DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 34 <-- 34 --> PDF |
K. I´intanc: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RA/I.KII III PROVIMJkNCIJA U BOSNI Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2(1(1(1), 143-156 Slika 8. Razvoj relativnog tečajnog debljinskog prirasta po periodima Figure 8. Development of the relative eurent diameter increment in the périodes Između 20. i 30. godine prosječni tečajni volumni prirast drvne mase je 14,4 +/- 0,95 m3 po hektaru godišnje, sa variranjem od 10,4 (prov. 59-2) do 19,5 m5 (prov. 12-2) po hektaru godišnje. Iz tablice 9 jasno se vidi naglo opadanje prosječnog tečajnog volumnog prirasta provenijencije 50 (Sudeti) i po rast prirasta prove- Slika 9. Razvoj relativne drvne mase po stablu u starosti u 20. i 30. godini Figure 9. Development of the volume pro stein in 20. and 30. year nijencije iz Alpa, što ukazuje na ujednačavanje proizvodnje Sudctskog i Alpskog ariša (tablica 8) Kvaliteta stabala Prosječna kvaliteta stabala prikazan je u tablici 9. Najbolju prosječnu kvalitetu ima provenijencija 9a, koja potječe iz Bečke šume i nadmorske visine 610 m. Na drugom mjestu je prov. 1 koja potječe iz D. Tauerna i nadmorske visine 1350 m, zatim Dunkcld hibrid 29, iz Škotske i nadmorske visine 185-425 m, dok je na četvrtom mjestu prov. 52 iz Visokih Tatri, s nadmorske visine 1370 m. Po prosječnoj kvaliteti, najlošija je prov. 2, iz Tirola, sa nadmorske visine 1100 m, prov. 59-2 iz Karpata, s nadmorske visine 850 m, te prov. 51 iz Niskih Tatri, nadmorske visine 800 m. U sredini se nalaze provenijencije 50, 12-2 i japanski ariš. Ako se usporedi rang provenijencija po prirašćiva- nju u visinu (tablica 2) s rangom po kvaliteti stabla (tablica 9), vidljivo je daje kvaliteta stabla u negativnoj korelaciji s intenzitetom prirašćivanja u visinu. Tako je npr. prov. 50 po intenzitetu prirašćivanja u visinu na prvome mjestu, a po prosječnoj kvaliteti stabla tek na šes tom mjestu, prov. 1 je po prirašćivanju u visinu na petom mjestu, a po prosječnoj kvaliteti stabla na drugom mjestu. Prov. 51 se po intenzitetu prirašćivanja nalazi na trećem mjestu, a po kvaliteti stabla tek na osmom. Pored prosječne kvalitete, pri ocjeni vrijednosti jedne provenijencije značajan je i relativan udjel ravnih stabala. Iz tablice 9 vidljivo je daje u pogledu udjela ravnih stabala najvrijednija provenijencija 9a, pa 1, 29 i 52, odnosno s najmanjim udjelom ravnih stabala je prov. 2, 59-2, 12-2 i 51. Ovaj redoslijed je potpuno isti kao i kod ranga prosječne kvalitete stabala. Iz ovih rezultata može se zaključiti da i u području Alpa i u području Karpata postoje provenijencije europskog ariša s dobrim i lošim stablima i da su po kvaliteti u pravilu bolje one provenijencije koje prirašćuju sporije u visinu. Razlog je taj stoje kod ovih stabala koeficijent vitkosti niži nego kod provenijencija s intenzivnijim prirašćivanjem u visinu pa su debla stabilnija i otpornija na savijanje. 152 |