DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 43 <-- 43 --> PDF |
B. Molak: NEPOTREBNO ZAGAĐENJE OKOLIŠA I OSIROMAŠENJE-: STANOV. U PROIZVODNJI HL. ENER. Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000), 157-170 Plin - Proizvodnja plina (1) u Hrvatskoj je u padu. Godine 1998. iznosila je 1,57 inilijarde m3. U Hrvatsku se iz Ruske federacije uvozi između 700 i 1100 milijuna m3 na godinu. Trajanje rezervi plina (2) osjetno je kraće od prosječnog trajanja rezervi u svijetu. Ugljen - Proizvodnja (vidi sliku 2) i potrošnja ugljena (1) u Hrvatskoj gotovo je zanemariva u odnosu na druge energente i u stalnom je padu, što za jednu zemlju koja neiria dovoljno vlastitih energenata nije posve shvatljivo. Ugljenarstvo je područje gospodarstva koje je u Hrvatskoj zaneinareno. Nuklearna energija - Hrvatska ne proizvodi električnu energiju iz nuklearnog goriva, nego je kupuje u Sloveniji iz zajedničkim novceETi izgrađene nukleaiTie elektrane. Zbog dovoljno kapaciteta elektrana u Hrvatskoj, jeftine el. energije na europskom tržištu i spora sa Slovenijom, HEP u posljednje vrijeme ne preuzima električnu energiju iz NE Krško koja je građena i nov- ceiTi potrošača električne energije iz Hrvatske. Rezerve pridobivog urana u Hrvatskoj nisu dovoljno istražene. Bilo je pokušaja malih izdvajanja urana iz fosfata. Hidroenergija i ogrijevno drvo (obnovljivi izvori) u ukupnoj domaćoj proizvodnji (slika 2) primarne energije ( 1 ) u Hrvatskoj čine oko 1/3 ili više cjelokupne proizvedene energije ( 1998. god) što nije slučaj u mnogim zemljama, koje nemaju te prirodne osobine (2). Taj udio proizlazi iz činjenice daje Hrvatska bogata hidro- potencijalom koji se iskorištava za proizvodnju hidro- električne energije. S vremenom se udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji energenata u Hrvatskoj povećava i u budućnosti će se još više povećavati zbog neminovnog siTianjivaEija proizvodnje fosilnih energenata. Proizvodnja energenata u Hrvatskoj i svijetu iz obnovljivih izvora i procjene mogućeg korištenja u budućnosti prikazani su u literaturi (2). Hidroenergija je u Hrvatskoj posebno važan izvor za proizvodnju električne energije. Ta proizvodnja (1) iznosi u razdoblju od 1993. do 1998. od 4,3 do 7,2 milijarde kWh/god i čini više od pola ukupno proizvedene električne energije (slika 9) u Hrvatskoj. Kapaciteti hidroelektrana (3) u Hrvatskoj 1998. godine bili su 2076 MVV (slika 8). U Hrvatskoj još postoje određene rezerve hidropotencija- la za izgradnju hidroelektrana. Smatra se da dosadašnji iskorišteni hidropotencijal u Hi-vatskoj (4) iznosi 6,6 milijardi kWh godišnje, a preostali tehnički iskoristivi još 6,1 milijardi kWh. Za proizvodnju električne energije nužno bi bilo, s porastom potreba za električnom energijoiri, ponajprije izgraditi preostale tehno - gospodarstveno prihvatljive hidroelektrane, vodeći brigu o svim korisniciirja voda i utjecaju njihove gradnje na bližu i dalju okolicu. Oni koji bi trebali, ne znaju odrediti kolika je potrebna primarna energija za proizvodnju električne ( 1 ), pa dolazi do čudnih i smiješnih zaključaka (5). Ukratko rečeno, u Hrvatskoj ne postoje niti valjane bilance energije (5), iako institucija koja bi za njih trebala bila odgovorna uporno iz godine u godinu izdaje publikaciju "Energija u Hrvatskoj" (1), koja osim sirovih podataka o energiji gotovo da ne daje druge upotrebive informacije. Nepoznati su ciljevi odnosno koncepcija razvoja energetike, pa ne može biti ni govora o strategiji razvoja energetike, odnosno do- sezanja tih ciljeva. Uz to, predviđanja potrošnje energije (i gubici) vezuju se uz prognozu bruto domaćeg proizvoda koji također u Hrvatskoj nije jednoznačno određen (5) niti danas, a niti je bio u prošlosti, a njegovi iznosi u Hrvatskoj variraju o trenutnim potrebama dnevne politike. Uz to kako nema niti pregleda stanja, niti koncepcije i strategije razvoja svih onih područja (urbanizacija, promet, industrija, poljoprivreda) koja troše energiju, potpuno je izvan pameti prognozirati potrošnju energenata za daleku budućnost kao što je npr. 2020. ili 2030. godina (6,7), pogotovo na osnovi prognoza porasta nepoznatog BDP-a. Po svemu sudeći jedina je svrha "energetske strategije" (7) koju je Sabor u prijašnjem sastavu vratio izrađivaču (Ministarstvo gospodarstva i jedan od tzv. energetskih instituta) u Hrvatskoj stalno i uspješno podizanje ionako prekomjernih (8) cijena energenata u odnosu na kupovnu moč stanovnika, a koje su isključivo posljedica neracionalnog rada energetskih monopola. Kod nas se mnogo priča o obnovljivhn izvorima i stanovništvo bi ih pod utjecajem "zelenog pokreta" rado koristilo. Stoga je u OVOITI poglavlju nekoliko osnovnih napomena i o njima. Sunčevo zračenje osnovni je izvor obnovljivih izvora energije na Zemlji. I sva fosilna goriva, po organskoj teoriji njihova nastanka, rezultat su dugotrajne pretvorbe biomase koja je također nastala djelovanjem Sunčeva zračenja, a ta goriva se danas mnogo brže troše nego što procesima u Zemlji nastaju. 3. OBNOVLJIVI IZVORI OsiiTi Sunčevog energetskog toka (slika 6) izvor energije na Zemlji je i geotennička energija, dakako u znatno manjcETi udjelu i gravitacija planeta u još manjem. Pi´ocjenjuje se (9) daje godišnji tok energije sa Sunca na Zemlju oko 5,6 E24 J/god. (E24 = 10:4). Oko 30% energetskog toka Sunca na ZeiTilju reflektira se izravno u Svemir, a preostalih oko 70% te energije sudjeluje u različitim procesima konverzije na Zemlji i oslobađa se kao energetski tok Zemlje. Oko 45% ukupnog energetskog toka pretvara se u toplinu okoline, ko- 161 |