DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 123-14] UDK 630* 622 + 624 (Querem petraea Licbl.) 001 UREĐIVANJE PRIVATNIH SUMA HRASTA KITNJAKA (Quercus petraea Liebl.) NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA KARLOVAC* REGULATION OF PRIVATE FORESTS OF SESSILE OAK {Quercus petraea Liebl.) IN THE AREA OF THE KARLOVAC FOREST DISTRICT Jadranka ŠALEK-GRGINČIĆ** SAŽETAK: Integralni dio šumskih ekosustava su i šume u privatnom vlasništvu. Specifičnost privatnog šumskog posjeda je njegova mala površina. Posjedi veličine desetak hektara po vlasniku vrlo su rijetki. Takav mali posjed često je još usitnjen na više malih čestica. Privatne šume na području Uprave šuma Karlovac, sa površinom od 40 713 ha čine 33% od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta. Istraživanjem osnovnih strukturnih elemenata radi utvrđivanja stvarnog stanja i načina gospodarenja u privatnim šumama, obuhvaćene su prirodne sačuvane kitnjakove sastojine visokog uzgojnog oblika na području Uprave šuma Karlovac, Šumarije Duga Resa. Ukupno je postavljeno pet ploha veličine 0,50-1,00 hektara, u pojasu kli- mazonalne zajednice kitnjaka i običnoga graba (Querco petraeae - Carpine- tum illyricum Horv. 1938). Njima su obuhvaćene sastojine u pet dobnih razreda (II-VI) na prvom bonitetu staništa. Na temelju izmjere dobivene su zvonolike krivulje broja stabala, koje su karakteristične za jednodobne sastojine. Iako s konkretnim sastojinama nije redovito gospodareno, dobivene su visoke vrijednosti ispitanih veličina osnovnih strukturnih elemenata u odnosu na komparirane prirasno-prihodne tablice. Predloženo je da s kitnjakovim sastojinama visokog uzgojnog oblika treba gospodariti isključivo po načelima koja vrijede za jednodobne satojine. Zbog pouzdanijeg bonitiranja staništa potrebno je (za određene starosti sa- stojina) usporediti ne samo visine srednjih stabala (tablične i konkretne), nego i provjeriti da li se za tablične promjere srednjih stabala visine na visinskim krivuljama konkretnih sastojina nalaze unutar granica ispitivanog boniteta. K Ij učne r ij e č i : hrast kitnjak, šuma visokog uzgojnog oblika, privatne šume, jednodobne sastojine, bonitet, drvna zaliha, temeljnica, prirast. 1. UVOD Introduction Planski ili stihijski, čovjek je nastojeći životni pros- okolišu. Negativne promjene svojim opsegom i karakter prilagoditi svojim potrebama, prouzročio u prirodi terom u većoj ili manjoj mjeri, izravno ili neizravno, razne promjene. Tako se priroda tijekom vremena mije- ugrožavaju taj okoliš i utječu na njegovu kvalitetu. njala, a promjene se događaju i dalje, bilo kao posljedi- 0ve promjene zahvatile su gotovo sve ekosisteme, a ca raznih uzroka na koje čovjek nema utjecaja, bilo kao naročito su izražene u šumskim ekosistemima. Uvi- posljedica same njegove aktivnosti. Osim pozitivnih, djevši gtete nastale narušavanjem njihove stabilnosti i čovjek je izazvao i niz negativnih promjena u svom smanjenjem sposobnosti samoobnove, ljudska je zaje- dnica morala razmisliti o njihovoj zaštiti i racionalnom * Magistarski rad, skraćeno za Šumarski list korištenju ** Mr. sc. Jadranka Salek-Grginčić, "I Irvatskc šume", U.S. Karlovac 123 |