DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 23     <-- 23 -->        PDF

J. Šalek-Grginčić: UR1-ĐIVANJI- PRIVATNIH ŠUMA HRASTA K1TNJAKA (Qiiciviis pelraea Licbl.) NA PODRUČJU... Šumarski list hr. 3 4, CXXIV (2000), 123-141


silvicultural form should be managed exclusively according to the principles used
for even-aged stands.


3. In privately owned stands, in which regular and expert management is most commonly
absent, mean trees often have smaller diameters, and at times smaller
heights than is prescribed in table values for a certain site class. For more reliable
site assessment it is necessary (for certain stand ages) to compare not only
the heights of mean trees (both table and concrete), but also check whether the
heights in height curves of concrete stands are within the boundaries of the quality
(Table 10).


Assessment will not be reliable if concrete stand height curves are compared with
Suric´s site quality height curves (Figure 10). Mean stand heights can be compared,
however, as seen in the mentioned graph.


4. Despite the fact that the stands in question have not been regularly managed, relatively
high values of basic structural elements were obtained in relation to the
compared yield tables.


The following total values of the basal area for individual stands per hectare were
obtained (Table 9): 27.1 m2 in Plot 1 (II age class), 25.0 nr in Plot 2 (III age
class), 31.6 iri in Plot 3 (IVage class), 30.5 nr in Plot 4 (Vage class), and 40.3 m2
in Plot 5 (VI age class).


The growing stocks of the stands per hectare (for timber mass of trees up to 3 cm
in diameter) are as follows: 204 m3 in Plot 1 (II age class), 272 m´ in Plot 2 (III
age class), 418 m3 in Plot 3 (IVage class), 426 m3 in Plot 4 (Vage class) and 617
m3 in Plot 5 (VI age class).


The current annual volume increment of stands per hectare is also high: in Plot 1
(II age class) it is 12.3 m´, in Plot 2 (III age class) it is 9.5 m\ in Plot 3 (IVage
class) it is 7.9 m´, in Plot 4 (Vage class) it is 9.2 m\ and in Plot 5 (VI age class) it
is 12.0 m1.


However, if structural elements of sessile oak are compared with yield tables, it
can be seen that almost all structural elements of sessile oak are lower than those
in yield tables (Tables 11, 12, 13, 14, and 15). When the distributions of breast diameters
of some species (hornbeam) are taken into consideration, then the differences
between managed stands and those mentioned are evident.


5. The yield tables by Spiranec are adequate for determining the normality of sessile
stands because timely and appropriate silvicultural procedures enable the
achievement of the sizes of structural elements that correspond to these tables.


6. The obtained data also correspond well to Cestar´s standards.


7. Since the tables of the cited foreign authors do not reflect the local ecological
conditions and since they were drawn up for both pedunculate and sessile oak,
their use is not recommended.


8. It is well known that apart from genetic factors, external factors of selection also
have a significant influence on the stand development. Therefore, expertly handled
intervention also has vital effects on the development trend. In these stands,
intervention is needed since their early youth, starting from tending and cleaning
to regular thinning treatments, which are indispensable for obtaining a better
quality increment, the formation of a stable stand structure and for preparing
them for natural regeneration.


Despite the small sizes of estates, the overall area of these forests is abundantly
large. These forests should be studied in more detail because they have an invaluable
role due both to their nonindustrial and economic functions.


The imperative of the sustainable management and the preservation of biological
diversity of the forest ecosystem demands that these forests be ensured all the prerequisites
that will enable the application of management principles aimed at improving
their condition and ensuring the sustainability of all their functions.


Key w o rds : sessile oak, forest of high silvicultural form, private forests, evena-
ged stands, site quality, growing stock, basal area, increment.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 22     <-- 22 -->        PDF

.1. Salck-Grginčić: URliBlVAN.il-: PRIVATNIH SUMA HRASTA K1TNJAKA (Quetvus petraea Licbl.) NA PODRUČJU..


Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000), 123


Kr i žanec, R., 1987: Uređivanje privatnih šuma u SR
Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, posebno
izd. 3: 95-120, Zagreb


Levaković, A., 1948: O analitičkom izražavanju
sastojinske strukture. Glasnik za šumske pokuse
9: 293-366. Zagreb.


L o e t s c IV, F., Z ö h r e r, F. & H a 11 e r, K. E., 1973: Forest
inventory. II vol., München, 469 pp.


Lukić, N., 1992: Utjecaj strukturnih promjena jedno-
dobnih bukovih sastojina na visinski i dcbljinski
prirast. Glasnik za šumske pokuse 28: 1-48, Zagreb.


M art ino vie , J. & Pe leer, Z., 1985: Šumske zajednice
i tla područja Šumskog gospodarstva Karlovac,
svezak 3, studija, Zagreb.


IVI at i č, S., 1994: Zbornik radova savjetovanja: Ekološke
i gospodarske značajke revitalizacije privatnih
šuma u Hrvatskoj, HAZU, 39-61, Zagreb


Meštrović, S., 1978: Pravilnik o izradi Šumskopri-
vred. osnova, Osnova gospodarenja i Programa
za unapređenje šuma u svjetlu šumarske znanosti.
Šumarski list (8-10): 352-364, Zagreb.


Meštrović, Š. & Kovač i ć,Đ., 1991: Šume Hrvatske
u svijetlu primjene prijedloga Zakona o denacionalizaciji
i vraćanju oduzetih nekretnina,
Šumarski list, 115 (6-9): 333-343, Zagreb.


Meštrović, S. et al., 1992: Uređivanje šuma. U: Šume
u Hrvatskoj : 131-152, Zagreb.


Meštrović,». «feStarčević, T., 1994: Zbornik radova
savjetovanja: Današnje stanje i razvoj privatnih
šuma, HAZU, 29-37, Zagreb.


Meštrović, Š., 1995: Dvjestodvadesetpcta godišnjica
zakonske uredbe o šumama. Šumarski list 119
(4): 144, Zagreb.


P1 e š e, B., 1987: Uređivanje privatnih šuma na području
općine Delnice. Magistarska radnja


Pranjić, A., 1970: Sastojinske visinske krivulje hrasta
lužnjaka. Šum. list, 94 (7-8): 201-220, Zagreb.


Pranj ić, A., 1977: Dendrometrija. Zagreb, 274 pp.


Pranjić, A., 1986: Šumarska biometrika. Zagreb.


Prodan, M., 1965: Holzmesslehre. Frankfurt am
Main, 644 pp.


Prpić, B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost
šuma u Hrvatskoj. U: Šume u Hrvatskoj: 237-
256, Zagreb.


S ab adi, R., 1994: Zbornik radova savjetovanja: Gospodarske
implikacije unapređenja privatnih šuma.
HAZU, 77-96, Zagreb.


S t a r č e v i ć, T., 1984: Provođenje Zakona o šumama
za šume na kojima postoji pravo vlasništva. Šumarski
list 108 (9-10): 447-449, Zagreb.


Starčević, T., 1992: Neka iskustva u gospodarenju
privatnim šumama. Šumarski list 116 (6-8): 331 -
336, Zagreb.


Špiranec, M., 1955: Korištenje podataka inventarizacije
privatnih šuma u NRH. Šumarski list


Špiranec, M., 1975: Drvno gromadne tablice. Poslovno
udruženje šumskoprivrednih organizacija,
Zagreb, pp 262.


Špiranec, M., 1975: Prirasno-prihodne tablice. Poslovno
udruženje šumskoprivrednih organizacija,
Radovi 25 ( 1 -109), Zagreb.


SUMMARY: Privately owned forests are an integral part of forest ecosystems.
Private forests are eharaeterised by their small surface areas, so that estates of about
ten hectares per owner are very rare. Such small-sized estates are often made even
smaller by being cut into several small parts.


With the area of 40,713 ha, private forests in the area of Forest Office Karlovac
make up 33% of the total area of forests and forest/and.


The research into the basic structural elements for the purpose of establishing the
real state and methods of management in private forests has encompassed natural
preserved stands of sessile oak of high silviculturalform in the Forest Administration
Karlovac, Forest Office Duga Resa.


A total of five plots sized 0.50 - 1,00 hectare were established in the climatozonal
belt of the association of sessile oak and common hornbeam rQuerco petrae -
Carpinetum illyricum Horv. 193(H). The stands in five age classes (II - VI) in the site
of the first class quality were included.


On the basis of the obtained results and their interpretation, several conclusions
may be drawn related to the management of sessile oak stands in private forests.


1. All studied stands have bell-like (uni-modal) distribution of breast diameters
characteristic of even-aged stands. Due to natural processes and methods of
management, bigger or smaller aberrations of individual distributions have occurred
in relation to the theoretical model of Gauss´s normal distribution.


2. Since oak is a heliophyllic tree species in which the method of management is
governed by the age of the stand and not its diameter class, sessile stands of high


140




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 21     <-- 21 -->        PDF

J. Šalek-Grginčić: UR1-.D1VAN.II-: l´KIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Quercus petraea l.icbl.) NA l´OÜRUCJU... Šumarski list bi. 3 4. CXX1V (2000), 123-141


kretne), nego i provjeriti da li se za tablične promjere
srednjih stabala visine na visinskim krivuljama
konkretnih sastojina nalaze unutar granica ispitivanog
boniteta (tablica 10).


Nije pouzdano provesti bonitiranje usporedbom
konkretnih sastojinskih visinskih krivulja sa
Šurićevim bonitetnim visinskim krivuljama (si. 10).
Mogu se usporediti srednje sastojinske visine kao
stoje to vidljivo na spomenutom grafikonu.


4. Iako s konkretnim sastojinama nije redovito gospo-
dareno, dobivene su relativno visoke vrijednosti
ispitivanih veličina osnovnih strukturnih elemenata
u odnosu na komparirane prirasno-prihodne tablice.
Ukupne vrijednosti temeljnica, za pojedine sasto-
jine, po hektaru iznose (tablica 9): na plohi 1 (II dobni
razred) 27,1 m2, plohi 2 (III dobni razred) 25,0 m2,
plohi 3 (IV dobni razred) 31,6 m2, plohi 4 (V dobni
razred) 30,5 m2 i plohi 5 (VI dobni razred) 40,3 nf.


Drvne zalihe sastojina po hektaru (za drvne mase
stabala do 3 cm debljine) su: na plohi 1 (II dobni
razred) 204 m3, plohi 2 (III dobni razred) 272 m´,
plohi 3 (IV dobni razred) 418 m3, plohi 4 (V dobni
razred) 426 m3 i plohi 5 (VI dobni razred) 617 m3.


Tečajni godišnji volumni prirasti sastojina po hektaru
također su visoki: na plohi 1 (II dobni razred)
12,3 m3, plohi 2 (III dobni razred) 9,5 m5, plohi 3 (IV
dobni razred) 7,9 m3, plohi 4 (V dobni razred) 9,2 m3
i plohi 5 (VI dobni razred) 12,0 m3.


Međutim usporedimo li strukturne elemente kitnjaka
sa spomenutim prirasno prihodnim tablicama, vidimo
da su nam gotovo svi strukturni elementi kitnjaka
niži od onih u prirasno prihodnim tablicama (tab. 11,
12, 13, 14 i 15). Uzmemo li u obzir i oblik distribucije
prsnih promjera pojedinih vrsta (grab), razlike
su između gospodarenih sastojina i ovih očite.


5. Prirasno-prihodne tablice Špiranca prikladne su za
utvrđivanje normaliteta kitnjakovih sastojina jer je
pravovremenim i odgovarajućim šumskouzgojnim
postupcima u njima moguće postići veličine strukturnih
elemenata koje odgovaraju tim tablicama.


6. Dobiveni podaci dobro se uklapaju i u Cestarove
normale.


7. Budući da tablice navedenih stranih autora nisu
odraz naših ekoloških uvjeta, a i sastavljene su zajednički
za hrast lužnjak i kitnjak, ne preporuča se
njihova uporaba.


8. Poznato je da na razvoj sastojine osim genetskih
čimbenika značajno utječu i vanjski čimbenici selekcije,
tako da i stručna intervencija bitno djeluje
na njihov trend razvoja. Ona je u ovim sastojinama
potrebna od rane mladosti, počevši od njege i
čišćenja pa sve do pravilnih prorednih zahvata koji
su neophodni radi dobivanja kvalitetnijeg prirasta,
formiranja stabilne strukture sastojina te njihove
pripreme za prirodnu obnovu.


8. LITERATURA - References


Cestar, D., Hren, V, Kovačević,Z., Martino-
vić, J. & Pelcer, Z., 1986: Ekološko-gospo-
darski tipovi šuma, Opis tipova šuma područja
Šumskog gospodarstva Karlovac, Svezak 6, studija,
Zagreb.


Cestar, D., Hren, V, 1986: Ekološko-gospodarski
tipovi šuma. Sastojinski oblici, pomlađivanje i
proizvodnost sastojina područja Šumskog gospodarstva
Karlovac. Svezak 4. studija, Zagreb.


Čavlović,J., 1994: Uređivanje šuma niskoga uzgojnog
oblika (panjača) u Hrvatskom zagorju. Glas.
šum. pokuse 30: 143-192, Zagreb.


Dragišić, P, Hanzl, D., Hren, V, Bertović, S.
& Kal in ić, M., 1959: Njega čistih i mješovitih
mladika bukve i mladika hrasta kitnjaka. Institut
za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske,
Obavijesti 3, Zagreb.


Dragišić, P, Hanzl, D., Hrcn,V, Bertović, S.
& Kal in i ć, M., 1959a: Prvo proredno odabiranje
stabala u nenjegovanim mješovitim sastojinama
listača bukve, hrasta i graba. Institut za šumarska
i lovna istraživanja NR Hrvatske, Obavijesti
6, Zagreb.


Dragišić, P, Hanzl, D., Hren, V., Bertović, S.
& Kalinić, M., 1959b: Zakašnjelo čišćenje u
nenjegovanim čistim i mješovitim sastojinama
bukve, hrasta kitnjaka i graba. Institut za šumarska
i lovna istraživanja NR Hrvatske, Obavijesti
4, Zagreb.


Đuričić, I., 1989: šumskouzgojne karakteristike hrasta
kitnjaka (Qiiercuspetraeae Liebl.) na Kalniku.
Glas. šum. pokuse 25: 161-234.


Fabijanić, G., 1987: Uređivanje privatnih šuma u
Šumskom gospodarstvu "Karlovac". Glasnik za
šumske pokuse, posebno izd. 3: 129-136, Zagreb.


Klepac, D., 1956: Upotreba frekvencijskih krivulja
broja stabala pri "Opisu sastojina". Šumarski
list, str. 357-369.


Klepac, D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća
i sastojina, Znanje, Zagreb, 299 pp.


Klepac, D., 1965: Uređivanje šuma, Znanje, Zagreb,
341 pp.


Klepac, D., 1983: Prilog uređivanju privatnih listopadnih
šuma bukve i hrasta kitnjaka. Šumarski
list 107/3-4:217-224.


139




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 20     <-- 20 -->        PDF

.1. Salek-Cirginčić: UREĐIVANJU PRIVATNIH SUMA HRASTA K1TNJAKA (Querem Pftraea Liebl.) NA PODRUČJU... Šumarski list hr. 3 4, (XXIV (2000). 123-141


. U odnosu na Cestarove normale, drvna zaliha manja
je samo na plohi 2 (14%). Na plohi 4 drvna zaliha je
normalna, a na ostalim plohama iznad normale.


Prema Wimmenauerovim normalama drvna zaliha
normalna je na plohi 5, dok je na plohi 1 veća za 13%.
Na ostalim plohama drvna zaliha je manja od normalne.


Na plohama 2 i 5 drvna zaliha može se smatrati normalnom
prema Jüttneru. Na ostalim plohama drvna zaliha
je veća od normalne i to znatnije na plohi 1 (73%) i
plohi 3 (34%).


Iako za starije i stare sastojine slovi da su često pre-
iskorištene, to nije pravilo. Na plohi 5 (tablica 15) u šestom
dobnom razredu, zbog izostanka redovite njege
proredom, došlo je do akumulacije i prenagomilavanja
drvne zalihe.


Tečajni godišnji volumni prirast na plohama 4 i 5
veći je nego prirast u svim prirasno-prihodnim tablicama.
Na ostalim plohama on je manji od svih tabličnih
vrijednosti, osim prema Cestaru na plohama 1 i 3 gdje
su vrijednosti normalne.


Nakon provedenog uspoređivanja veličina strukturnih
elemenata hrasta kitnjaka s vrijednostima u prirasno-
prihodnim tablicama, može se utvrditi da:


Istraživane sastojine imaju prema Špirancu (osim na
plohama 1 i 2) temeljnice u normalnim granicama. Drvna
zaliha na pojedinim plohama ( 1,2 i 4) niža je od tabličnih
vrijednosti. Tečajni godišnji volumni prirast sasto-
jinamanjijena plohama 1, 2 i 3, a veći na plohama 4 i 5.


Manja temeljnica na plohi 1 posljedica je manjeg
broja stabala kitnjaka, a na plohi 2 manjeg promjera
srednjeg plošnog stabla. Manja drvna zaliha na plohi 1
vezana je uz manji broj stabala kitnjaka, a na plohama 2
i 4 posljedica je manjih promjera i visina srednjih ploš-
nih stabala.


Istraživanjem osnovnih strukturnih elemenata, u
svrhu utvrđivanja stvarnog stanja i načina gospodarenja
u privatnim šumama, obuhvaćene su prirodne sačuvane
kitnjakove sastojine visokog uzgojnog oblika na
području Uprave šuma Karlovac, Šumarije Duga Resa.


Ukupno je postavljeno pet ploha veličine 0,50-1,00
hektara, u pojasu klimazonalne zajednice kitnjaka i
običnoga graba (Querco petraeae - Carpinetum illyri-
cum Horv. 1938). Njima su obuhvaćene sastojine u pet
dobnih razreda (II-VI) na prvom bonitetu staništa.


Na osnovi dobivenih rezultata i njihove interpretacije
može se donijeti nekoliko zaključaka vezanih za
uređivanje kitnjakovih sastojina u privatnim šumama.


1. Sve istraživane sastojine imaju zvonolike (unimo-
dalne) distribucije prsnih promjera karakteristične
za jednodobne sastojine. Uslijed prirodnih procesa i


Uspoređujući sa Cestarovim normalama, sastojine
imaju normalnu temeljnicu, osim na plohi 5 gdje je temeljnica
iznad normale zbog prevelikog broja stabala.
Drvna zaliha je veća ili normalna (ploha 4), a samo na
plohi 2 manja od tablične vrijednosti. Tečajni godišnji
volumni prirast veći je od tabličnih vrijednosti na plohama
4 i 5, te normalan na plohama 1 i 3. Na plohi 2 on
je manji od normalnog, isto kao i drvna zaliha.


Drvna zaliha na plohama 3 i 5 veća je zbog većeg
broja stabala, odnosno zbog izostanka proreda u tim sas-
tojinama. Drvna zaliha na plohi 2 manja je zbog manjeg
broja stabala (25%) u odnosu na Cestarovu normalu.


Treba imati u vidu da su tablice navedenih njemačkih
autora sastavljene zajednički za hrast lužnjak i kit-
njak (iako je Wimmenauer imao za svoja istraživanja
pretežno plohe hrasta lužnjaka) i da one nisu odraz naših
ekoloških uvjeta.


Na području Šumarije Duga Resa privatne šume su
uređene te je za njih donesen program gospodarenja.
Radi uspoređivanja podataka dobivenih izmjerom na
pokusnim plohama i utvrđenih po programu, pronađeni
su u programu, u uređajnom razredu kitnjak iz sjemena,
odsjeci u kojima je prilikom uređivanja procijenjena
najveća drvna zaliha po hektaru. Uzeti su u obzir odsjeci
koji se nalaze na katastarskim općinama, gdje su
postavljene pokusne plohe i čija je starost jednaka ili
približna starosti sastojina na plohama. Uspoređujući,
za određenu starost, drvne zalihe po hektaru, utvrđena
je na svim pokusnim plohama veća drvna zaliha po
hektaru i to na plohi 1 za 22%, plohi 2 za 32%, plohi 3
za 5%, plohi 4 za 63% i plohi 5 za 84%.


Glede dobivenih razlika možemo pretpostaviti daje
stvarna drvna zaliha u privatnim šumama općenito veća
od drvne zalihe prikazane u programima za gospodarenje.


načina gospodarenja došlo je do većeg ili manjeg
odstupanja pojedinih distribucija, s obzirom na teoretski
model Gaussove normalne distribucije.


2. Budući daje hrast heliofilna vrsta drveća gdje starost
sastojine a ne debljinski razred predodređuje
način gospodarenja, posebice način podmlađivanja,
s kitnjakovim sastojinama visokog uzgojnog oblika
treba gospodariti isključivo po načelima koja vrijede
za jednodobne sastojine.


3. Sastojine u privatnom vlasništvu u kojima se najčešće
ne provodi redovito i stručno gospodarenje, često
imaju za određeni bonitet staništa manje promjere, a
ponekad i manje visine srednjih stabala od tabličnih
vrijednosti.Zbog pouzdanijeg bonitiranja staništa
potrebno je (za određene starosti sastojina) usporediti
ne samo visine srednjih stabala (tablične i kon-


7. ZAKLJUČAK - Conclusion


138




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 19     <-- 19 -->        PDF

I. Salek-Orginčić: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Querem petraea Lichl.) NA PODRUČJU... Šumarski list hr. 3 4. CXXIV {21)00). 123-141


Tablica -Tab. 13


V,


v2


»vi


/,.1


t


N


dg


h


G


v,


V2


»vi


»v2


PLOHA3


77


468


28.7


25.4


30.2


408


389


7.5


7.3


Špiranec


77


302


35.2


27.7


31.0


422


409


8.9


8.8


Cestar


77


371


30.1


25.2


26.3


337


8.1


Wimmenauer


77


411


31.5


27.7


31.7


441


8.6


Jiittner


77


515


25.4


23.2


24.8


290


8.4



Tablica-Tab. 14


t


N


d„


h


G


v,


v2


»vi


»v2


PLOHA4


95


324


33.0


26.6


27.7


399


382


8.5


8.2


Špiranec


95


228


41.6


29.5


32.1


480


471


7.0


6.9


Cestar


95


280


35.5


27.6


27.6


392


7.2


Wimmenauer


95


305


37.8


30.3


33.9


526


7.7


Jiittner


95


311


32.3


25.5


25.5


339


7.4



T


iblica -


Tab. 15


t


N


dg


h


G


v,


v2


»vi


»v2


PLOHA5


109


346


36.9


29.4


37.1


585


563


11.0


10.8


Špiranec


109


193


46.2


30.4


32.9


519


510


5.8


5.7


Cestar


109


238


38.8


28.8


28.1


420


6.7


Wimmenauer


109


247


42.7


31.9


35.1


578


6.9


Jiittner


109


244


36.7


26.7


25.7


526


7.3



Ukupni volumen drva do 3 cm debljine (mVha) - a total volume of trees up tu 3 cm thick (rnVha)
Volumen krupnog drva do 7 cm debljine (mVha)


tečajni godišnji volumni prirast za V, (mVha) - Current annual volume increment for V, (mVha)
tečajni godišnji volumni prirast za V2 (mVha)


Radi analize strukture sastojina po hektaru, upotrje-
bljene su prirasno-prihodne tablice za čiste kitnjakovc
sastojine.


Prema njima, broj stabala kitnjaka na plohama 1 i 2
je manji, a na ostalim plohama veći (osim prema Jiittne-
ru na plohi 3).


Uspoređujući sa Špirančevim normalama, sastojine
imaju manje prsne promjere srednjih stabala (na plohi
1 podjednak) i najčešće niže visine srednjih stabala.


U odnosu na Cestarove normale, sastojine u kojima
je veći broj stabala po hektaru (plohe 3, 4 i 5) imaju 5%
do 7% manje promjere, a podjednake visine srednjih
stabala. Razlika srednjih promjera u odnosu na ove normale
je manja nego razlika prema Špirančevim normalama
(15% do 21%).


Prema Jiittneru sastojine imaju veće prsne promjere
(na plohama 4 i 5 podjednake) i visine srednjih stabala.
Srednje visine Jiittnerove normale za I bonitet prije odgovaraju
našem II bonitetu.


Istraživane sastojine u odnosu na Wimmenauera,
osim na plohi 1, imaju manje prsne promjere i visine
srednjih stabala. Prsni promjeri srednjih stabala po ovim


tablicama najčešće su između vrijednosti koje daju tablice
Cestara i Spiranca, dok su visine normala (osim za
starost 30 godina, tablica 11 ) približne ili čak i nešto veće
u odnosu na Špirančcvu normalu.


Ako stvarne temeljnice sastojina usporedimo s normalnim
temeljnicama (tablica 6) po prirasno-prihodnoj
tablici Spiranca, tada je obrast sastojina na plohama 1 i
2 smanjen, a na ostalim plohama normalan.


U odnosu na Cestarovu prirasno-prihodnu tablicu
istraživane sastojine su normalnog obrasta, osim na
plohi 5 gdje je temeljnica sastojine iznad normale.


Sastojine na pokusnim plohama 1, 2, i 4 imaju normalne
temeljnice po hektaru spram Jiittnera, dok su na
plohama 3 i 5 iznad normale.


U odnosu na Wimmenauerove normale istraživane
sastojine su normalnog obrasta, osim na plohi 2 gdje je
obrast smanjen.


Drvna zaliha hrasta kitnjaka manja je od normalne
po Špirancu i to na plohi 1 za 28%, plohi 2 za 35%, na
plohi 4 za 17%, dok je na plohi 3 normalna. Na plohi 5
drvna zaliha je veća od normalne za 13%.


137




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 18     <-- 18 -->        PDF

J. Salck-Üryincic: URHĐIVANJH PRIVATNIH ŠUMA HRASTA K1TNJAKA (Oumits pelnwa I.icbl.) NA PODRUČJU... Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000). 123-141


SI-Fig. 10.


Prsni promjer (cm)


I bon.


II bon.


I /II bon.


Ploha 1


Ploha 2


Ploha 3


Ploha 4


Ploha 5


+


Srednje stablo



6.3. Struktura sastojina na plohama po hektaru Stand structure on plot per hectare


Na temelju izmjere sastojina na pokusnim plohama,
obračunata je struktura po vrstama drveća i debljinskim
stupnjevima. Vrijednosti hrasta kitnjaka po hektaru:
broja stabala (N), temeljnice (G), drvne zalihe (V) i tečajnog
godišnjeg volumnog prirasta (iv), uspoređene su
s podacima iz prirasno-prihodnih tablica. Za uspoređivanje
su korištene normale za čiste sastojine; Špiranca
(hrast kitnjak, I bonitet), Cestara (Kitnjak, EGT II-E-10
i II-E-11 - Šuma kitnjaka i običnog graba), VVimmen-


auera (hrast, I bonitet, slabe prorede) i Jiittnera (hrast, I
bonitet, umjerene prorede). Kod normala uzete su u obzir
drvne zalihe po ha obračunate za ukupni volumen
stabala do 3 cm debljine (V,), odnosno za volumen
krupnog drva do 7 cm debljine (V2).


Podaci dobiveni izmjerom sastojina (d > 4 cm) i in-
terpolirane tablične vrijednosti za odgovarajuću starost,
prikazani su u tablicama 11-15.


Tablica -Tab.


t


N


dg


h


G


v,


v2


K\


iv2


PLOHA 1


30


1330


13.4


14.9


18.6


155


135


8.9


8.1


Špiranee


30


1750


14.1


15.0


26.2


215


188


12.3


12.1


Cestar


30


1875


12.0


14.6


21.2


137


8.8


VVimmenauer


30


2150


11.0


14.1


20.4


119


10.2


Jiittner


30


3091


8.9


12.6


19.2


78


9.6



Tablica -


Tab. 12


t


N


dg


h


G


v,


v2


»vi


»v2


PLOHA2


56


477


22.6


21.9


19.1


224


211


7.6


7.3


Špiranee


56


514


26.5


23.8


29.2


343


323


11.4


11.3


Cestar


56


640


22.4


21.2


24.7


261


9.4


VVimmenauer


56


672


23.2


23.2


27.8


320


9.7


Jiittner


56


903


18.0


19.6


22.9


213


8.6



136




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 17     <-- 17 -->        PDF

J. Šalek-Grginčic: URHDI VAN.IH PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Qum-us pelraea Ijcbl.) NA PODRUČJU... Šumarski list br. i 4. CXX1V (2000). 123-141


dg - promjer srednje plošnog stabla kitnjka na plohi (cm) - Diameter of mean basal-area tree sessile oak


on plot (cm)
d| - prsni promjer srednjeg stabla po prirasno-prihodnoj ta-blici na I bonitetu (cm) - Meantree breast height


diameter from yield - tables on I Site quality
d2 - prsni promjer srednjeg stabla po prirasno-prihodno ta-blici na II bonitetu
h, - srednja visina po prirasno-prihodnoj tablici na I bonitetu (m) - Mean height from yield - table on I Site


quality (m)
h2 - srednja visina po prirasno-prihodnoj tablici na II bonitetu (m)
h,., - granice 1 bonitetnog razreda (m) - borders of I site qualities
h2_2 - granice II bonitetnog razreda (m) - borders of II site qualities
h3 - visina na visinskoj krivulji plohe koja odgovara promjeru srednjeg stabla dl (m) - the hight on a


hight-altitude curve of a plot that corresponds to the diameter of an average tree d 1 (m)
h4 - visina na visinskoj krivulji plohe koja odgovara promjeru srednjeg stabla d2 (m)


Prema Šuriću, sve bonitirane sastojine nalaze se
na I bonitetu, što se vidi iz odnosa i položaja sastojin-
skih visinskih krivulja ploha spram Šurićevih bonitet-
nih visinskih krivulja (slika 10).


Za utvrđenu starost, visine srednje plošnih stabala


na svim pokusnim plohama veće su nego srednje visine
iz Jüttnerove prirasno-prihodne tablice (slika 8).


Srednje sastojinske visine, osim na plohi 4, nešto su
veće i u odnosu na srednje visine po Cestarovoj prirasno-
prihodnoj tablici (slika 8).


SI - Fig. 9.


Špiranec


Starost t (god.)
2 ... broj plohe


+ visine na visinskim krivuljama ploha koje u određenim starostima odgovaraju
tabličnim promjerima srednjih stabala na I bonitetu


* visine na visinskim krivuljama ploha koje u određenim starostima odgovaraju
tabličnim promjerima srednjih stabala na II bonitetu


135




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Šalck-Cii-ginčic: lIRhDIVANJh PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Querem petraea Liebl.) NA PODRUČJU... Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 123-141


6.2. Bonitiranje sastojina - Measurement of site quality in stands


Bonitiranje je provedeno pomoću Špirančeve prira-
sno-prihodne tablice za hrast kitnjak (Špiranec
1975), Šurićevih bonitetnih visinskih krivulja i Jiittne-
rove prirasno-prihodne tablice za hrast (umjerene prorede).
Na slici 9 prikazane su i srednje visine iz Cestarove
prirasno-prihodne tablice (Cestar i dr. 1986) za
zajednicu šume kitnjaka i običnoga graba (Querco pe-
traeae - Carpinetum illyricum Horv. 1938) ekološko-
gospodarski tip II-E-10.


Bonitirajući sastojine prema Špirancu vidimo (slika
8) da srednje sastojinske visine, za određenu starost sastojina,
na plohama 1 i 5 odgovaraju I bonitetu. Srednja
sastojinska visina na plohi 2 je na donjoj granici prvog
boniteta. Na plohama 3 i 4 srednje visine srednje ploš-
nih stabala sastojina niže su nego srednje visine na I bonitetu
po prirasno-prihodnoj tablici. Znakovito je da su
promjeri srednjih stabala, na svim plohama, manji nego
promjeri srednjih stabala po prirasno-prihodnoj tablici


SI-Fig. 8.


Starost t (god.)
Špiranec + broj plohe Cestar


Jüttner (I bon.)


za sastojine određene starosti na I bonitetu. Međutim,
visine kitnjakovih stabala (h3) na svim pokusnim plohama,
za odgovarajuću starost i promjere srednjih stabala
koji odgovaraju promjerima iz prirasno-prihodne tablice
(a,) nalaze se unutar opsega visina za I bonitet (tablica
10, slika 9). Isto tako su i visine (h4) koje na sastojin-
skim visinskim krivuljama ploha 1, 2, 4 i 5 odgovaraju


prsnim promjerima (d2) srednjih stabala po prirasno-
prihodnoj tablici, za odgovarajuće starosti na II bonitetu,
znatno veće u odnosu na tablične srednje visine. I u
ovom slučaju one su unutar granica I bonitetnog razreda,
odnosno iznad gornje granice II boniteta, osim na
plohi 3 koja je na granici I i II boniteta.


Tablica-Tab. 10


PLOHE -


PLOTS


I BONITET (ŠPIRANEC)


PLOHE


II BONITET (ŠPIRANEC)


PLOHE


Broj


t


dg


h


d,


hi


od-do


h3


d2


h2


h2_2
od-do


h4


1


30


13.4


14.9


14.1


15.0


13.6-16.5


15.2


12.1


12.1


11.2-13.5


14.3


2


56


22.6


21.9


26.5


23.8


22.1-25.6


22.6


23.7


20.2


18.9-21.9


22.1


3


77


28.7


25.4


35.2


27.7


25.9-29.4


25.9


31.7


24.1


22.7-25.8


25.6


4


95


33.0


26.6


41.6


29.5


27.8-31.1


28.8


37.9


26.1


24.6-27.7


28.0


5


109


36.9


29.4


46.2


30.4


28.9-31.9


31.5


42.1


27.2


25.6-28.8


30.7



134




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 14     <-- 14 -->        PDF

J. Šalek-Grginčić: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Puerais petraea Licbl.) NA PODRUČJU... Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000). 123-141


ristično je da su u mladosti slabo njegovane. U njima
često izostaju radovi na njezi i čišćenju, a najčešće i prvo
proredno odabiranje. Zbog neprevedene njege dolaze
do izražaja pojedinačni predrasti, a najveći broj stabala
je medu tanjim, suvladajućim stablima.


Ploha 2 Mješovita sastojina kitnjaka i graba na plohi
2 ima unimodalnu distribuciju prsnih promjera, pozitivne
asimetrije i negativne spljoštenosti (tablica 2, slika
4). Distribucija prsnih promjera kitnjakovih stabala,
promatrana zasebno, izrazito je zvonolika, gotovo simetrična,
male negativne spljoštenosti (tablica 4). Na oblik
i položaj distribucije ukupnog broja stabala sastojine,
koja pokazuje veću skošenost i spljoštenost u odnosu na
distribuciju prsnih promjera kitnjakovih stabala, utječe
grab. Distribucija prsnih promjera graba smještena je lijevo
u odnosu na kitnjakovu distribuciju prsnih promjera.
U sastojini ima podjednak broj stabala kitnjaka i graba,
s time daje grab podstojni i manjih dimenzija, a rijetko
ulazi i u dominantnu kitnjakovu etažu.


Ploha 3 Unimodalna distribucija prsnih promjera
karakteristična je i za kitnjakova stabla na ovoj pokusnoj
plohi. Ona je pozitivne asimetrije i pozitivne spljoštenosti
(tablica 4). Promatrajući frekvencijsku krivulju
ukupnog broja stabala (za d > 4 cm), vidimo na slici 5
jasno izraženu zvonoliku distribuciju prsnih promjera
kitnjakovih stabala (d > 15 cm) i padajuću distribuciju
podstojnog graba i bukve (d < 15 cm). Stabla podstoj-
nog graba i bukve koja nisu značajna u ukupnoj drvnoj


zalihi ove čiste kitnjakove sastojine, u kojoj imaju pozitivnu
funkciju, a kojih u odnosu na ukupni broj stabala
ima 21,5%, bitno mijenjaju parametre distribucije prsnih
promjera promatranog ukupnog broja stabala (tablica
2), u odnosu na distribuciju kitnjaka koja je odraz
stvarnog stanja na ovoj plohi.


Ploha 4 Na slici 6 prepoznatljive su unimodalne distribucije
prsnih promjera kitnjakovih stabala i promatranog
ukupnog broja stabala sastojine. Vrijednost koeficijenta
asimetrije (tablice 4 i 5) govori o maloj negativnoj
asimetriji kitnjakove distribucije prsnih promjera.
Negativna spljoštenost ove distribucije ukazuje na
manjak stabala u njezinom središnjem dijelu.


U sastojini ima pojedinačnih stabala bukve i graba,
koja u drvnoj zalihi sastojine sudjeluju sa samo 6,1%,
dok ih u odnosu na ukupni broj stabala ima 27%. Ova, po
dimenzijama slabija stabla, u sastojini utječu na povećanje
negativne asimetrije i negativne spljoštenosti frekvencijske
krivulje ukupnog broja stabala (tablica 2), no
to ne umanjuje njihovu pozitivnu funkciju u sastojini.


Ploha 5 Za sastojinu na ovoj pokusnoj plohi karakteristična
je bimodalna distribucija prsnih promjera
ukupnog broja stabala (slika 7). U biti ovdje se radi o
dvije unimodalne distribucije, što ukazuje da se radi o
dvije sastojine bitno različite po dimenzijama i starosti.


Ploha je obrasla čistom, starom kitnjakovom sastoji-
nom. Njezina distribucija prsnih promjera je unimodalna,
pozitivne asimetrije i pozitivne spljoštenosti (tabli-


Sl-Fig.5.


Kitnjak Bukva Grab


Ukupno


132




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 13     <-- 13 -->        PDF

.1. Šalek-Gigindć: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Oucrcus pclraca Liehl.) NA PODRUČJU... Šumarski lisl hr. 3 4. IXX1V (2000), 123-141


tcnosti distribucije ukupnog broja stabala u odnosu na stupnjeva (posebice izražen desni krak distribucije)


pozitivnu spljoštenost distribucije prsnih promjera kit- ukazuje na stabla predrasta.


njakovih stabala (tablica 4). Široki opseg debljinskih Za mlade sastojine u privatnom vlasništvu karakte-


Sl -Fia. 3.


Prsni promjer (cm)


Kitnjak čirab


0 M B Ukupno


OTB


SI-Fig. 4.


Distribucija prsnih promjera za plohu 2
Distribution of b.h.d. for plot 2


Prsni promjer (cm)


Kitnjak Cirab OTB Ukupno


131




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 12     <-- 12 -->        PDF

.1. Salek-Grginčić: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Querem petraea Licbl.) NA PODRUČJU... Šumarski list hr. 3 4.CXXIV(2000), 123-141


Iznosi tečajnog godišnjeg volumnog prirasta, zajedno s ostalim strukturnim
elementima na pokusnim plohama, prikazani su u tablici 9.


Tab. 9. Strukturni elementi sastojina (d > 4 cm)
Tab. 9. Components of stand structure (d > 4 cm)


Ploha


Vrsta
drveća


t


N


dg


h


G


V


h


Omj


;r smjese prema


Ploha


Vrsta
drveća


t


N


dg


h


G


V


h


broju
stabala


temeljnici


drvnoj
zalihi


1


Kitnjak


30


1 330


13.4


14.9


18.6


155


8.9


55.0


68.5


75.9


1


Grab


30


785


9.7


12.2


5.8


33


2.3


32.5


21.5


16.1


1


OTB


30


265


10.3


2.2


13


1.1


11.0


8.1


6.5


1


OMB


30


36


13.7


0.5


3


1.1


1.5


1.9


1.5


1


UKUPNO:


30


2 416


12.0


27.1


204


12.3


100.0


100.0


100.0


2


Kitnjak


56


477


22.6


21.9


19.1


224


7.6


49.2


76.2


82.4


2


Grab


56


482


12.3


16.0


5.7


46


1.9


49.7


22.9


16.8


2


OTB


56


11


16.3


0.2


2


1.9


1.1


0.9


0.8


2


UKUPNO:


56


970


18.1


25.0


272


9.5


100.0


100.0


100.0


3


Kitnjak


77


468


28.7


25.4


30.2


408


7.5


78.5


95.7


97.7


3


Bukva


77


36


11.7


0.4


3


0.4


6.0


1.2


0.8


3


Grab


77


92


11.6


1.0


7


0.4


15.5


3.1


1.5


3


UKUPNO:


77


596


26.0


31.6


418


7.9


100.0


100.0


100.0


4


Kitnjak


95


324


33.0


26.6


27.7


399


8.5


73.0


90.9


93.9


4


Bukva


95


55


20.0


17.9


1.7


19


0.7


12.4


5.7


4.3


4


Grab


95


60


14.5


13.7


1.0


8


0.7


13.5


3.2


1.7


4


OMB


95


5


12.7


0.1


0


0.7


1.1


0.2


0.1


4


UKUPNO:


95


444


29.6


30.5


426


9.2


100.0


100.0


100.0


5


Kitnjak


109


346


36.9


29.4


37.1


585


11.0


64.2


92.1


94.8


5


Bukva


109


172


14.8


16.2


3.0


31


1.0


31.9


7.4


5.0


5


Grab


109


4


8.2


0.0


0


1.0


0.7


0.0


0.0


5


OTB


109


17


12.1


0.2


1


1.0


3.2


0.5


0.2


5


UKUPNO:


109


539


30.8


40.3


617


12.0


100.0


100.0


100.0



h
G


V


- promjer srednje plošnog stabla (cm) - Diameter of mean basal-area tree (cm)


- visina srednje plošnog stabla (m) - Height of mean basal area tree (m)


- temeljnica (mVha) - Basal-area (mVha)


- drvna zaliha (mVha) - Standing volume (mVha)


- tečajni godišnji volumni prirast - Current annual volume increment (mVha)


6. INTERPRETACIJA DOBIVENIH REZULTATA - Interpretation of the results obtained


Istraživanje je provedeno unutar uređajnog razreda
kitnjak iz sjemena u privatnim šumama na području
Uprave šuma Karlovac. Radi dobivanja uvida u stvarno
stanje, snimljeni su osnovni strukturni elementi u saču-


veni rezultati trebali bi pokazati kakve su ove sastojine
glede dosadašnjeg načina gospodarenja i potencijalne
proizvodne mogućnosti šumskog tla, a isto tako poslužiti
i kao putokaz za utvrđivanje budućeg načina gospo-


vanim sastojinama razne starosti istog boniteta. Dobi- darenja.


6.1. Distribucije prsnih promjera - Distribution of breast height diameter


Ploha 1 Distribucija prsnih promjera ukupnog broja
stabala mješovite sastojine kitnjaka i graba na plohi 1 je
unimodalna, pozitivne asimetrije i pozitivne spljošte-
nosti (tablica 2, slika 3). Isto tako su i frekvencijske krivulje
prsnih promjera kitnjaka i graba promatrane zasebno,
unimodalne s izraženim desnim krakom distribu


cija. Oblik i položaj obiju distribucija u području lijevo
od aritmetičke sredine ukazuje na prevelik broj stabala i
kitnjaka i graba u ovom dijelu distribucije. Isto se ogleda
i u strmosti frekvencijske krivulje ukupnog broja
stabala. Distribucija prsnih promjera grabovih stabala
utječe na veliko povećanje vrijednosti pozitivne spljoš-


130




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 11     <-- 11 -->        PDF

.1. Salek-Grginčić: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Qiiciciis pclmca Liehl.) NA PODRUČJU... Šumarski !isl br. 3 4. CXXIV (2000). 123-141


Tab. 8. Parametri linearnog izjednačenja tečajnog debljinskog prirasta 10-godišnje periode
Tab.8. Parametars of linear regression the current diameter increment 10-yearly period


Ploha


t


Vrsta
drveća


n


bo


5"
b0


b,


S
Ih


s
id, a


r


h


s


d


sd


1


30


Kitnjak
Grab


46


21


1.324
1.180


0.673
1.037


0.158
0.076


0.035
0.068


1.253
0.789


0.565
0.247


0.43
0.23


0.149
0.077


18.6
15.0


5.307
2.526


2


56


Kitnjak
Grab


49
29


-0.108
1.564


0.545
0.491


0.156
0.035


0.020
0.028


1.097
0.703


0.756
0.236


0.40
0.22


0.164
0.070


26.5
17.1


7.953
4.712


3


77


Kitnjak


66


-0.472


0.473


0.104


0.016


0.783


0.641


0.26


0.100


29.6


6.158


4


95


Kitnjak


65


-0.356


0.307


0.099


0.010


0.688


0.812


0.29


0.116


33.0


9.556


5


109


Kitnjak


68


0.439


0.431


0.068


0.011


0.896


0.592


0.29


0.110


36.6


9.546



n - broj izvrtaka - Number bore chips


S /)0 - stand, dev. regres, konstante - stand, dev. of regression constant


sidd - stand, dev. oko linije izjednačenja- standard deviation around regression line


\cl - srednji debljinski prirast (cm) - Mean diameter increment (cm)


Sy - stand, dev. deblj. prirasta - stand, deviation of diameter increment


d - srednji promjer uzorka (cm) - Mean diameter of cause (cm)


SI - Fig. 2.


Tečajni godišnji debljinski prirast (10-godišnje periode ) hrasta kitnjaka
Current annual diameter increment (10-years period) of sessile oak


Promjer (cm)


Ploha 1 Ploha 2 Ploha 3


Ploha 4 Ploha 5


5.6. Volumni prirast sastojina - Volume increment of the stand


Tečajni godišnji volumni prirast istraživanih sastoji- tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta desetgodišnje


na obračunat je po Meyerovoj diferencijalnoj metodi. periode. Dobiveni tečajni godišnji volumni prirasti ne


Obračun je izvršen pomoću lokalnih tarifa dobive- uzimaju u obzir prirast kore.
nih za konkretne sastojine hrasta kitnjaka i utvrđenog


129




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Salck-GrginCić: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA «Jucrcus pi-lraea Liebl.) NA PODRUČJU... Šumarski listbr. 3^1, CXXIV (2000). 123-141


SI - Fig. 1.


Visinske krivulje hrasta kitnjaka
Height curves of sessile oak


Ploha 1 Ploha 2 Ploha 3


Ploha 4 Ploha 5


5.4. Drvna zaliha sastojina - Growing stock of stands


Drvna zaliha sastojina na pokusnim plohama obračunata
je po debljinskim stupnjevima.


Volumeni srednjih stabala debljinskih stupnjeva
određeni su pomoću dvoulaznih tablica, koje su u obliku
jednadžbe v = f (d, h) dane računalnom stroju. Pri tomu
je korištena formula Schumacher-Halla:


V=A-db-hc


V = f-A-db( b0e


1,30 V, gdje je


V - volumen stabla određenog promjera


d - prsni promjer stabla


A, b, c - parametri Schumacher-Hallove formule čije
su vrijednosti uzete iz dvoulaznih drvnogro-
madnih tablica (Špi ranec 1975)
f - Meyerov korekcijski faktor


Rezultat ovakvog načina obračuna drvne zalihe su i
dobivene lokalne tarife za konkretne istraživane sasto-
jine hrasta kitnjaka.


5.5. Debljinski prirast sastojina - Diameter increment


Radi utvrđivanja debljinskog prirasta izvršena je
analiza izvrtaka. Analiza izvrtaka za hrast kitnjak obavljena
je na svim pokusnim plohama, a za grab na pokusnim
plohama 1 i 2.


Nakon analize koja se sastojala u izmjeri širine zadnjih
10 godova, provedeno je računsko izjednačenje te


čajnog debljinskog prirasta desetgodišnjeg razdoblja,
metodom najmanjih kvadrata, pomoću jednadžbe pravca
iđ = b0 + b, xd,,0.


Dobivene vrijednosti prikazane su u tablici 8.


128


Prsni promjer (cm)




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 9     <-- 9 -->        PDF

J. Šuk-k-Cirginčić: UREĐIVANJE PRIVATNIH ŠUMA HRASTA K1TNJAKA (Querem petraea Licbl.) NA PODRUČJU... Šumarski lisl br. .1 4. CXX1V (2000). 123-141


GST - stvarna temeljnica (mVha) - Real basal-area (nr/ha)


d„ - promjer sastojinskog srednjeg plošnog stabla - Diameter of mean basal - area tree (cm)


Gä - temeljnica po tablicama Špiranca - Basal-area by table Špiranc (rrrVha)


Gc - temeljnica po tablicama Cestara - Basal-area by table Cestar (mVha)


Gw - temeljnica po tablicama Wimmenauera - Basal-area by tabic Wimmenauer (nv/ha)


G, - temeljnica po tablicama Jüttnera - Basal-area by table Jüttner (mVha)


Obr - obrast - Forest density


5.3. Sastojinske visinske krivulje Stands height curves


Radi određivanja drvne zalihe sastojina i bonitira-
nja, na svakoj pokusnoj plohi snimljen je uzorak visin-
sko-primjernih stabala. Visine su mjerene u svim de-
bljinskim stupnjevima određene sastojinc, da bi se dobile
što pouzdanije visinske krivulje.


Osim za hrast kitnjak, visine su mjerene i za grab na
plohama 1, 2 i 3 te za bukvu na plohama 4 i 5.


Sastojinske visinske krivulje izjednačene su računskim
putem. Za izjednačenje ovisnosti visine o prsnom
promjeru upotrjebljena je Mihajlova funkcija kao najpovoljniji
oblik izjednačenja, jer najbolje pokazuje
stvarno stanje visina (P r a n j i ć 1970).


Tab. 7. Parametri sastojinskih visinskih krivulja
Tab. 7. Parameters stand height curves


Ploha


t


Vrsta
drveća


bo


b,


s
\nb0


s


\ih,l cl


r


1


30


Kitnjak
Grab


21.093
18.306


5.859
5.025


0.016
0.059


0.259
0.820


0.031
0.049


0.823
0.502


2


56


Kitnjak
Grab


26.238


25.472


5.478
6.798


0.017
0.028


0.364
0.425


0.047
0.041


0.654
0.790


3


77


Kitnjak
Grab


26.755
42.602


3.008
18.049


0.020
0.184


0.569


3.338


0.038
0.102


0.270
0.578


4


95


Kitnjak
Bukva


38.339
35.635


13.766


14.177


0.017
0.028


0.501
0.591


0.044
0.047


0.823
0.912


5


109


Kitnjak
Bukva


40.977
30.493


13.960
10.590


0.022
0.048


0.734
0.800


0.050
0.069


0.713
0.789



b„
b,
s
\nb0


s


Slnh.l d


r


regresijska konstanta Mihajlove funkcije - Regression constant


regresijski koeficijent Mihajlove funkcije -Regression coefficient


standardna devijacija logaritma regresijske konstante - Standard deviation of logarithm
regression constant


standardna devijacija regres, koeficijenta - Standard deviation of regression coefficient


- standardna devijacija oko linije izjednačenja - Standard deviation around regression line


korelacijski koeficijent - Correlation coefficient


127




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 8     <-- 8 -->        PDF

.1. Salek-Grginçiç: URI-DIVANJl: PRIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Querem petraea Licbl.) NA PODRUČJU... Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 123-141


Tab. 3. Distribucija prsnih promjera sastojine (d > 10 cm)
Tab. 3. Diameter b. h. distribution of the stand (d > 10 cm)


Ploha


t


N


d


sd


ST


Pi


ßa


1


30


1 158


15.1


4.153


0.122


1.215


1.223


2


56


728


19.4


6.660


0.247


0.701


-0.081


3


77


520


26.7


7.247


0.318


0.031


-0.142


4


95


404


29.4


9.435


0.469


-0.057


-0.808


5


109


457


31.6


10.851


0.508


-0.295


-0.528



Tab. 4. Distribucija prsnih promjera hrasta kitnjaka (d > 4 cm)
Tab. 4. Diameter b. h. distribution of sessile oak (d > 4cm)


Ploha


t


N


d


Sd


Sr


ß,


ß2


1


30


1 330


12.1


5.552


0.152


0.762


0.090


2


56


477


21.4


7.243


0.332


0.001


-0.193


3


77


468


27.9


6.453


0.298


0.223


0.096


4


95


324


32.0


8.102


0.450


-0.054


-0.592


5


109


346


36.3


7.097


0.382


0.273


0.227



Tab. 5. Distribucija prsnih promjera hrasta kitnjaka (d > 10 cm)
Tab. 5. Diameter b. h. distribution of sessile oak (d > 10 cm)


Ploha


t


N


d


sd


SJ


ß,


ß2


1


30


776


15.8


4.407


0.158


0.985


0.548


2


56


444


22.4


6.377


0.303


0.313


-0.160


3


77


466


28.0


6.347


0.294


0.311


-0.033


4


95


324


32.0


8.102


0.450


-0.054


-0.592


5


109


346


36.3


7.097


0.382


0.273


0.227



t - starost sastojine (godine) - Age stand (years)


N - broj stabala po hektaru - Number of trees per ha


d - srednji promjer (cm) - D.b.h. stand mean tree (cm)


sd - standardna devijacija promjera - Diameter standard deviation


sj - standardna pogreška srednjeg promjera - Standard error of mean diameter


ß 1 - koeficijent skošenosti - Skcwness coefficient


ß2 - koeficijent spljoštenosti - Kurtosis coefficient


5.2. Temeljnica sastojina - Stand basal area


Temeljnice sastojina na pokusnim plohama utvrde- ma promjera srednje plošnih stabala te obrastom prika-
ne su na temelju distribucija prsnih promjera. Dobiveni zani su u tablici 6.
iznosi temeljnica hrasta kitnjaka zajedno s vrijednosti-


Tablica-Tab. 6.


d > 4 cm


d> 10 cm


d > 4 cm


Ploha


t


Gsr


cl


GST


d„


Gs


Obr.


Gc


Obr.


Gw


Obr.


Gj


Obr.


1


30


18.6


13.4


16.4


16.4


26.2


0.71


21.2


0.88


20.4


0.91


19.2


0.97


2


56


19.1


22.6


18.9


23.3


29.2


0.65


24.7


0.77


27.8


0.69


22.9


0.83


3


77


30.2


28.7


30.2


28.7


31.0


0.97


26.3


1.15


31.7


0.95


24.8


1.22


4


95


27.7


33.0


27.7


33.0


32.1


0.86


27.6


1.00


33.9


0.82


25.5


1.09


5


109


37.1


36.9


37.1


36.9


32.9


1.13


28.1


1.32


35.1


1.06


25.7


1.44



126




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Salek-Grginčić: URhDlVANJE PRIVATNIH SUMA HRASTA KITNJAK.A (Quercmpetraea Lieb].) NA PODRUČJU^ Šumarski liši hr. 3 4, (XXIV (2000). 123-14]


3. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area


Područje Uprave šuma Karlovac biljno-geografski
obuhvaća znatno različite regije. Općenito je to prijelazno
područje u kojem se stječu geografski, klimatski i
fitogeografski elementi dinarskog, predalpskog i panonskog
područja. Dinarski utjecaji dopiru s jugoistoka


(Ogulin - Karlovac - Plitvička jezera), a predalpski iz
susjedne Slovenije. Panonski je utjecaj manje izražen, a
očituje se u povezanosti posavske ravnice prema istoku.
Istraživano područje obuhvaća šume između rijeka
Korane i Kupe, a u bližoj okolici Duge Rese i Karlovca.


4. METODE RADA NA TERENU - Working method


Izmjerom je obuhvaćeno 5 pokusnih ploha u prirodnim,
sačuvanim, jednodobnim sastojinama hrasta kit-
njaka, različite dobi, istog boniteta (I bonitet).


Prikupljanje podataka za utvrđivanje strukture sas-
tojina obavljeno je snimanjem privremenih pokusnih
ploha.


Osnovni podaci o plohama prikazani su u tablici 1.


Tablica - Tab.


Ploha


Katastarska
općina


Površina
ha


Nadmorska visina
m


Ekspozicija


Inklinacija



1


Brajak Brdo


0.56


200


J


0°-10°


2


Gršćaki


1.00


175


J-JZ


0°-5°


3


Belaj


0.50


165


Z


0°-15°


4


Belaj


1.00


155


I-JI


0°-10°


5


Ladešić draga


1.00


232


J-JI


0°-10°



Starost sastojina na svim plohama utvrđena je na du-
bećim stablima. Pomoću Presslerovog svrdla izbušeno
je do srži 5 do 7 izvrtaka na stablima koja se po svom
promjeru nalaze u debljinskom stupnju srednje plošnog
stabla. Aritmetičkoj sredini broja godova dodano je 5 godina,
kao pretpostavka daje toliko godina bilo potrebno
stablima da narastu do visine vađenja izvrtaka ( 1.30 m).


Broj stabala utvrđenje izmjerom svih živih stabala
od 4 cm prsnog promjera na više. Izmjereni promjeri
grupirani su u debljinske stupnjeve širine 2 cm, s time
da su sredine debljinskih stupnjeva neparni brojevi. Vi


sine stabala mjerene su visinomjerom Blume-Leiss i to
u svim debljinskim stupnjevima koji su u pojedinoj sastojim
bili zastupljeni, da bi se mogle konstruirati što pouzdanije
sastojinske visinske krivulje.


Radi utvrđivanja tečajnog debljinskog prirasta, bušeni
su Presslerovim svrdlom izvrći i to u svim debljinskim
stupnjevima sastojina. Prilikom analize izmjerena
je dužina zadnjih 10 godova.


Stabla na kojima su mjerene visine i uzimani izvrći,
čine nasumični uzorak, a jedinice uzorka raspoređene
su po cijeloj površini ploha.


5. OBRADA PODATAKA Data processing
5.1. Distribucije prsnih promjera - Distribution of breast height diameter


Za svaku pokusnu plohu određene su distribucije prsnih
promjera stabala debljih od 4 cm i debljih od 10 cm.


Distribucijama prsnih promjera određeni su srednji
promjer (d), standardna devijacija promjera (sd) i standardna
pogreška srednjeg promjera s-d te dodatni para


metri, koeficijent skošenosti (ßl) i koeficijent spljošte-
nosti (ß2). Parametri ß 1 i ß2 izračunati su pomoću momenata
trećeg i četvrtog reda.


Dobivene veličine zajedno s brojem stabala po ha
(N) prikazane su u tablicama 2, 3, 4 i 5.


Tab. 2. Distribucija prsnih promjera sastojine (d > 4 cm)
Tab. 2. Diameter b. h. distribution of the stand (d > 4 cm)


Ploha


t


N


d


Sd


ST


ßi


ß2


1


30


2416


10.8


5.094


0.104


1.032


0.832


2


56


970


16.3


7.839


0.252


0.567


-0.322


3


77


596


24.1


9.564


0.392


-0.382


-0.409


4


95


444


27.4


11.007


0.522


-0.220


-0.789


5


109


539


28.0


13.149


0.566


-0.202


-1.054



125




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 6     <-- 6 -->        PDF

J. Salck-Cil-gillOic: UREĐIVANJE PRIVATNIH SUMA HRASTA K1TNJAKA (Qiiciriis pcinim Liehl.) NA PODRUČJU... Šumarski iisl hr. 3 4. C´NX[ V (20(10). 123-141


Integralni dio šumskih ekosustava čine i šume u privatnom
vlasništvu. Specifičnost privatnog šumskog
posjeda je njegova mala površina. Posjedi veličine desetak
hektara po vlasniku vrlo su rijetki. Takav mali posjed
često je još usitnjen na više malih čestica. Na veličinu
ukupnog privatnog šumskog posjeda kao i na veličinu
individualnog privatnog posjeda, odlučujući utjecaj
imali su zakonski propisi doneseni nakon Drugog
svjetskog rata. Država provodi konfiskaciju, nacionalizaciju
i druge slične radnje, kojima se smanjuje privatni
a povećava državni šumski posjed. Nestaju privatni veleposjedi,
a zakonima se određuje i ograničava veličina
šumskog posjeda koju u vlasništvu mogu imati građani.
Diobama pri nasljeđivanju, mali se privatni posjed još
više usitnio. U prostoru, ove površine čine veće ili manje
šumske komplekse, a nerjctko i pojedinačno razbacane
šumarke.


U ukupnoj površini šuma i šumskog zemljišta Republike
Hrvatske, privatne šume sudjeluju s nešto iznad
18%. Na području Uprave šuma Karlovac, one s površinom
od 40 713 ha čine 33% od ukupne površine šuma
i šumskog zemljišta.


Površina ovih šuma je značajna, bez obzira na usitnjenost
posjeda, a zbog neprocjenjive uloge stoje šume
imaju zbog svojih općekorisnih i gospodarskih funkcija,
nameće se potreba njihovog detaljnijeg proučavanja.


Današnje opće stanje privatnih šuma rezultanta je
mnogobrojnih, često negativnih trendova u njihovoj
bližoj i daljoj povijesti. On je odraz političke, društvene,
socijalne i stručne klime koja je vladala u pojedinim
momentima gospodarenja ovim šumama.


Već od davnine, zakoni su priječili šumovlasnika da
potpuno slobodno raspolaže svojom imovinom. No,
unatoč odredbama zakona, šume su ipak nestajale i bivale
degradirane.


Danas su, zbog vječnog sukoba koji se u gospodarenju
šumama javlja uslijed proturječja općih i privatnih
interesa, nepoštivanja pozitivnih zakonskih propisa, nestručnih
gospodarskih postupaka, slabe kontrole gospodarenja,
nedovoljnog stručnog djelovanja, nepotpuno i
nepovoljno riješenog pitanja osiguravanja sredstava za
biološku reprodukciju šuma, još uvijek prisutni slučajevi
degradacije privatnih šuma. Degradacija se javlja u
različitim stadijima, iako se generalno ne može govoriti
o potpunoj i sveobuhvatnoj degradaciji ovih šuma.


Postavljeni imperativ potrajnog gospodarenja i očuvanja
biološke raznolikosti šumskih ekosustava nalaže
da se i u ovim šumama osiguraju preduvjeti, kako bi se
mogla primijeniti načela gospodarenja, koja će poboljšavati
njihovo stanje i osiguravati potrajnost svih njezinih
funkcija.


2. CILJ ISTRAŽIVANJA


Najstarija i najtrajnija šumarska istraživanja vezana
su uz državne šume. Znanstvena istraživanja u privatnim
šumama Republike Hrvatske novijeg su datuma i do sada
malobrojna (Pleše 1987, Čavlović 1994). Na ovaj
bitan, do sada zanemarivan segment našega šumarstva,
upozorava tek manji broj šumarskih stručnjaka povremenim
javljanjem u stručnim glasilima (Klepac 1983,
Starčević 1984, 1992, Križanec 1987, Sabadi
1994, Meštrović i dr. 1991, 1994,Matić 1994).


Prvi značajniji pokušaj uključivanja privatnih šuma
u aktivnije, progresivno gospodarenje, započeo je provođenjem
prvih uređivačkih radova. Oni su dali djelomičan
uvid u stanje šuma, način na koji su vlasnici njima
gospodarili, a propisane su i prve smjernice gospodarenja.


U prilog boljem poznavanju gospodarskog stanja u
privatnim šumama, ovim radom obuhvaćene su sastoji-
ne hrasta kitnjaka na području Uprave šuma Karlovac.


Cilj istraživanja je, na temelju snimljenih osnovnih
strukturnih elemenata u kitnjakovim sastojinama visokog
uzgojnog oblika, utvrditi njihovo stvarno stanje i
predvidjeti način gospodarenja.


Poznavanje strukture sastojina bitna je pretpostavka
za provođenje pravilnog gospodarenja. Neki od autora
definirali su strukturu sastojina na sljedeće načine:


Aim of investigation


"Pod ´strukturom´ sastojinc obično se razumijeva
njena debljinska struktura (prosuđivana na temelju debljina
izmjerenih naravski u visini prsiju)" (Levako-
vić 1948).


´Izmjerom raznih veličina na stablima (vrsta, promjer,
visina, oblični broj itd.) u sastojini te njihovom
matematičko-statističkom obradom, dobivamo uvid u
strukturu sastojine" (Prodan 1965).


"Pod strukturom sastoj ine razumijevamo distribuciju
vrsta, broja stabala i njihovih dimenzija po jedinici
površine. Struktura sastojine je rezultat intenziteta rasta
pojedinih vrsta pod utjecajem prirodnih faktora i čovjeka"
(Pranj i ć 1977).


Elementi koji omogućavaju uvid u stanje sastojina su:
distribucije prsnih promjera i prsni promjeri srednjih
sastojinskih stabala


- temeljnica sastojine


sastojinske visinske krivulje i visine srednjih sastojinskih
stabala


debljinsko-visinski rast i prirast srednjih sastojinskih
stabala i sastojine
gustoća sastojine i prostorni raspored stabala.


Struktura sastojine može se promatrati kroz jedan ili
više mjerljivih elemenata koji su uzeti u razmatranje.


124




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 123-14]


UDK 630* 622 + 624 (Querem petraea Licbl.) 001


UREĐIVANJE PRIVATNIH SUMA HRASTA KITNJAKA (Quercus petraea Liebl.)
NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA KARLOVAC*


REGULATION OF PRIVATE FORESTS OF SESSILE OAK {Quercus petraea Liebl.)
IN THE AREA OF THE KARLOVAC FOREST DISTRICT


Jadranka ŠALEK-GRGINČIĆ**


SAŽETAK: Integralni dio šumskih ekosustava su i šume u privatnom vlasništvu.
Specifičnost privatnog šumskog posjeda je njegova mala površina.
Posjedi veličine desetak hektara po vlasniku vrlo su rijetki. Takav mali posjed
često je još usitnjen na više malih čestica.


Privatne šume na području Uprave šuma Karlovac, sa površinom od
40 713 ha čine 33% od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta.


Istraživanjem osnovnih strukturnih elemenata radi utvrđivanja stvarnog
stanja i načina gospodarenja u privatnim šumama, obuhvaćene su prirodne
sačuvane kitnjakove sastojine visokog uzgojnog oblika na području Uprave
šuma Karlovac, Šumarije Duga Resa.


Ukupno je postavljeno pet ploha veličine 0,50-1,00 hektara, u pojasu kli-
mazonalne zajednice kitnjaka i običnoga graba (Querco petraeae - Carpine-
tum illyricum Horv. 1938). Njima su obuhvaćene sastojine u pet dobnih razreda
(II-VI) na prvom bonitetu staništa.


Na temelju izmjere dobivene su zvonolike krivulje broja stabala, koje su karakteristične
za jednodobne sastojine. Iako s konkretnim sastojinama nije redovito
gospodareno, dobivene su visoke vrijednosti ispitanih veličina osnovnih
strukturnih elemenata u odnosu na komparirane prirasno-prihodne tablice.


Predloženo je da s kitnjakovim sastojinama visokog uzgojnog oblika treba
gospodariti isključivo po načelima koja vrijede za jednodobne satojine.


Zbog pouzdanijeg bonitiranja staništa potrebno je (za određene starosti sa-
stojina) usporediti ne samo visine srednjih stabala (tablične i konkretne), nego
i provjeriti da li se za tablične promjere srednjih stabala visine na visinskim
krivuljama konkretnih sastojina nalaze unutar granica ispitivanog boniteta.


K Ij učne r ij e č i : hrast kitnjak, šuma visokog uzgojnog oblika, privatne
šume, jednodobne sastojine, bonitet, drvna zaliha, temeljnica, prirast.


1. UVOD Introduction


Planski ili stihijski, čovjek je nastojeći životni pros- okolišu. Negativne promjene svojim opsegom i karakter
prilagoditi svojim potrebama, prouzročio u prirodi terom u većoj ili manjoj mjeri, izravno ili neizravno,
razne promjene. Tako se priroda tijekom vremena mije- ugrožavaju taj okoliš i utječu na njegovu kvalitetu.
njala, a promjene se događaju i dalje, bilo kao posljedi- 0ve promjene zahvatile su gotovo sve ekosisteme, a
ca raznih uzroka na koje čovjek nema utjecaja, bilo kao naročito su izražene u šumskim ekosistemima. Uvi-
posljedica same njegove aktivnosti. Osim pozitivnih, djevši gtete nastale narušavanjem njihove stabilnosti i
čovjek je izazvao i niz negativnih promjena u svom smanjenjem sposobnosti samoobnove, ljudska je zaje-


dnica morala razmisliti o njihovoj zaštiti i racionalnom


* Magistarski rad, skraćeno za Šumarski list korištenju
** Mr. sc. Jadranka Salek-Grginčić, "I Irvatskc šume",


U.S. Karlovac


123




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 15     <-- 15 -->        PDF

.1. Salek-Grginčić: URHOIVANJI: PRIVATNIH ŠUMA HRASTA K1TNJAKA (Qucivm pctrava Licbl.) NA PODRUMI:... Šumarski liši hr. 3 4. CXXIV (2000), 123-141


ce 4 i 5), što je najvjerojatnije posljedica neizvršenih rjeđa, podstojno se formirala mlada sastojina bukve,
proreda u ovoj sastojini. Ona ima svoju unimodalnu distribuciju prsnih promje-


Na dijelu plohe, u kojem su kitnjakova stabla nešto ra koju vidimo lijevo na slici 7.


Sl p- 6 Distribucija prsnih promjera za plohu 4


Distribution of b.h.d. for plot 4


Prsni promjer (cm)


Kitnjak Bukva Grab


O M B Ukupno


Distribucija prsnih promjera za plohu 5
Distribution of b.h.d. for plot 5


Prsni promjer (cm)


Kitnjak Bukva Grab


O M B Ukupno


133


SI-Fig. 7.