DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 40 <-- 40 --> PDF |
B. Molak: NEPOTREBNO ZAGAĐENJE OKOLIŠA I OSIROMASLNJH STANOV. U PROIZVODNJI IX. ENKR. Šumarski listbr. 3 4, CXX1V (2000). 157-170 Slika 1 : Međudjelovanje stanovništva i prirodnih resursa Gospodarstvo zemlje, regije, županije ili grada očituje se u optimalnom korištenju prirodnih resursa i valjanim spregama gospodarskih djelatnosti. Valjane gospodarske aktivnosti mogu se ostvariti uz prije spomenuto, valjanim izborom lokacija za njih, dakle valjanim planiranjem (i dakako kontrolom provođenja i korekcijama) skladnog razvoja svih gospodarskih aktivnosti u prostoru. Samo na bazi proizvodnih učinaka mogu se ostvariti uvjeti za razvoj nadgradnje: zdravstvo i socijalna zaštita, briga o kadru - školstvo, kultura, informiranje, znanost, a dakako i gospodarstvo ovisi o njima. Posve je jasno da su o gospodarskim učincima ovisni i upravljanje, financije i trgovina, obrana, sigurnost i pravosuđe, a gospodarski učinci su ovisni o upravo nabrojenom - posebno o upravljanju (organiziranom nasuprot stihijskom) kao i prije spomenutim područjima nadgradnje. Dakako daje ukupna odgovornost za funkcioniranje društva (međudjelovanje pučanstva i prirodnih resursa) na upravi i njenoj sposobnosti organiziranja na razini države, regije, županije ili grada. Pod pretpostavkom da postoji materijalna baza stvorena gospodarskim djelatnostima, za zaštitu okoliša kao jedan od segmenata u gospodarenju prostorom, nužno je analizirati (kvantitativno i kvalitativno) utjecaje svih pet gospodarskih aktivnosti. Znači, valja analizirati, na primjer, kako urbanizacija djeluje na prostor (optimalno korištenje tla, proizvodnja i odlaganje ili prerada svih vrsta otpada), te kako energetika djeluje na prostor (zrak, voda, tlo i ono iz tla i na tlu) sa stajališta proizvodnje, potrošnje, itd. Dakle, u svim aktivnostima nužno je analizirati potrošnju primarnih resursa, proizvodnju otpada u cijelim ciklusima gospodarskih djelatnosti, te njihovu ovisnost. U ovom tekstu razmatra se utjecaj energetike, posebno elektroenergetike na okoliš i život stanovnika Hrvatske. Ovaj tekst treba upoznati čitatelje Šumarskog lista s osnovnim problemima u energetici. Samo s međusobnim informiranjem o strukama koje su važne za život ljudi može se ostvariti pozitivan razvoj društva u cjelini. Poboljšanje stanja u energetici može imati utjecaja na uzgoj i korištenje šuma. 2. OSNOVNI POKAZATELJI ENERGETIKE, NEDOSTATNE BILANCE, KONCEPCIJA I STRATEGIJA RAZVOJA ENERGETIKE U HRVATSKOJ Domaća proizvodnja energenata (1) svakim se danom smanjuje i godine 1998. nije zadovoljavala niti polovinu potreba (48,5%) pa se morala uvažati (slika 2). Potrošnja ukupne energije (1) u Hrvatskoj (slika 3) za vrijeme rata je osjetno pala, da bi nakon rata postepeno rasla. Isto se dogodilo s potrošnjom električne energije. Od ukupno potrošene energije (slika 3) najveći dio (56,3%) troši se ( 1998) u tri osnovna sektora: industriji. prometu i općoj potrošnji (najveći udio u općoj potrošnji imaju kućanstva). Vrlo velik dio (37,2%) ukupne energije (1998. god) izgubi se u pretvorbama jednih oblika energije u druge u samopotrošnji energetskih pogona i gubicima transporta i distribucije energije, a dio (6,5%) se troši u neenergetskim potrebama (npr. plin u petrokemiji). 158 |