DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 46 <-- 46 --> PDF |
B. Vlolak: NEPOTREBNO ZAGAĐENJK OKOLIŠA I OSIROMAŠENJE S´I´ANOV. U PROIZVODNJI EL. ENER. Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 157-170 Slika 8: Podaci o snazi elektrana (1998.) izgrađenih novcem stanovnika Hrvatske u zemlji i na području drugih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, kao i onih tek završenih i u izgradnji (Plomin2, TE-TO Zagreb, Jerto- vec...). Naznačena je i srednja snaga proizvodnje i potrošnje električne energije, kao i maksimalno opterećenje elektroenergetskog sustava Hrvatske 1998. god. Naznačena je i srednja snaga potrošnje električne energije u Hrvatskoj u 2010. godini pod pretpostavkom da će potrošnja rasti kao u razdoblju od 1993. do 1998. godine (vidi sliku 9). novih elektrana. To je vrlo slično slabom korištenju prekomjernih kapaciteta rafinerija izgrađenih u Hrvatskoj zahvaljujući megalomanskim odlukama bivših čelnika INA-e. Ukupna potrošnja električne energije (1) godine 1998. bila je (neto) 11,51 milijardi kWh, ili srednja snaga potrošnje (slika 8) bila je tek 1314,0 MW stoje manje nego je snaga samih termoelektrana u Hrvatskoj (HEP i industrijske). Godine 1998. HEP je dosegao rekordne gubitke električne energije. Oni su iznosili prema podacima Ministarstva gospodarstva (1) 2,326 milijardi kWh, a prema podacima HEP-a (3) 2,39 milijardi kWh. U odnosu prema potrošenoj energiji (neto) oni (1) su činili prekomjernih 20,2 % (vidi sliku 9) i bili su gotovo tri puta veći od europskog prosjeka (7,2 % - 1997. god.) (13). Električna energija za "namirivanje" gubitaka osiguravala se uvozom. Očito je kolika je golema razlika (slika 8) u potrebnoj srednjoj snazi potrošnje električne energije (i proizvodnje) u odnosu na snagu izgrađenih elektrana. I maksimalno opterećenje sustava (koje je oko dva puta veće od srednje potrebne snage) dobrano je unutar izgrađenih kapaciteta. Srednja snaga potrošnje sustava u 2010. godini, ako se nastavi trend potrošnje iz razdoblja 1993-1998. bit će (uz potrošnju od 16 milijardi kWh) - 1827 MW. I ona će biti u potpunosti pokrivena sagrađenim kapacitetima. Trend potrošnje je u razdoblju 1993-1998. ponešto ubrzan (slika 9) zbog činjenice da je do 1995. velik dio Hrvatske bio okupiran i izvan elektroenergetskog sustava Hrvatske, pa je oslobađanjem i obnovom zemlje ponovnim priključivanjem potrošača, porast potrošnje ubrzan, te je stoga i procjena potrošnje 2010. ponešto precijenjena - optimistična. Na to možda ukazuje i usporenje porasta potrošnje u 1998. godini. Potrošnja električne energije po elektrificiranom kućanstvu (3) stagnira ili je čak u padu (zbog previsokih cijena električne energije; slično je i sa potrošnjom plina koja je u osjetnom padu zbog još viših cijena plina), a ni s potrošnjom u industriji nije bolje (1). Proizvodnja električne energije u Hrvatskoj nije se bitno mijenjala u razdoblju rata, a poslije je u porastu djelomično i zbog nešto djelotvornijeg korištenja termoelektrana nego stoje bilo prije. Rezerve proizvodnih kapaciteta su znatne, pa rat nije imao utjecaja na ukupnu proizvodnju. Ostatak potrebne energije prije rata i djelomično poslije namirivao se iz elektrana sagrađenih hrvatskim novcem izvan Hrvatske (NE Krško i termoelektrane na području bivše Jugoslavije) ili kupnjom energije na europskom tržištu. Danas iz tih hrvatskih elektrana s područja bivše Jugoslavije HEP ne dobavlja električnu energiju. Potrošnja električne energije je osjetno smanjena u odnosu na razdoblje prije agresije na Hrvatsku, najvećim dijelom zbog uništenja industrije (u ratu i posvojbom). 164 |