvoj privatnih šuma, HAZU, 29-37, Zagreb. Meštrović, Š., 1995: Dvjestodvadesetpcta godišnjica zakonske uredbe o šumama. Šumarski list 119 (4): 144, Zagreb. P1 e š e, B., 1987: Uređivanje privatnih šuma na području općine Delnice. Magistarska radnja Pranjić, A., 1970: Sastojinske visinske krivulje hrasta lužnjaka. Šum. list, 94 (7-8): 201-220, Zagreb. Pranj ić, A., 1977: Dendrometrija. Zagreb, 274 pp. Pranjić, A., 1986: Šumarska biometrika. Zagreb. Prodan, M., 1965: Holzmesslehre. Frankfurt am Main, 644 pp. Prpić, B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost šuma u Hrvatskoj. U: Šume u Hrvatskoj: 237- 256, Zagreb. S ab adi, R., 1994: Zbornik radova savjetovanja: Gospodarske implikacije unapređenja privatnih šuma. HAZU, 77-96, Zagreb. S t a r č e v i ć, T., 1984: Provođenje Zakona o šumama za šume na kojima postoji pravo vlasništva. Šumarski list 108 (9-10): 447-449, Zagreb. Starčević, T., 1992: Neka iskustva u gospodarenju privatnim šumama. Šumarski list 116 (6-8): 331 - 336, Zagreb. Špiranec, M., 1955: Korištenje podataka inventarizacije privatnih šuma u NRH. Šumarski list Špiranec, M., 1975: Drvno gromadne tablice. Poslovno udruženje šumskoprivrednih organizacija, Zagreb, pp 262. Špiranec, M., 1975: Prirasno-prihodne tablice. Poslovno udruženje šumskoprivrednih organizacija, Radovi 25 ( 1 -109), Zagreb. SUMMARY: Privately owned forests are an integral part of forest ecosystems. Private forests are eharaeterised by their small surface areas, so that estates of about ten hectares per owner are very rare. Such small-sized estates are often made even smaller by being cut into several small parts. With the area of 40,713 ha, private forests in the area of Forest Office Karlovac make up 33% of the total area of forests and forest/and. The research into the basic structural elements for the purpose of establishing the real state and methods of management in private forests has encompassed natural preserved stands of sessile oak of high silviculturalform in the Forest Administration Karlovac, Forest Office Duga Resa. A total of five plots sized 0.50 - 1,00 hectare were established in the climatozonal belt of the association of sessile oak and common hornbeam rQuerco petrae - Carpinetum illyricum Horv. 193(H). The stands in five age classes (II - VI) in the site of the first class quality were included. On the basis of the obtained results and their interpretation, several conclusions may be drawn related to the management of sessile oak stands in private forests. 1. All studied stands have bell-like (uni-modal) distribution of breast diameters characteristic of even-aged stands. Due to natural processes and methods of management, bigger or smaller aberrations of individual distributions have occurred in relation to the theoretical model of Gauss´s normal distribution. 2. Since oak is a heliophyllic tree species in which the method of management is governed by the age of the stand and not its diameter class, sessile stands of high 140 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 21 <-- 21 --> PDF |
J. Šalek-Grginčić: UR1-.D1VAN.II-: l´KIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Quercus petraea l.icbl.) NA l´OÜRUCJU... Šumarski list bi. 3 4. CXX1V (2000), 123-141 kretne), nego i provjeriti da li se za tablične promjere srednjih stabala visine na visinskim krivuljama konkretnih sastojina nalaze unutar granica ispitivanog boniteta (tablica 10). Nije pouzdano provesti bonitiranje usporedbom konkretnih sastojinskih visinskih krivulja sa Šurićevim bonitetnim visinskim krivuljama (si. 10). Mogu se usporediti srednje sastojinske visine kao stoje to vidljivo na spomenutom grafikonu. 4. Iako s konkretnim sastojinama nije redovito gospo- dareno, dobivene su relativno visoke vrijednosti ispitivanih veličina osnovnih strukturnih elemenata u odnosu na komparirane prirasno-prihodne tablice. Ukupne vrijednosti temeljnica, za pojedine sasto- jine, po hektaru iznose (tablica 9): na plohi 1 (II dobni razred) 27,1 m2, plohi 2 (III dobni razred) 25,0 m2, plohi 3 (IV dobni razred) 31,6 m2, plohi 4 (V dobni razred) 30,5 m2 i plohi 5 (VI dobni razred) 40,3 nf. Drvne zalihe sastojina po hektaru (za drvne mase stabala do 3 cm debljine) su: na plohi 1 (II dobni razred) 204 m3, plohi 2 (III dobni razred) 272 m´, plohi 3 (IV dobni razred) 418 m3, plohi 4 (V dobni razred) 426 m3 i plohi 5 (VI dobni razred) 617 m3. Tečajni godišnji volumni prirasti sastojina po hektaru također su visoki: na plohi 1 (II dobni razred) 12,3 m3, plohi 2 (III dobni razred) 9,5 m5, plohi 3 (IV dobni razred) 7,9 m3, plohi 4 (V dobni razred) 9,2 m3 i plohi 5 (VI dobni razred) 12,0 m3. Međutim usporedimo li strukturne elemente kitnjaka sa spomenutim prirasno prihodnim tablicama, vidimo da su nam gotovo svi strukturni elementi kitnjaka niži od onih u prirasno prihodnim tablicama (tab. 11, 12, 13, 14 i 15). Uzmemo li u obzir i oblik distribucije prsnih promjera pojedinih vrsta (grab), razlike su između gospodarenih sastojina i ovih očite. 5. Prirasno-prihodne tablice Špiranca prikladne su za utvrđivanje normaliteta kitnjakovih sastojina jer je pravovremenim i odgovarajućim šumskouzgojnim postupcima u njima moguće postići veličine strukturnih elemenata koje odgovaraju tim tablicama. 6. Dobiveni podaci dobro se uklapaju i u Cestarove normale. 7. Budući da tablice navedenih stranih autora nisu odraz naših ekoloških uvjeta, a i sastavljene su zajednički za hrast lužnjak i kitnjak, ne preporuča se njihova uporaba. 8. Poznato je da na razvoj sastojine osim genetskih čimbenika značajno utječu i vanjski čimbenici selekcije, tako da i stručna intervencija bitno djeluje na njihov trend razvoja. Ona je u ovim sastojinama potrebna od rane mladosti, počevši od njege i čišćenja pa sve do pravilnih prorednih zahvata koji su neophodni radi dobivanja kvalitetnijeg prirasta, formiranja stabilne strukture sastojina te njihove pripreme za prirodnu obnovu. 8. LITERATURA - References Cestar, D., Hren, V, Kovačević,Z., Martino- vić, J. & Pelcer, Z., 1986: Ekološko-gospo- darski tipovi šuma, Opis tipova šuma područja Šumskog gospodarstva Karlovac, Svezak 6, studija, Zagreb. Cestar, D., Hren, V, 1986: Ekološko-gospodarski tipovi šuma. Sastojinski oblici, pomlađivanje i proizvodnost sastojina područja Šumskog gospodarstva Karlovac. Svezak 4. studija, Zagreb. Čavlović,J., 1994: Uređivanje šuma niskoga uzgojnog oblika (panjača) u Hrvatskom zagorju. Glas. šum. pokuse 30: 143-192, Zagreb. Dragišić, P, Hanzl, D., Hren, V, Bertović, S. & Kal in ić, M., 1959: Njega čistih i mješovitih mladika bukve i mladika hrasta kitnjaka. Institut za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske, Obavijesti 3, Zagreb. Dragišić, P, Hanzl, D., Hrcn,V, Bertović, S. & Kal in i ć, M., 1959a: Prvo proredno odabiranje stabala u nenjegovanim mješovitim sastojinama listača bukve, hrasta i graba. Institut za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske, Obavijesti 6, Zagreb. Dragišić, P, Hanzl, D., Hren, V., Bertović, S. & Kalinić, M., 1959b: Zakašnjelo čišćenje u nenjegovanim čistim i mješovitim sastojinama bukve, hrasta kitnjaka i graba. Institut za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske, Obavijesti 4, Zagreb. Đuričić, I., 1989: šumskouzgojne karakteristike hrasta kitnjaka (Qiiercuspetraeae Liebl.) na Kalniku. Glas. šum. pokuse 25: 161-234. Fabijanić, G., 1987: Uređivanje privatnih šuma u Šumskom gospodarstvu "Karlovac". Glasnik za šumske pokuse, posebno izd. 3: 129-136, Zagreb. Klepac, D., 1956: Upotreba frekvencijskih krivulja broja stabala pri "Opisu sastojina". Šumarski list, str. 357-369. Klepac, D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Znanje, Zagreb, 299 pp. Klepac, D., 1965: Uređivanje šuma, Znanje, Zagreb, 341 pp. Klepac, D., 1983: Prilog uređivanju privatnih listopadnih šuma bukve i hrasta kitnjaka. Šumarski list 107/3-4:217-224. 139 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 15 <-- 15 --> PDF |
.1. Salek-Grginčić: URHOIVANJI: PRIVATNIH ŠUMA HRASTA K1TNJAKA (Qucivm pctrava Licbl.) NA PODRUMI:... Šumarski liši hr. 3 4. CXXIV (2000), 123-141 ce 4 i 5), što je najvjerojatnije posljedica neizvršenih rjeđa, podstojno se formirala mlada sastojina bukve, proreda u ovoj sastojini. Ona ima svoju unimodalnu distribuciju prsnih promje- Na dijelu plohe, u kojem su kitnjakova stabla nešto ra koju vidimo lijevo na slici 7. Sl p- 6 Distribucija prsnih promjera za plohu 4 Distribution of b.h.d. for plot 4 Prsni promjer (cm) Kitnjak Bukva Grab O M B Ukupno Distribucija prsnih promjera za plohu 5 Distribution of b.h.d. for plot 5 Prsni promjer (cm) Kitnjak Bukva Grab O M B Ukupno 133 SI-Fig. 7. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 8 <-- 8 --> PDF |
.1. Salek-Grginçiç: URI-DIVANJl: PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Querem petraea Licbl.) NA PODRUČJU... Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 123-141 Tab. 3. Distribucija prsnih promjera sastojine (d > 10 cm) Tab. 3. Diameter b. h. distribution of the stand (d > 10 cm) Ploha t N d sd ST Pi ßa 1 30 1 158 15.1 4.153 0.122 1.215 1.223 2 56 728 19.4 6.660 0.247 0.701 -0.081 3 77 520 26.7 7.247 0.318 0.031 -0.142 4 95 404 29.4 9.435 0.469 -0.057 -0.808 5 109 457 31.6 10.851 0.508 -0.295 -0.528 Tab. 4. Distribucija prsnih promjera hrasta kitnjaka (d > 4 cm) Tab. 4. Diameter b. h. distribution of sessile oak (d > 4cm) Ploha t N d Sd Sr ß, ß2 1 30 1 330 12.1 5.552 0.152 0.762 0.090 2 56 477 21.4 7.243 0.332 0.001 -0.193 3 77 468 27.9 6.453 0.298 0.223 0.096 4 95 324 32.0 8.102 0.450 -0.054 -0.592 5 109 346 36.3 7.097 0.382 0.273 0.227 Tab. 5. Distribucija prsnih promjera hrasta kitnjaka (d > 10 cm) Tab. 5. Diameter b. h. distribution of sessile oak (d > 10 cm) Ploha t N d sd SJ ß, ß2 1 30 776 15.8 4.407 0.158 0.985 0.548 2 56 444 22.4 6.377 0.303 0.313 -0.160 3 77 466 28.0 6.347 0.294 0.311 -0.033 4 95 324 32.0 8.102 0.450 -0.054 -0.592 5 109 346 36.3 7.097 0.382 0.273 0.227 t - starost sastojine (godine) - Age stand (years) N - broj stabala po hektaru - Number of trees per ha d - srednji promjer (cm) - D.b.h. stand mean tree (cm) sd - standardna devijacija promjera - Diameter standard deviation sj - standardna pogreška srednjeg promjera - Standard error of mean diameter ß 1 - koeficijent skošenosti - Skcwness coefficient ß2 - koeficijent spljoštenosti - Kurtosis coefficient 5.2. Temeljnica sastojina - Stand basal area Temeljnice sastojina na pokusnim plohama utvrde- ma promjera srednje plošnih stabala te obrastom prika- ne su na temelju distribucija prsnih promjera. Dobiveni zani su u tablici 6. iznosi temeljnica hrasta kitnjaka zajedno s vrijednosti- Tablica-Tab. 6. d > 4 cm d> 10 cm d > 4 cm Ploha t Gsr cl GST d„ Gs Obr. Gc Obr. Gw Obr. Gj Obr. 1 30 18.6 13.4 16.4 16.4 26.2 0.71 21.2 0.88 20.4 0.91 19.2 0.97 2 56 19.1 22.6 18.9 23.3 29.2 0.65 24.7 0.77 27.8 0.69 22.9 0.83 3 77 30.2 28.7 30.2 28.7 31.0 0.97 26.3 1.15 31.7 0.95 24.8 1.22 4 95 27.7 33.0 27.7 33.0 32.1 0.86 27.6 1.00 33.9 0.82 25.5 1.09 5 109 37.1 36.9 37.1 36.9 32.9 1.13 28.1 1.32 35.1 1.06 25.7 1.44 126 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Salek-Grginčić: URhDlVANJE PRIVATNIH SUMA HRASTA KITNJAK.A (Quercmpetraea Lieb].) NA PODRUČJU^ Šumarski liši hr. 3 4, (XXIV (2000). 123-14] 3. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Područje Uprave šuma Karlovac biljno-geografski obuhvaća znatno različite regije. Općenito je to prijelazno područje u kojem se stječu geografski, klimatski i fitogeografski elementi dinarskog, predalpskog i panonskog područja. Dinarski utjecaji dopiru s jugoistoka (Ogulin - Karlovac - Plitvička jezera), a predalpski iz susjedne Slovenije. Panonski je utjecaj manje izražen, a očituje se u povezanosti posavske ravnice prema istoku. Istraživano područje obuhvaća šume između rijeka Korane i Kupe, a u bližoj okolici Duge Rese i Karlovca. 4. METODE RADA NA TERENU - Working method Izmjerom je obuhvaćeno 5 pokusnih ploha u prirodnim, sačuvanim, jednodobnim sastojinama hrasta kit- njaka, različite dobi, istog boniteta (I bonitet). Prikupljanje podataka za utvrđivanje strukture sas- tojina obavljeno je snimanjem privremenih pokusnih ploha. Osnovni podaci o plohama prikazani su u tablici 1. Tablica - Tab. Ploha Katastarska općina Površina ha Nadmorska visina m Ekspozicija Inklinacija 0° 1 Brajak Brdo 0.56 200 J 0°-10° 2 Gršćaki 1.00 175 J-JZ 0°-5° 3 Belaj 0.50 165 Z 0°-15° 4 Belaj 1.00 155 I-JI 0°-10° 5 Ladešić draga 1.00 232 J-JI 0°-10° Starost sastojina na svim plohama utvrđena je na du- bećim stablima. Pomoću Presslerovog svrdla izbušeno je do srži 5 do 7 izvrtaka na stablima koja se po svom promjeru nalaze u debljinskom stupnju srednje plošnog stabla. Aritmetičkoj sredini broja godova dodano je 5 godina, kao pretpostavka daje toliko godina bilo potrebno stablima da narastu do visine vađenja izvrtaka ( 1.30 m). Broj stabala utvrđenje izmjerom svih živih stabala od 4 cm prsnog promjera na više. Izmjereni promjeri grupirani su u debljinske stupnjeve širine 2 cm, s time da su sredine debljinskih stupnjeva neparni brojevi. Vi sine stabala mjerene su visinomjerom Blume-Leiss i to u svim debljinskim stupnjevima koji su u pojedinoj sastojim bili zastupljeni, da bi se mogle konstruirati što pouzdanije sastojinske visinske krivulje. Radi utvrđivanja tečajnog debljinskog prirasta, bušeni su Presslerovim svrdlom izvrći i to u svim debljinskim stupnjevima sastojina. Prilikom analize izmjerena je dužina zadnjih 10 godova. Stabla na kojima su mjerene visine i uzimani izvrći, čine nasumični uzorak, a jedinice uzorka raspoređene su po cijeloj površini ploha. 5. OBRADA PODATAKA Data processing 5.1. Distribucije prsnih promjera - Distribution of breast height diameter Za svaku pokusnu plohu određene su distribucije prsnih promjera stabala debljih od 4 cm i debljih od 10 cm. Distribucijama prsnih promjera određeni su srednji promjer (d), standardna devijacija promjera (sd) i standardna pogreška srednjeg promjera s-d te dodatni para metri, koeficijent skošenosti (ßl) i koeficijent spljošte- nosti (ß2). Parametri ß 1 i ß2 izračunati su pomoću momenata trećeg i četvrtog reda. Dobivene veličine zajedno s brojem stabala po ha (N) prikazane su u tablicama 2, 3, 4 i 5. Tab. 2. Distribucija prsnih promjera sastojine (d > 4 cm) Tab. 2. Diameter b. h. distribution of the stand (d > 4 cm) Ploha t N d Sd ST ßi ß2 1 30 2416 10.8 5.094 0.104 1.032 0.832 2 56 970 16.3 7.839 0.252 0.567 -0.322 3 77 596 24.1 9.564 0.392 -0.382 -0.409 4 95 444 27.4 11.007 0.522 -0.220 -0.789 5 109 539 28.0 13.149 0.566 -0.202 -1.054 125 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 6 <-- 6 --> PDF |
J. Salck-Cil-gillOic: UREĐIVANJE PRIVATNIH SUMA HRASTA K1TNJAKA (Qiiciriis pcinim Liehl.) NA PODRUČJU... Šumarski iisl hr. 3 4. C´NX[ V (20(10). 123-141 Integralni dio šumskih ekosustava čine i šume u privatnom vlasništvu. Specifičnost privatnog šumskog posjeda je njegova mala površina. Posjedi veličine desetak hektara po vlasniku vrlo su rijetki. Takav mali posjed često je još usitnjen na više malih čestica. Na veličinu ukupnog privatnog šumskog posjeda kao i na veličinu individualnog privatnog posjeda, odlučujući utjecaj imali su zakonski propisi doneseni nakon Drugog svjetskog rata. Država provodi konfiskaciju, nacionalizaciju i druge slične radnje, kojima se smanjuje privatni a povećava državni šumski posjed. Nestaju privatni veleposjedi, a zakonima se određuje i ograničava veličina šumskog posjeda koju u vlasništvu mogu imati građani. Diobama pri nasljeđivanju, mali se privatni posjed još više usitnio. U prostoru, ove površine čine veće ili manje šumske komplekse, a nerjctko i pojedinačno razbacane šumarke. U ukupnoj površini šuma i šumskog zemljišta Republike Hrvatske, privatne šume sudjeluju s nešto iznad 18%. Na području Uprave šuma Karlovac, one s površinom od 40 713 ha čine 33% od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta. Površina ovih šuma je značajna, bez obzira na usitnjenost posjeda, a zbog neprocjenjive uloge stoje šume imaju zbog svojih općekorisnih i gospodarskih funkcija, nameće se potreba njihovog detaljnijeg proučavanja. Današnje opće stanje privatnih šuma rezultanta je mnogobrojnih, često negativnih trendova u njihovoj bližoj i daljoj povijesti. On je odraz političke, društvene, socijalne i stručne klime koja je vladala u pojedinim momentima gospodarenja ovim šumama. Već od davnine, zakoni su priječili šumovlasnika da potpuno slobodno raspolaže svojom imovinom. No, unatoč odredbama zakona, šume su ipak nestajale i bivale degradirane. Danas su, zbog vječnog sukoba koji se u gospodarenju šumama javlja uslijed proturječja općih i privatnih interesa, nepoštivanja pozitivnih zakonskih propisa, nestručnih gospodarskih postupaka, slabe kontrole gospodarenja, nedovoljnog stručnog djelovanja, nepotpuno i nepovoljno riješenog pitanja osiguravanja sredstava za biološku reprodukciju šuma, još uvijek prisutni slučajevi degradacije privatnih šuma. Degradacija se javlja u različitim stadijima, iako se generalno ne može govoriti o potpunoj i sveobuhvatnoj degradaciji ovih šuma. Postavljeni imperativ potrajnog gospodarenja i očuvanja biološke raznolikosti šumskih ekosustava nalaže da se i u ovim šumama osiguraju preduvjeti, kako bi se mogla primijeniti načela gospodarenja, koja će poboljšavati njihovo stanje i osiguravati potrajnost svih njezinih funkcija. 2. CILJ ISTRAŽIVANJA Najstarija i najtrajnija šumarska istraživanja vezana su uz državne šume. Znanstvena istraživanja u privatnim šumama Republike Hrvatske novijeg su datuma i do sada malobrojna (Pleše 1987, Čavlović 1994). Na ovaj bitan, do sada zanemarivan segment našega šumarstva, upozorava tek manji broj šumarskih stručnjaka povremenim javljanjem u stručnim glasilima (Klepac 1983, Starčević 1984, 1992, Križanec 1987, Sabadi 1994, Meštrović i dr. 1991, 1994,Matić 1994). Prvi značajniji pokušaj uključivanja privatnih šuma u aktivnije, progresivno gospodarenje, započeo je provođenjem prvih uređivačkih radova. Oni su dali djelomičan uvid u stanje šuma, način na koji su vlasnici njima gospodarili, a propisane su i prve smjernice gospodarenja. U prilog boljem poznavanju gospodarskog stanja u privatnim šumama, ovim radom obuhvaćene su sastoji- ne hrasta kitnjaka na području Uprave šuma Karlovac. Cilj istraživanja je, na temelju snimljenih osnovnih strukturnih elemenata u kitnjakovim sastojinama visokog uzgojnog oblika, utvrditi njihovo stvarno stanje i predvidjeti način gospodarenja. Poznavanje strukture sastojina bitna je pretpostavka za provođenje pravilnog gospodarenja. Neki od autora definirali su strukturu sastojina na sljedeće načine: Aim of investigation "Pod ´strukturom´ sastojinc obično se razumijeva njena debljinska struktura (prosuđivana na temelju debljina izmjerenih naravski u visini prsiju)" (Levako- vić 1948). ´Izmjerom raznih veličina na stablima (vrsta, promjer, visina, oblični broj itd.) u sastojini te njihovom matematičko-statističkom obradom, dobivamo uvid u strukturu sastojine" (Prodan 1965). "Pod strukturom sastoj ine razumijevamo distribuciju vrsta, broja stabala i njihovih dimenzija po jedinici površine. Struktura sastojine je rezultat intenziteta rasta pojedinih vrsta pod utjecajem prirodnih faktora i čovjeka" (Pranj i ć 1977). Elementi koji omogućavaju uvid u stanje sastojina su: distribucije prsnih promjera i prsni promjeri srednjih sastojinskih stabala - temeljnica sastojine sastojinske visinske krivulje i visine srednjih sastojinskih stabala debljinsko-visinski rast i prirast srednjih sastojinskih stabala i sastojine gustoća sastojine i prostorni raspored stabala. Struktura sastojine može se promatrati kroz jedan ili više mjerljivih elemenata koji su uzeti u razmatranje. 124 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 123-14] UDK 630* 622 + 624 (Querem petraea Licbl.) 001 UREĐIVANJE PRIVATNIH SUMA HRASTA KITNJAKA (Quercus petraea Liebl.) NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA KARLOVAC* REGULATION OF PRIVATE FORESTS OF SESSILE OAK {Quercus petraea Liebl.) IN THE AREA OF THE KARLOVAC FOREST DISTRICT Jadranka ŠALEK-GRGINČIĆ** SAŽETAK: Integralni dio šumskih ekosustava su i šume u privatnom vlasništvu. Specifičnost privatnog šumskog posjeda je njegova mala površina. Posjedi veličine desetak hektara po vlasniku vrlo su rijetki. Takav mali posjed često je još usitnjen na više malih čestica. Privatne šume na području Uprave šuma Karlovac, sa površinom od 40 713 ha čine 33% od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta. Istraživanjem osnovnih strukturnih elemenata radi utvrđivanja stvarnog stanja i načina gospodarenja u privatnim šumama, obuhvaćene su prirodne sačuvane kitnjakove sastojine visokog uzgojnog oblika na području Uprave šuma Karlovac, Šumarije Duga Resa. Ukupno je postavljeno pet ploha veličine 0,50-1,00 hektara, u pojasu kli- mazonalne zajednice kitnjaka i običnoga graba (Querco petraeae - Carpine- tum illyricum Horv. 1938). Njima su obuhvaćene sastojine u pet dobnih razreda (II-VI) na prvom bonitetu staništa. Na temelju izmjere dobivene su zvonolike krivulje broja stabala, koje su karakteristične za jednodobne sastojine. Iako s konkretnim sastojinama nije redovito gospodareno, dobivene su visoke vrijednosti ispitanih veličina osnovnih strukturnih elemenata u odnosu na komparirane prirasno-prihodne tablice. Predloženo je da s kitnjakovim sastojinama visokog uzgojnog oblika treba gospodariti isključivo po načelima koja vrijede za jednodobne satojine. Zbog pouzdanijeg bonitiranja staništa potrebno je (za određene starosti sa- stojina) usporediti ne samo visine srednjih stabala (tablične i konkretne), nego i provjeriti da li se za tablične promjere srednjih stabala visine na visinskim krivuljama konkretnih sastojina nalaze unutar granica ispitivanog boniteta. K Ij učne r ij e č i : hrast kitnjak, šuma visokog uzgojnog oblika, privatne šume, jednodobne sastojine, bonitet, drvna zaliha, temeljnica, prirast. 1. UVOD Introduction Planski ili stihijski, čovjek je nastojeći životni pros- okolišu. Negativne promjene svojim opsegom i karakter prilagoditi svojim potrebama, prouzročio u prirodi terom u većoj ili manjoj mjeri, izravno ili neizravno, razne promjene. Tako se priroda tijekom vremena mije- ugrožavaju taj okoliš i utječu na njegovu kvalitetu. njala, a promjene se događaju i dalje, bilo kao posljedi- 0ve promjene zahvatile su gotovo sve ekosisteme, a ca raznih uzroka na koje čovjek nema utjecaja, bilo kao naročito su izražene u šumskim ekosistemima. Uvi- posljedica same njegove aktivnosti. Osim pozitivnih, djevši gtete nastale narušavanjem njihove stabilnosti i čovjek je izazvao i niz negativnih promjena u svom smanjenjem sposobnosti samoobnove, ljudska je zaje- dnica morala razmisliti o njihovoj zaštiti i racionalnom * Magistarski rad, skraćeno za Šumarski list korištenju ** Mr. sc. Jadranka Salek-Grginčić, "I Irvatskc šume", U.S. Karlovac 123 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Šalek-Grginčić: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Puerais petraea Licbl.) NA PODRUČJU... Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000). 123-141 ristično je da su u mladosti slabo njegovane. U njima često izostaju radovi na njezi i čišćenju, a najčešće i prvo proredno odabiranje. Zbog neprevedene njege dolaze do izražaja pojedinačni predrasti, a najveći broj stabala je medu tanjim, suvladajućim stablima. Ploha 2 Mješovita sastojina kitnjaka i graba na plohi 2 ima unimodalnu distribuciju prsnih promjera, pozitivne asimetrije i negativne spljoštenosti (tablica 2, slika 4). Distribucija prsnih promjera kitnjakovih stabala, promatrana zasebno, izrazito je zvonolika, gotovo simetrična, male negativne spljoštenosti (tablica 4). Na oblik i položaj distribucije ukupnog broja stabala sastojine, koja pokazuje veću skošenost i spljoštenost u odnosu na distribuciju prsnih promjera kitnjakovih stabala, utječe grab. Distribucija prsnih promjera graba smještena je lijevo u odnosu na kitnjakovu distribuciju prsnih promjera. U sastojini ima podjednak broj stabala kitnjaka i graba, s time daje grab podstojni i manjih dimenzija, a rijetko ulazi i u dominantnu kitnjakovu etažu. Ploha 3 Unimodalna distribucija prsnih promjera karakteristična je i za kitnjakova stabla na ovoj pokusnoj plohi. Ona je pozitivne asimetrije i pozitivne spljoštenosti (tablica 4). Promatrajući frekvencijsku krivulju ukupnog broja stabala (za d > 4 cm), vidimo na slici 5 jasno izraženu zvonoliku distribuciju prsnih promjera kitnjakovih stabala (d > 15 cm) i padajuću distribuciju podstojnog graba i bukve (d < 15 cm). Stabla podstoj- nog graba i bukve koja nisu značajna u ukupnoj drvnoj zalihi ove čiste kitnjakove sastojine, u kojoj imaju pozitivnu funkciju, a kojih u odnosu na ukupni broj stabala ima 21,5%, bitno mijenjaju parametre distribucije prsnih promjera promatranog ukupnog broja stabala (tablica 2), u odnosu na distribuciju kitnjaka koja je odraz stvarnog stanja na ovoj plohi. Ploha 4 Na slici 6 prepoznatljive su unimodalne distribucije prsnih promjera kitnjakovih stabala i promatranog ukupnog broja stabala sastojine. Vrijednost koeficijenta asimetrije (tablice 4 i 5) govori o maloj negativnoj asimetriji kitnjakove distribucije prsnih promjera. Negativna spljoštenost ove distribucije ukazuje na manjak stabala u njezinom središnjem dijelu. U sastojini ima pojedinačnih stabala bukve i graba, koja u drvnoj zalihi sastojine sudjeluju sa samo 6,1%, dok ih u odnosu na ukupni broj stabala ima 27%. Ova, po dimenzijama slabija stabla, u sastojini utječu na povećanje negativne asimetrije i negativne spljoštenosti frekvencijske krivulje ukupnog broja stabala (tablica 2), no to ne umanjuje njihovu pozitivnu funkciju u sastojini. Ploha 5 Za sastojinu na ovoj pokusnoj plohi karakteristična je bimodalna distribucija prsnih promjera ukupnog broja stabala (slika 7). U biti ovdje se radi o dvije unimodalne distribucije, što ukazuje da se radi o dvije sastojine bitno različite po dimenzijama i starosti. Ploha je obrasla čistom, starom kitnjakovom sastoji- nom. Njezina distribucija prsnih promjera je unimodalna, pozitivne asimetrije i pozitivne spljoštenosti (tabli- Sl-Fig.5. Kitnjak Bukva Grab Ukupno 132 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 13 <-- 13 --> PDF |
.1. Šalek-Gigindć: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Oucrcus pclraca Liehl.) NA PODRUČJU... Šumarski lisl hr. 3 4. IXX1V (2000), 123-141 tcnosti distribucije ukupnog broja stabala u odnosu na stupnjeva (posebice izražen desni krak distribucije) pozitivnu spljoštenost distribucije prsnih promjera kit- ukazuje na stabla predrasta. njakovih stabala (tablica 4). Široki opseg debljinskih Za mlade sastojine u privatnom vlasništvu karakte- Sl -Fia. 3. Prsni promjer (cm) Kitnjak čirab 0 M B Ukupno OTB SI-Fig. 4. Distribucija prsnih promjera za plohu 2 Distribution of b.h.d. for plot 2 Prsni promjer (cm) Kitnjak Cirab OTB Ukupno 131 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 12 <-- 12 --> PDF |
.1. Salek-Grginčić: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Querem petraea Licbl.) NA PODRUČJU... Šumarski list hr. 3 4.CXXIV(2000), 123-141 Iznosi tečajnog godišnjeg volumnog prirasta, zajedno s ostalim strukturnim elementima na pokusnim plohama, prikazani su u tablici 9. Tab. 9. Strukturni elementi sastojina (d > 4 cm) Tab. 9. Components of stand structure (d > 4 cm) Ploha Vrsta drveća t N dg h G V h Omj ;r smjese prema Ploha Vrsta drveća t N dg h G V h broju stabala temeljnici drvnoj zalihi 1 Kitnjak 30 1 330 13.4 14.9 18.6 155 8.9 55.0 68.5 75.9 1 Grab 30 785 9.7 12.2 5.8 33 2.3 32.5 21.5 16.1 1 OTB 30 265 10.3 2.2 13 1.1 11.0 8.1 6.5 1 OMB 30 36 13.7 0.5 3 1.1 1.5 1.9 1.5 1 UKUPNO: 30 2 416 12.0 27.1 204 12.3 100.0 100.0 100.0 2 Kitnjak 56 477 22.6 21.9 19.1 224 7.6 49.2 76.2 82.4 2 Grab 56 482 12.3 16.0 5.7 46 1.9 49.7 22.9 16.8 2 OTB 56 11 16.3 0.2 2 1.9 1.1 0.9 0.8 2 UKUPNO: 56 970 18.1 25.0 272 9.5 100.0 100.0 100.0 3 Kitnjak 77 468 28.7 25.4 30.2 408 7.5 78.5 95.7 97.7 3 Bukva 77 36 11.7 0.4 3 0.4 6.0 1.2 0.8 3 Grab 77 92 11.6 1.0 7 0.4 15.5 3.1 1.5 3 UKUPNO: 77 596 26.0 31.6 418 7.9 100.0 100.0 100.0 4 Kitnjak 95 324 33.0 26.6 27.7 399 8.5 73.0 90.9 93.9 4 Bukva 95 55 20.0 17.9 1.7 19 0.7 12.4 5.7 4.3 4 Grab 95 60 14.5 13.7 1.0 8 0.7 13.5 3.2 1.7 4 OMB 95 5 12.7 0.1 0 0.7 1.1 0.2 0.1 4 UKUPNO: 95 444 29.6 30.5 426 9.2 100.0 100.0 100.0 5 Kitnjak 109 346 36.9 29.4 37.1 585 11.0 64.2 92.1 94.8 5 Bukva 109 172 14.8 16.2 3.0 31 1.0 31.9 7.4 5.0 5 Grab 109 4 8.2 0.0 0 1.0 0.7 0.0 0.0 5 OTB 109 17 12.1 0.2 1 1.0 3.2 0.5 0.2 5 UKUPNO: 109 539 30.8 40.3 617 12.0 100.0 100.0 100.0 h G V - promjer srednje plošnog stabla (cm) - Diameter of mean basal-area tree (cm) - visina srednje plošnog stabla (m) - Height of mean basal area tree (m) - temeljnica (mVha) - Basal-area (mVha) - drvna zaliha (mVha) - Standing volume (mVha) - tečajni godišnji volumni prirast - Current annual volume increment (mVha) 6. INTERPRETACIJA DOBIVENIH REZULTATA - Interpretation of the results obtained Istraživanje je provedeno unutar uređajnog razreda kitnjak iz sjemena u privatnim šumama na području Uprave šuma Karlovac. Radi dobivanja uvida u stvarno stanje, snimljeni su osnovni strukturni elementi u saču- veni rezultati trebali bi pokazati kakve su ove sastojine glede dosadašnjeg načina gospodarenja i potencijalne proizvodne mogućnosti šumskog tla, a isto tako poslužiti i kao putokaz za utvrđivanje budućeg načina gospo- vanim sastojinama razne starosti istog boniteta. Dobi- darenja. 6.1. Distribucije prsnih promjera - Distribution of breast height diameter Ploha 1 Distribucija prsnih promjera ukupnog broja stabala mješovite sastojine kitnjaka i graba na plohi 1 je unimodalna, pozitivne asimetrije i pozitivne spljošte- nosti (tablica 2, slika 3). Isto tako su i frekvencijske krivulje prsnih promjera kitnjaka i graba promatrane zasebno, unimodalne s izraženim desnim krakom distribu cija. Oblik i položaj obiju distribucija u području lijevo od aritmetičke sredine ukazuje na prevelik broj stabala i kitnjaka i graba u ovom dijelu distribucije. Isto se ogleda i u strmosti frekvencijske krivulje ukupnog broja stabala. Distribucija prsnih promjera grabovih stabala utječe na veliko povećanje vrijednosti pozitivne spljoš- 130 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 11 <-- 11 --> PDF |
.1. Salek-Grginčić: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Qiiciciis pclmca Liehl.) NA PODRUČJU... Šumarski !isl br. 3 4. CXXIV (2000). 123-141 Tab. 8. Parametri linearnog izjednačenja tečajnog debljinskog prirasta 10-godišnje periode Tab.8. Parametars of linear regression the current diameter increment 10-yearly period Ploha t Vrsta drveća n bo 5" b0 b, S Ih s id, a r h s d sd 1 30 Kitnjak Grab 46 21 1.324 1.180 0.673 1.037 0.158 0.076 0.035 0.068 1.253 0.789 0.565 0.247 0.43 0.23 0.149 0.077 18.6 15.0 5.307 2.526 2 56 Kitnjak Grab 49 29 -0.108 1.564 0.545 0.491 0.156 0.035 0.020 0.028 1.097 0.703 0.756 0.236 0.40 0.22 0.164 0.070 26.5 17.1 7.953 4.712 3 77 Kitnjak 66 -0.472 0.473 0.104 0.016 0.783 0.641 0.26 0.100 29.6 6.158 4 95 Kitnjak 65 -0.356 0.307 0.099 0.010 0.688 0.812 0.29 0.116 33.0 9.556 5 109 Kitnjak 68 0.439 0.431 0.068 0.011 0.896 0.592 0.29 0.110 36.6 9.546 n - broj izvrtaka - Number bore chips S /)0 - stand, dev. regres, konstante - stand, dev. of regression constant sidd - stand, dev. oko linije izjednačenja- standard deviation around regression line \cl - srednji debljinski prirast (cm) - Mean diameter increment (cm) Sy - stand, dev. deblj. prirasta - stand, deviation of diameter increment d - srednji promjer uzorka (cm) - Mean diameter of cause (cm) SI - Fig. 2. Tečajni godišnji debljinski prirast (10-godišnje periode ) hrasta kitnjaka Current annual diameter increment (10-years period) of sessile oak Promjer (cm) Ploha 1 Ploha 2 Ploha 3 Ploha 4 Ploha 5 5.6. Volumni prirast sastojina - Volume increment of the stand Tečajni godišnji volumni prirast istraživanih sastoji- tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta desetgodišnje na obračunat je po Meyerovoj diferencijalnoj metodi. periode. Dobiveni tečajni godišnji volumni prirasti ne Obračun je izvršen pomoću lokalnih tarifa dobive- uzimaju u obzir prirast kore. nih za konkretne sastojine hrasta kitnjaka i utvrđenog 129 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Salck-GrginCić: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA «Jucrcus pi-lraea Liebl.) NA PODRUČJU... Šumarski listbr. 3^1, CXXIV (2000). 123-141 SI - Fig. 1. Visinske krivulje hrasta kitnjaka Height curves of sessile oak Ploha 1 Ploha 2 Ploha 3 Ploha 4 Ploha 5 5.4. Drvna zaliha sastojina - Growing stock of stands Drvna zaliha sastojina na pokusnim plohama obračunata je po debljinskim stupnjevima. Volumeni srednjih stabala debljinskih stupnjeva određeni su pomoću dvoulaznih tablica, koje su u obliku jednadžbe v = f (d, h) dane računalnom stroju. Pri tomu je korištena formula Schumacher-Halla: V=A-db-hc V = f-A-db( b0e 1,30 V, gdje je V - volumen stabla određenog promjera d - prsni promjer stabla A, b, c - parametri Schumacher-Hallove formule čije su vrijednosti uzete iz dvoulaznih drvnogro- madnih tablica (Špi ranec 1975) f - Meyerov korekcijski faktor Rezultat ovakvog načina obračuna drvne zalihe su i dobivene lokalne tarife za konkretne istraživane sasto- jine hrasta kitnjaka. 5.5. Debljinski prirast sastojina - Diameter increment Radi utvrđivanja debljinskog prirasta izvršena je analiza izvrtaka. Analiza izvrtaka za hrast kitnjak obavljena je na svim pokusnim plohama, a za grab na pokusnim plohama 1 i 2. Nakon analize koja se sastojala u izmjeri širine zadnjih 10 godova, provedeno je računsko izjednačenje te čajnog debljinskog prirasta desetgodišnjeg razdoblja, metodom najmanjih kvadrata, pomoću jednadžbe pravca iđ = b0 + b, xd,,0. Dobivene vrijednosti prikazane su u tablici 8. 128 Prsni promjer (cm) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 9 <-- 9 --> PDF |
J. Šuk-k-Cirginčić: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA K1TNJAKA (Querem petraea Licbl.) NA PODRUČJU... Šumarski lisl br. .1 4. CXX1V (2000). 123-141 GST - stvarna temeljnica (mVha) - Real basal-area (nr/ha) d„ - promjer sastojinskog srednjeg plošnog stabla - Diameter of mean basal - area tree (cm) Gä - temeljnica po tablicama Špiranca - Basal-area by table Špiranc (rrrVha) Gc - temeljnica po tablicama Cestara - Basal-area by table Cestar (mVha) Gw - temeljnica po tablicama Wimmenauera - Basal-area by tabic Wimmenauer (nv/ha) G, - temeljnica po tablicama Jüttnera - Basal-area by table Jüttner (mVha) Obr - obrast - Forest density 5.3. Sastojinske visinske krivulje Stands height curves Radi određivanja drvne zalihe sastojina i bonitira- nja, na svakoj pokusnoj plohi snimljen je uzorak visin- sko-primjernih stabala. Visine su mjerene u svim de- bljinskim stupnjevima određene sastojinc, da bi se dobile što pouzdanije visinske krivulje. Osim za hrast kitnjak, visine su mjerene i za grab na plohama 1, 2 i 3 te za bukvu na plohama 4 i 5. Sastojinske visinske krivulje izjednačene su računskim putem. Za izjednačenje ovisnosti visine o prsnom promjeru upotrjebljena je Mihajlova funkcija kao najpovoljniji oblik izjednačenja, jer najbolje pokazuje stvarno stanje visina (P r a n j i ć 1970). Tab. 7. Parametri sastojinskih visinskih krivulja Tab. 7. Parameters stand height curves Ploha t Vrsta drveća bo b, s \nb0 s \ih,l cl r 1 30 Kitnjak Grab 21.093 18.306 5.859 5.025 0.016 0.059 0.259 0.820 0.031 0.049 0.823 0.502 2 56 Kitnjak Grab 26.238 25.472 5.478 6.798 0.017 0.028 0.364 0.425 0.047 0.041 0.654 0.790 3 77 Kitnjak Grab 26.755 42.602 3.008 18.049 0.020 0.184 0.569 3.338 0.038 0.102 0.270 0.578 4 95 Kitnjak Bukva 38.339 35.635 13.766 14.177 0.017 0.028 0.501 0.591 0.044 0.047 0.823 0.912 5 109 Kitnjak Bukva 40.977 30.493 13.960 10.590 0.022 0.048 0.734 0.800 0.050 0.069 0.713 0.789 b„ b, s \nb0 s Slnh.l d r regresijska konstanta Mihajlove funkcije - Regression constant regresijski koeficijent Mihajlove funkcije -Regression coefficient standardna devijacija logaritma regresijske konstante - Standard deviation of logarithm regression constant standardna devijacija regres, koeficijenta - Standard deviation of regression coefficient - standardna devijacija oko linije izjednačenja - Standard deviation around regression line korelacijski koeficijent - Correlation coefficient 127 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 20 <-- 20 --> PDF |
.1. Salek-Cirginčić: UREĐIVANJU PRIVATNIH SUMA HRASTA K1TNJAKA (Querem Pftraea Liebl.) NA PODRUČJU... Šumarski list hr. 3 4, (XXIV (2000). 123-141 . U odnosu na Cestarove normale, drvna zaliha manja je samo na plohi 2 (14%). Na plohi 4 drvna zaliha je normalna, a na ostalim plohama iznad normale. Prema Wimmenauerovim normalama drvna zaliha normalna je na plohi 5, dok je na plohi 1 veća za 13%. Na ostalim plohama drvna zaliha je manja od normalne. Na plohama 2 i 5 drvna zaliha može se smatrati normalnom prema Jüttneru. Na ostalim plohama drvna zaliha je veća od normalne i to znatnije na plohi 1 (73%) i plohi 3 (34%). Iako za starije i stare sastojine slovi da su često pre- iskorištene, to nije pravilo. Na plohi 5 (tablica 15) u šestom dobnom razredu, zbog izostanka redovite njege proredom, došlo je do akumulacije i prenagomilavanja drvne zalihe. Tečajni godišnji volumni prirast na plohama 4 i 5 veći je nego prirast u svim prirasno-prihodnim tablicama. Na ostalim plohama on je manji od svih tabličnih vrijednosti, osim prema Cestaru na plohama 1 i 3 gdje su vrijednosti normalne. Nakon provedenog uspoređivanja veličina strukturnih elemenata hrasta kitnjaka s vrijednostima u prirasno- prihodnim tablicama, može se utvrditi da: Istraživane sastojine imaju prema Špirancu (osim na plohama 1 i 2) temeljnice u normalnim granicama. Drvna zaliha na pojedinim plohama ( 1,2 i 4) niža je od tabličnih vrijednosti. Tečajni godišnji volumni prirast sasto- jinamanjijena plohama 1, 2 i 3, a veći na plohama 4 i 5. Manja temeljnica na plohi 1 posljedica je manjeg broja stabala kitnjaka, a na plohi 2 manjeg promjera srednjeg plošnog stabla. Manja drvna zaliha na plohi 1 vezana je uz manji broj stabala kitnjaka, a na plohama 2 i 4 posljedica je manjih promjera i visina srednjih ploš- nih stabala. Istraživanjem osnovnih strukturnih elemenata, u svrhu utvrđivanja stvarnog stanja i načina gospodarenja u privatnim šumama, obuhvaćene su prirodne sačuvane kitnjakove sastojine visokog uzgojnog oblika na području Uprave šuma Karlovac, Šumarije Duga Resa. Ukupno je postavljeno pet ploha veličine 0,50-1,00 hektara, u pojasu klimazonalne zajednice kitnjaka i običnoga graba (Querco petraeae - Carpinetum illyri- cum Horv. 1938). Njima su obuhvaćene sastojine u pet dobnih razreda (II-VI) na prvom bonitetu staništa. Na osnovi dobivenih rezultata i njihove interpretacije može se donijeti nekoliko zaključaka vezanih za uređivanje kitnjakovih sastojina u privatnim šumama. 1. Sve istraživane sastojine imaju zvonolike (unimo- dalne) distribucije prsnih promjera karakteristične za jednodobne sastojine. Uslijed prirodnih procesa i Uspoređujući sa Cestarovim normalama, sastojine imaju normalnu temeljnicu, osim na plohi 5 gdje je temeljnica iznad normale zbog prevelikog broja stabala. Drvna zaliha je veća ili normalna (ploha 4), a samo na plohi 2 manja od tablične vrijednosti. Tečajni godišnji volumni prirast veći je od tabličnih vrijednosti na plohama 4 i 5, te normalan na plohama 1 i 3. Na plohi 2 on je manji od normalnog, isto kao i drvna zaliha. Drvna zaliha na plohama 3 i 5 veća je zbog većeg broja stabala, odnosno zbog izostanka proreda u tim sas- tojinama. Drvna zaliha na plohi 2 manja je zbog manjeg broja stabala (25%) u odnosu na Cestarovu normalu. Treba imati u vidu da su tablice navedenih njemačkih autora sastavljene zajednički za hrast lužnjak i kit- njak (iako je Wimmenauer imao za svoja istraživanja pretežno plohe hrasta lužnjaka) i da one nisu odraz naših ekoloških uvjeta. Na području Šumarije Duga Resa privatne šume su uređene te je za njih donesen program gospodarenja. Radi uspoređivanja podataka dobivenih izmjerom na pokusnim plohama i utvrđenih po programu, pronađeni su u programu, u uređajnom razredu kitnjak iz sjemena, odsjeci u kojima je prilikom uređivanja procijenjena najveća drvna zaliha po hektaru. Uzeti su u obzir odsjeci koji se nalaze na katastarskim općinama, gdje su postavljene pokusne plohe i čija je starost jednaka ili približna starosti sastojina na plohama. Uspoređujući, za određenu starost, drvne zalihe po hektaru, utvrđena je na svim pokusnim plohama veća drvna zaliha po hektaru i to na plohi 1 za 22%, plohi 2 za 32%, plohi 3 za 5%, plohi 4 za 63% i plohi 5 za 84%. Glede dobivenih razlika možemo pretpostaviti daje stvarna drvna zaliha u privatnim šumama općenito veća od drvne zalihe prikazane u programima za gospodarenje. načina gospodarenja došlo je do većeg ili manjeg odstupanja pojedinih distribucija, s obzirom na teoretski model Gaussove normalne distribucije. 2. Budući daje hrast heliofilna vrsta drveća gdje starost sastojine a ne debljinski razred predodređuje način gospodarenja, posebice način podmlađivanja, s kitnjakovim sastojinama visokog uzgojnog oblika treba gospodariti isključivo po načelima koja vrijede za jednodobne sastojine. 3. Sastojine u privatnom vlasništvu u kojima se najčešće ne provodi redovito i stručno gospodarenje, često imaju za određeni bonitet staništa manje promjere, a ponekad i manje visine srednjih stabala od tabličnih vrijednosti.Zbog pouzdanijeg bonitiranja staništa potrebno je (za određene starosti sastojina) usporediti ne samo visine srednjih stabala (tablične i kon- 7. ZAKLJUČAK - Conclusion 138 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 19 <-- 19 --> PDF |
I. Salek-Orginčić: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Querem petraea Lichl.) NA PODRUČJU... Šumarski list hr. 3 4. CXXIV {21)00). 123-141 Tablica -Tab. 13 V, v2 »vi /,.1 t N dg h G v, V2 »vi »v2 PLOHA3 77 468 28.7 25.4 30.2 408 389 7.5 7.3 Špiranec 77 302 35.2 27.7 31.0 422 409 8.9 8.8 Cestar 77 371 30.1 25.2 26.3 337 8.1 Wimmenauer 77 411 31.5 27.7 31.7 441 8.6 Jiittner 77 515 25.4 23.2 24.8 290 8.4 Tablica-Tab. 14 t N d„ h G v, v2 »vi »v2 PLOHA4 95 324 33.0 26.6 27.7 399 382 8.5 8.2 Špiranec 95 228 41.6 29.5 32.1 480 471 7.0 6.9 Cestar 95 280 35.5 27.6 27.6 392 7.2 Wimmenauer 95 305 37.8 30.3 33.9 526 7.7 Jiittner 95 311 32.3 25.5 25.5 339 7.4 T iblica - Tab. 15 t N dg h G v, v2 »vi »v2 PLOHA5 109 346 36.9 29.4 37.1 585 563 11.0 10.8 Špiranec 109 193 46.2 30.4 32.9 519 510 5.8 5.7 Cestar 109 238 38.8 28.8 28.1 420 6.7 Wimmenauer 109 247 42.7 31.9 35.1 578 6.9 Jiittner 109 244 36.7 26.7 25.7 526 7.3 Ukupni volumen drva do 3 cm debljine (mVha) - a total volume of trees up tu 3 cm thick (rnVha) Volumen krupnog drva do 7 cm debljine (mVha) tečajni godišnji volumni prirast za V, (mVha) - Current annual volume increment for V, (mVha) tečajni godišnji volumni prirast za V2 (mVha) Radi analize strukture sastojina po hektaru, upotrje- bljene su prirasno-prihodne tablice za čiste kitnjakovc sastojine. Prema njima, broj stabala kitnjaka na plohama 1 i 2 je manji, a na ostalim plohama veći (osim prema Jiittne- ru na plohi 3). Uspoređujući sa Špirančevim normalama, sastojine imaju manje prsne promjere srednjih stabala (na plohi 1 podjednak) i najčešće niže visine srednjih stabala. U odnosu na Cestarove normale, sastojine u kojima je veći broj stabala po hektaru (plohe 3, 4 i 5) imaju 5% do 7% manje promjere, a podjednake visine srednjih stabala. Razlika srednjih promjera u odnosu na ove normale je manja nego razlika prema Špirančevim normalama (15% do 21%). Prema Jiittneru sastojine imaju veće prsne promjere (na plohama 4 i 5 podjednake) i visine srednjih stabala. Srednje visine Jiittnerove normale za I bonitet prije odgovaraju našem II bonitetu. Istraživane sastojine u odnosu na Wimmenauera, osim na plohi 1, imaju manje prsne promjere i visine srednjih stabala. Prsni promjeri srednjih stabala po ovim tablicama najčešće su između vrijednosti koje daju tablice Cestara i Spiranca, dok su visine normala (osim za starost 30 godina, tablica 11 ) približne ili čak i nešto veće u odnosu na Špirančcvu normalu. Ako stvarne temeljnice sastojina usporedimo s normalnim temeljnicama (tablica 6) po prirasno-prihodnoj tablici Spiranca, tada je obrast sastojina na plohama 1 i 2 smanjen, a na ostalim plohama normalan. U odnosu na Cestarovu prirasno-prihodnu tablicu istraživane sastojine su normalnog obrasta, osim na plohi 5 gdje je temeljnica sastojine iznad normale. Sastojine na pokusnim plohama 1, 2, i 4 imaju normalne temeljnice po hektaru spram Jiittnera, dok su na plohama 3 i 5 iznad normale. U odnosu na Wimmenauerove normale istraživane sastojine su normalnog obrasta, osim na plohi 2 gdje je obrast smanjen. Drvna zaliha hrasta kitnjaka manja je od normalne po Špirancu i to na plohi 1 za 28%, plohi 2 za 35%, na plohi 4 za 17%, dok je na plohi 3 normalna. Na plohi 5 drvna zaliha je veća od normalne za 13%. 137 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 18 <-- 18 --> PDF |
J. Salck-Üryincic: URHĐIVANJH PRIVATNIH ŠUMA HRASTA K1TNJAKA (Oumits pelnwa I.icbl.) NA PODRUČJU... Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000). 123-141 SI-Fig. 10. Prsni promjer (cm) I bon. II bon. I /II bon. Ploha 1 Ploha 2 Ploha 3 Ploha 4 Ploha 5 + Srednje stablo 6.3. Struktura sastojina na plohama po hektaru Stand structure on plot per hectare Na temelju izmjere sastojina na pokusnim plohama, obračunata je struktura po vrstama drveća i debljinskim stupnjevima. Vrijednosti hrasta kitnjaka po hektaru: broja stabala (N), temeljnice (G), drvne zalihe (V) i tečajnog godišnjeg volumnog prirasta (iv), uspoređene su s podacima iz prirasno-prihodnih tablica. Za uspoređivanje su korištene normale za čiste sastojine; Špiranca (hrast kitnjak, I bonitet), Cestara (Kitnjak, EGT II-E-10 i II-E-11 - Šuma kitnjaka i običnog graba), VVimmen- auera (hrast, I bonitet, slabe prorede) i Jiittnera (hrast, I bonitet, umjerene prorede). Kod normala uzete su u obzir drvne zalihe po ha obračunate za ukupni volumen stabala do 3 cm debljine (V,), odnosno za volumen krupnog drva do 7 cm debljine (V2). Podaci dobiveni izmjerom sastojina (d > 4 cm) i in- terpolirane tablične vrijednosti za odgovarajuću starost, prikazani su u tablicama 11-15. Tablica -Tab. t N dg h G v, v2 K\ iv2 PLOHA 1 30 1330 13.4 14.9 18.6 155 135 8.9 8.1 Špiranee 30 1750 14.1 15.0 26.2 215 188 12.3 12.1 Cestar 30 1875 12.0 14.6 21.2 137 8.8 VVimmenauer 30 2150 11.0 14.1 20.4 119 10.2 Jiittner 30 3091 8.9 12.6 19.2 78 9.6 Tablica - Tab. 12 t N dg h G v, v2 »vi »v2 PLOHA2 56 477 22.6 21.9 19.1 224 211 7.6 7.3 Špiranee 56 514 26.5 23.8 29.2 343 323 11.4 11.3 Cestar 56 640 22.4 21.2 24.7 261 9.4 VVimmenauer 56 672 23.2 23.2 27.8 320 9.7 Jiittner 56 903 18.0 19.6 22.9 213 8.6 136 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 17 <-- 17 --> PDF |
J. Šalek-Grginčic: URHDI VAN.IH PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Qum-us pelraea Ijcbl.) NA PODRUČJU... Šumarski list br. i 4. CXX1V (2000). 123-141 dg - promjer srednje plošnog stabla kitnjka na plohi (cm) - Diameter of mean basal-area tree sessile oak on plot (cm) d| - prsni promjer srednjeg stabla po prirasno-prihodnoj ta-blici na I bonitetu (cm) - Meantree breast height diameter from yield - tables on I Site quality d2 - prsni promjer srednjeg stabla po prirasno-prihodno ta-blici na II bonitetu h, - srednja visina po prirasno-prihodnoj tablici na I bonitetu (m) - Mean height from yield - table on I Site quality (m) h2 - srednja visina po prirasno-prihodnoj tablici na II bonitetu (m) h,., - granice 1 bonitetnog razreda (m) - borders of I site qualities h2_2 - granice II bonitetnog razreda (m) - borders of II site qualities h3 - visina na visinskoj krivulji plohe koja odgovara promjeru srednjeg stabla dl (m) - the hight on a hight-altitude curve of a plot that corresponds to the diameter of an average tree d 1 (m) h4 - visina na visinskoj krivulji plohe koja odgovara promjeru srednjeg stabla d2 (m) Prema Šuriću, sve bonitirane sastojine nalaze se na I bonitetu, što se vidi iz odnosa i položaja sastojin- skih visinskih krivulja ploha spram Šurićevih bonitet- nih visinskih krivulja (slika 10). Za utvrđenu starost, visine srednje plošnih stabala na svim pokusnim plohama veće su nego srednje visine iz Jüttnerove prirasno-prihodne tablice (slika 8). Srednje sastojinske visine, osim na plohi 4, nešto su veće i u odnosu na srednje visine po Cestarovoj prirasno- prihodnoj tablici (slika 8). SI - Fig. 9. Špiranec Starost t (god.) 2 ... broj plohe + visine na visinskim krivuljama ploha koje u određenim starostima odgovaraju tabličnim promjerima srednjih stabala na I bonitetu * visine na visinskim krivuljama ploha koje u određenim starostima odgovaraju tabličnim promjerima srednjih stabala na II bonitetu 135 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Šalck-Cii-ginčic: lIRhDIVANJh PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Querem petraea Liebl.) NA PODRUČJU... Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 123-141 6.2. Bonitiranje sastojina - Measurement of site quality in stands Bonitiranje je provedeno pomoću Špirančeve prira- sno-prihodne tablice za hrast kitnjak (Špiranec 1975), Šurićevih bonitetnih visinskih krivulja i Jiittne- rove prirasno-prihodne tablice za hrast (umjerene prorede). Na slici 9 prikazane su i srednje visine iz Cestarove prirasno-prihodne tablice (Cestar i dr. 1986) za zajednicu šume kitnjaka i običnoga graba (Querco pe- traeae - Carpinetum illyricum Horv. 1938) ekološko- gospodarski tip II-E-10. Bonitirajući sastojine prema Špirancu vidimo (slika 8) da srednje sastojinske visine, za određenu starost sastojina, na plohama 1 i 5 odgovaraju I bonitetu. Srednja sastojinska visina na plohi 2 je na donjoj granici prvog boniteta. Na plohama 3 i 4 srednje visine srednje ploš- nih stabala sastojina niže su nego srednje visine na I bonitetu po prirasno-prihodnoj tablici. Znakovito je da su promjeri srednjih stabala, na svim plohama, manji nego promjeri srednjih stabala po prirasno-prihodnoj tablici SI-Fig. 8. Starost t (god.) Špiranec + broj plohe Cestar Jüttner (I bon.) za sastojine određene starosti na I bonitetu. Međutim, visine kitnjakovih stabala (h3) na svim pokusnim plohama, za odgovarajuću starost i promjere srednjih stabala koji odgovaraju promjerima iz prirasno-prihodne tablice (a,) nalaze se unutar opsega visina za I bonitet (tablica 10, slika 9). Isto tako su i visine (h4) koje na sastojin- skim visinskim krivuljama ploha 1, 2, 4 i 5 odgovaraju prsnim promjerima (d2) srednjih stabala po prirasno- prihodnoj tablici, za odgovarajuće starosti na II bonitetu, znatno veće u odnosu na tablične srednje visine. I u ovom slučaju one su unutar granica I bonitetnog razreda, odnosno iznad gornje granice II boniteta, osim na plohi 3 koja je na granici I i II boniteta. Tablica-Tab. 10 PLOHE - PLOTS I BONITET (ŠPIRANEC) PLOHE II BONITET (ŠPIRANEC) PLOHE Broj t dg h d, hi od-do h3 d2 h2 h2_2 od-do h4 1 30 13.4 14.9 14.1 15.0 13.6-16.5 15.2 12.1 12.1 11.2-13.5 14.3 2 56 22.6 21.9 26.5 23.8 22.1-25.6 22.6 23.7 20.2 18.9-21.9 22.1 3 77 28.7 25.4 35.2 27.7 25.9-29.4 25.9 31.7 24.1 22.7-25.8 25.6 4 95 33.0 26.6 41.6 29.5 27.8-31.1 28.8 37.9 26.1 24.6-27.7 28.0 5 109 36.9 29.4 46.2 30.4 28.9-31.9 31.5 42.1 27.2 25.6-28.8 30.7 134 |