DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 48 <-- 48 --> PDF |
B. Molak: NEPOTREBNO ZAGAĐENJE OKOLIŠA I OSIROMAŠENJE STANOV. U PROIZVODNJI IE. ENER. Šumarski list bi. 3 4, CXXIY 1201)0), 157-170 Jednu "sitnicu" naši planeri (sve viših) cijena u energetskim sustavima "zaboravljaju", a to su mogućnosti plaćanja onih koji koriste tu energiju. Mjera bogatstva - ekonomske moći pojedine zemlje je ostvareni bruto domaći proizvod (BDP). Mjera platežne mogućnosti njenih građana je BDP ostvaren po stanovniku. Ako se koristi podatak o BDPppp izračunat na osnovi platežne moći stanovnika pojedine zemlje odnosi su pouzdaniji, te su stoga korišteni ti podaci ( 14) za međunarodnu usporedbu. Dakako da i BDP može biti vrlo neravnomjerno raspoređen onima koji ga troše u pojedinoj zemlji, ali boljih podataka za usporedbu od BDPppp za sada nema. Opterećenje stanovnika potrošnjom energije u Prosječan stanovnik Hrvatske za ono što godišnje proizvede - privredi (BDPppp) može kupiti (kad bi kupio samo električnu energiju od HEP-a) 54304 kWh. Stanovnici ostalih zemalja koje je HEP izabrao i za njih pokazao cijene (slika 10.) mogu kupiti u prosjeku oko 2 puta više nego stanovnici Hrvatske (Portugal 1,44 - Švicarska 2,94). U toj činjenici trgovci električnom energijom u Hrvatskoj bi trebali tražiti razloge sve teže naplate potrošene električne energije. Zašto se HEP ne potrudi da cijenu struje snizi kao stoje npr. u Mađarskoj ili Poljskoj ili nekim drugim zemljama u tzv. tranziciji? Zašto se uspoređuje s Austrijom ili Švicarskom? Zašto HEP ne snizi više nego europske plaće svojih rukovoditelja? To što su za benzin i plin podaci još porazniji (8), i Hrvatskoj nije isto za one koji upravljaju energetskim sustavima s plaćom 30 do 50 tisuća kuna, za one (s VS kvalifikacijom) zaposlene npr. u tim sustavima i s plaćom od 3-4 tisuće ili za umirovljenike ili socijalno ugrožene s jednom tisućom ili manje kuna primanja. Umirovljenicima su energenti skupi, a rukovo- i diteljima javnih poduzeća (energetski sustavi) zaci- i jelo su beznačajno jeftini. Na slici 10. prikazani su: Omjeri koliko više elektri- ´ čne energije mogu kupiti stanovnici pojednih zemalja u odnosu na Hrvatsku za ono što godišnje prosječno pri- ´ vrede (BDPppp) i cijene električne energije u američkim centima /kWh za Hrvatsku i države za koje su pri- i kupljeni podaci o cijenama električne energije (3,14). ništa ne opravdava HEP. Možda su loši podaci i za kruh ili mlijeko (11), ali to nema veze sa HEP-om, njegovim neracionalnostima i plaćama čelnika HEP-a. Razlike relativnih cijena plina (8) prema drugim državama više su nego razlike relativnih cijena električne energije. To se može tumačiti time daje u Hrvatskoj plin još i precjenjen u odnosu na električnu energiju, odnosno daje u podizanju cijena naftno-plinski monopol bio jači - uspješnji od strujnog. Ipak je cijenom električne energije stanovništvo više pogođeno nego cijenama plina iz jednostavnog razloga, a taj je što ima znatno više potrošača električne energije nego plina. U Hrvatskoj ima 1.737.186 priključaka kućanstava (1997) na clektrosus- tav, a svega 328.308 priključaka kućanstava (1997) na Slika 10: Omjeri koliko električne energije mogu kupiti stanovnici pojednih zemalja u odnosu na Hrvatsku (brojke - stupci - donja skala) za ono što godišnje prosječno privrede (BDPppp) i cijene električne energije (gornja skala - kvadratići) u američkim centima USc po kilovat satu (USc/kWh) za domaćinstva za Hrvatsku i države za koje su prikupljeni podaci o cijenama električne energije u 1996. godini. 166 |