DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3 4.CXX1V (2000), 143-156 UDK 630* 232.1 (Larix europea) 001. 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI 30 YEARS OF RESEARCH INTO LARCH OF VARIOUS PROVENANCES IN BOSNIA Konrad PINTARIĆ* SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja na arišu različitih provenijencija u starosti od 30 godina. Istraživanja su obavljena u okviru II. Internacionalnog ogleda s arišem različitih provenijencija. Istraživanja su obuhvatila visine, debljine i volumen, kvalitetu stabala te opasnost odnosno otpornost na rak ariša. Upogledu prirašćivanja, provenijencije iz istočnog dijela prirodnog areala (Sudeti i Karpati) pokazale su bolji rast, ali i provenijencije iz istočnog dijela Alpa (Bečka šuma) ne zaostaju za rastom najproduktivnijih provenijencija iz područja Karpata. Među svim provenijencijama, najbolju proizvodnost je pokazao sudetski ariš (Prov. 50). Međutim veće razlike između provenijencija u ranijem dobu sa starošću se smanjuju, s tendencijom daljeg smanjivanja. Rezultati istraživanja pokazali su da najbolje provenijencije po prirašćivanju nisu i najbolje po kvaliteti. Na oglednoj plohi nije ustanovljena prisutnost raka ariša, što se može pripisati i položaju plohe, koja u potpunosti odgovara zahtjevima ariša. K Ij u č n e r ij e č i : Ariš, provenijencije, prirašćivanje kvalitete, rak ariša UVOD - Introduction Istraživanja prirašćivanja ariša različitih provenijencija u Bosni otpočela su 1959. godine, a provode se u okviru II. Internacionalnog pokusa s arišem različitih provenijencija. Parcijalni rezultati ovih istraživanja publicirani su u više radova u zemlji i inozemstvu (Pin- tarić-Zekić, 1966; Pintarić, 1966, 1969, 1973, 1974, 1979, 1989; Koprivica, 1980; Pintarić- Mikić-Vučetić, 1991). Prema utvrđenoj metodici, koju je za sve sudionike u pokusu izradio Schober, Iako su detaljni podaci o plohi Batalovo Brdo i o provenijencijama dani već ranije (Pintarić-Zekić, 1966), smatramo opravdanim da se ovi podaci dopune i METODA RADA Prema širem programu istraživanja, koji nije bio obvezan za sve istraživače (genetičari, uzgajivači, oblast * Prof. Dr. sci. Komad Pintarić koji jc ujedno bio i rukovoditelj Projekta, ova se istraživanja u potpunom obliku završavaju sa starošću od 30 godina, da bi svaki od sudionika kasnije izradio program daljeg praćenja pokusa. U starosti od 30 godina na plohi su izvršena potrebna mjerenja. Nažalost uslijed ratnih djelovanja na području gdje se nalazi ploha u razdoblju od 1992 do 1995. godine, ova ploha je potpuno uništena, tako da su isključena dalja istraživanja. prikažu u ovome radu. Podaci o provenijencijama dani su u tablici 1. .- Working method prirašćivanja), naša istraživanja su se usmjerila na prirašćivanje, kvalitetu stabala i otpornost na rak ariša. Praćenje rast prirašćivanja u visinu, debljinu i volumen po provenijencijama. PODACI Data 143 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 26 <-- 26 --> PDF |
K. Pintarić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH l´ROVHNIJHNCIJA U BOSNI Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000). 143-156 REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results Visine i visinski prirast U tablici 2, prikazane su visine i prosječni dobni prirast po provenijencijama u starosti od 10, 20 i 30 godina. U starosti od 10 godina, prosječne visine za sve provenijencije na plohi iznose 4,71 m +/- 0,16 m, s variranjem od 4,08 m (prov. 29) do 5,60 m (prov. 50). Iznad prosjeka su provenijencije 2,50, 9a i 51, odnosno provenijencije s istočnog dijela Alpi i s područja Karpata. Najlošija je prov. 29 (Dunkeld hibrid) i prov. Štrbske Pleso (Prov. 52). U pogledu prosječnih visina, znatno odskače prov. 2, čija je prosječna visina 116 % od prosjeka za plohu i prov. 50 sa prosječnom visinom od 119% od prosjeka za plohu. Radi usporedbe visina po visinskim klasama primijenjena je klasifikacija koju je u metodu rada predložio Schober: od prosjeka za plohu visinska klasa 126% i više odličan 116%-125% vrlo dobar 106%-115% dobar 96%-105% prosječan 86% - 95% slab ispod 86% loš Iz ove klasifikacije proizlazi da u 10. godini nijedna provenijencija nije svrstana u klasu "odličan", u visinsku klasu "vrlo dobar", provenijencije 2 i 50, u klasu "dobar", provenijencije jap. ariš, 9, 59-2 i 12-2 spadaju u "prosjek", a prov. 1,52 i 29 u visinsku klasu loš". U svim visinskim klasama mogu se naći provenijencije s Alpa i Karpata. Tablica 1. Podaci o provenijencijama Table I. Data of provenances Provenijencija Provenance Lokalitet Location Geog. širina i dužina Latitude and longitude Nadmorska visina Altitude (m) Bliži opis Nearer information 2 Schönvies 47"127 I0°40´ 1100 Unutrašnje Alpe (Innenalpcn) Austrija 50 Krnov-Radin 50°067 17°34´ 400-500 Sudeti, Češka Japanski ariš Jap. larch Honshu 35°247 138°43´ 1800 Fuji, Japan 12-2 Sterzing-Flains 46°547H°26´ 1100 Unutrašnje Alpe (Innenalpcn) Italia 9a Latnmerau 48°037 15°56´ 610 Sjeveroitočne Alpe N-E Alps Austrija 51 Cierny Vah 49°007 19°53´ 800 Niske Tatre, Slovačka Low Tatra, Slovakia 1 Möderbrugg 47°207 14o32´ 1350 Unutrašnje Alpe (Innenalpen) Austrija 59-2 Brezovička 2 49°07720°49´ 820-840 Niske Tatre, Slovačka Low Tatra, Slovakia 52 Strbske pleso 49o077 20"04, 1370 Visoke Tatre, Slovačka High Tatra, Slovakia 29 Dunkeld hibrid 56o46703o51´ 185-425 Škotska, Vel. Brit. Scottland, U.K. U starosti od 20 godina, prosječna visina za plohu bila je 16,68 m +/-0,66 m, s variranjem od 14,2 m (prov. 52) do 21,0 m (prov. 50). Iznad prosjeka za cijelu plohu su prov. 2,50, 51 i 59-2, uglavnom provenijencije s Karpata. Ako se provenijencije razvrstavaju po navedenim visinskim klasama, prov. 50 spada u klasu "odličan", prov. 5 1 u klasu "vrlo dobar", prov. 29,59-2,9a i 2 u "prosjek", prov. 1,12-2 i jap. ariš u "slab" a prov. 52 u visinsku klasu "loš". U starosti od 30 godina, prosječna visina za cijelu plohu je 22,7 m +/-0,35 m, s variranjem od 21,2 m (jap. ariš) do 24,7 m (prov. 50). Iznad prosjeka za cijelu plohu su prov. 2,50, 59-2 i 51, tri provenijencije s područja Karpata i jedna iz Istočnih Alpi. Iz tablice 3 vidljivo je da tijekom života dolazi do promjene u redoslijedu, preticanja, što je posljedica različite dinamike prirašćivanja u tijeku života. Jedino 144 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 27 <-- 27 --> PDF |
K. Piniarić: 30 CiODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU KA/UČI I IH PROVENIJENCIJA U BOSNI Šumarski list br. 3 4, CXXIV(2000), 143-156 je prov. 59-2 bila najstabilnija i tijekom cijelog razdoblja nije mijenjala visinsku klasu. U mlađem dobu razlike između provenijencija su veće, da bi se sa sta- rošću smjenjivale, a u starosti od 30 godina većina provenijencija se koncentrirala oko prosjeka, čak i nekada najbolje provenijencije 2 i 50, koje su u starosti od 10 godina pripadale vrlo dobroj visinskoj klasi. Iznenađuje prov. 29, Dunkeld hibrid F2 generacija između europskog i japanskog ariša. U uvjetima Zapadne Europe, posebno Danske, ovaj hibrid prirašćuje u visinu intenzivnije nego oba roditelja, stoje vjerojatno uvjetovano oceanskom klimom, posebice povoljnom vlažnošću, odnosno povoljnom opskrbom vodom tijekom vegetacije. Osim toga, u literaturi se navodi (Schober, 1953) da se ovaj hibrid od japanskog ariša razlikuje po uskoj krošnji i prema gore usmjerenim granama (mali kut insercije). Međutim, na našem pokusu grane ovog hibrida su deblje i više horizontalne, a ujesen iglice imaju zlatno-žutu boju kao i japanski ariš na istoj pokusnoj plohi. Iz tablice 2 vidljivo je daje Dunkeld hibrid 29 po prirašćivanju u visinu na posljednjem ili pretposljednjem mjestu, dok je japanski ariš znatno ispod prosjeka za cijelu plohu. Prema Schober-u (1987), u zapadnoj Europi, japanski ariš raste brže u visinu nego europski ariš, i u starosti od 60 godina proizvodnja drvne mase japanskog ariša u odnosu na europski arišjezaoko 30% viša (Sc h ob er, 1987). Tablica 2: Visine i visinski prirast Table 2: Heights and height increment STAROST (Age) Prov. 10 godina (years) 20 godina (years) 30 godina (years) Prov. Gornja visina Domin. height Dobni visinski prirast M earn height increment Gornja visina Domin. height Dobni visinski prirast M earn height increment Gornja visina Domin. height Dobni visinski prirast Meam height increment Prov. m cm m cm m cm 2 5,47 54,7 16,8 84.0 23,4 78,0 50 5,60 56,0 21,0 105,0 24,7 82,3 Japanski ariš 4,50 45,0 15,2 76,0 21,2 70.7 12-2 4,64 46,4 14,8 74,0 22,3 74,3 9a 4,74 47,4 16,2 81,0 22,3 74,3 51 5,04 50,4 19,4 97,0 23,6 78,7 1 4,26 42,6 15,8 79,0 22,6 75,3 59-2 4,60 46,0 17,2 86,0 23,7 79,0 52 4,15 41,5 14,2 71,0 22,0 73,3 29 4,08 40,8 16,2 81,0 21,3 71,0 Prosjek Mean 4,71+/-0,7 47,1+/-1,65 16,68+/-0,66 83,4+/-3,3 1 St. dev. St. dev. 0,52 5,22 2,09 10,47 1,12 3,74 145 Slika 1. Redoslijed visina provenijencija u određenoj vrsti Figure 1. Rang of the height |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 28 <-- 28 --> PDF |
30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI Šumarski list br. 3 4, CXXIV (200Ü), 143-156 Ponašanje japanskog ariša i Dunkeld hibrida na našoj plohi bi se moglo protumačiti nepovoljnom vlagom tijekom vegetacijskog razdoblja. I pored toga što 900 1 /nr padalina, od kojih na ljetno razdoblje otpada 25%, visoke ljetne temperature dovode do intenzivnijeg isušivanja tla, što se negativno odražava na prirašćivanje ariša. Osim toga, treba naglasiti da se ljetne oborine najčešće javljaju u obliku pljuskova. Sve se to mora nepovoljno odraziti na rast japanskog ariša i hibrida Larix eurolepis. U prvih 9 godina, prov. 2 (Schönwies) je po prirašćivanju u visinu bila na prvome mjestu, a prov. 50 (Krnov, Sudeti) na drugome, da bi od tog vremena do 30. godine prov. 50 bila stalno na prvom mjestu. Sa starošću, kako je rečeno, te razlike se smanjuju. Dok je u 9. godini najlošija provenijencija imala prosječnu visinu svega 55% od najbolje (Pin tari ć, 1969), u 30. godini, najlošija provenijencija imala je čak 86% od visine najbolje provenijencije, što se vidi iz Slike 1. gdje je prikazani redoslijed provenijencija po starosti. Vidi se daje najstabilnija prov. 50, koja je u razdoblju promatranja imala prvo mjesto, dok je kod drugih provenijencija utvrđeno manje ili veće preticanje. Kod nekih provenijencija (59-2 i 1 ) utvrđenje stalni rast, a kod drugih (prov. 9a) konstantni pad. Iz tablice 2 Slika 2. Razvoj relativnih visina po starosti Figure 2. Development of the relative mean from age Tablica 3: Visinske klase po starosti i provenijencijama. Table 3: Height classe in age and provenances. Visinska klasa Height class Ocjena Judgement Starost (Age) 10 god (Years) 20 god (Years) 30 god (Years) % od prosjeka % of the mean Provenijencija Provenances 126-135 odličan - excellent - 50 - 116-125 vrlo dobar - very good 2,50 51 - 106-115 dobar - good 51 - 50 96-105 prosječan - mean jap.ariš, 12-2, 9a, 59-2 2, 9a, 59-2, 29 2, 12-2, 9a, 51, 1, 59-2,52 86-95 slab - poor 1,52,29 jap.ariš, 12-2, 1 jap.ariš, 29 76-85 loš - bad - 52 - vidljivo je daje u starosti od 10 godina prosječni dobni visinski prirast na plohi 41,6 cm +/- 1,65 cm, s variranjem od 40,8 cm (prov. 29) do 56 cm (prov. 50). Iznad prosjeka za cijelu plohu prosječni dobni visinski prirast imaju provenijencije 2,50, 9a i 51. U starosti od 20 godina prosječni dobni visinski prirast je 83, 4 cm +/- 3, 31 cm s variranjem od 71 cm (prov. 52) do 1,05 cm (prov. 50). U ovoj starosti iznad prosjeka za plohu su provenijencije 2,50,51 i 59-2. U starosti od 30 godina prosječni dobni visinski prirast za cijelu plohu je 75,7 cm +/- 1,18 cm, s variranjem od 71 cm (prov. 29) do 82,3 cm (prov. 50). Iznad prosjeka za plohu su provenijencije 2 s istočnog dijela Alpa, te provenijencije 50,51 i 59-2 s područja Karpata, istočnoga.dijela prirodnoga areala europskog ariša. Kod osam provenijencija, kul- miniranje prosječnog dobnog visinskog prirasta nastupilo je između 20. i 30. godine, a samo kod dvije provenijencije ( 12-2 i 9a) još nije došlo do kulminiranja dobnog visinskog prirasta. Iz tablice 4 vidljivo je daje kulminiranje tečajnog visinskog prirasta nastupilo u razdoblju 11-20 godina, kada je prosječni tečajni visinski prirast za cijelu plohu iznosio 119,8 cm +/- 5,5 cm, s variranjem od 101 cm (prov. 52) do 154 cm (prov. 50). Iznad prosjeka za cijelu plohu bile su provenijencije 50, 51, 59-2 i 29. Potrebno je napomenuti daje kod svih provenijencija kulminira- 146 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 29 <-- 29 --> PDF |
K. Pintillić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI Šumarski list br. 3-4, CXXIV (2000), 143-156 nje tečajnog visinskog prirasta nastupilo u starosti od 9-10 godina. U razdoblju od 21-30 godina, prosječni tečajni visinski prirast bio je 60,3 em +/- 4,23 cm, s variranjem od 37 cm (prov. 50) do 78 em (prov. 52). Iznad prosjeka za plohu su prov. 2, 12-2, 1, 59-2 i 52. Uočljiv je vrlo nizak tečajni visinski prirast prov. 50 (Sudetski ariš), koji je u tom razdoblju svega 62% od prosjeka za cijelu plohu, a svega 47% od najbolje provenijencije 52, koja je u ranijim razdobljima zauzimala posljednja mjesta. Ovo drastično opadanje prosječnog tečajnog visinskog prirasta prov. 50 se najbolje vidi na Slici 3. Iz Slike 1 vidljivo je da u pojedinim starostima redoslijed provenijencija nije isti, stoje posljedica preti- canja. U tom pogledu najstabilnija je prov. 50, koja je od 10. godine stalno na vrhu. Kod svih ostalih provenijencija (osim prov. 51 ) pojava preticanja je vrlo izražena. Najizrazitije preticanje je kod japanskog ariša, koji je sa 7. mjesta u 10. godini pao na posljednje mjesto u 30. godini i kod prov. 12-2. Naročito poboljšanje redoslijeda pokazuje prov. 1, koja je sa 8. mjesta u 10. godini došla na drugo mjesto u 30. godini. Na kraju, u pogledu prirašćivanja u visinu, možemo zaključiti da su uglavnom najbolje provenijencije iz istočnog dijela areala europskog ariša. 1 u istočnom dijelu Alpa ima provenijencija koje se odlikuju bržim Slika 3. Razvoj relativnog tečajnog visinskog rasta Figure 3. Development of the relative curent heigh increment Tablica 4: Prosječni tečajni visinski prirast. Table 4: Mean current height increment. Prov. 10 god (Years) 11 -20 god (Years) 21-30 god (Years) Prov. Tečajni visinski prirast Current height increment Rang % Tečajni visinski prirast Current height increment Rang 0/ /0 Tečajni visinski prirast Current height increment Rang % Prov. cm cm cm 2 55 1 117 113 7 94 66 4 110 50 56 2 114 154 1 128 37 10 62 Jap.ariš 45 7 96 107 8 89 60 7 100 12-2 46 5 98 102 9 85 75 2 125 9a 47 4 100 115 5 96 61 6 102 51 50 -> j 106 144 2 120 42 9 70 1 43 8 91 113 5 96 68 3 113 59-2 46 5 98 126 3 105 65 5 108 52 42 9 89 101 10 84 78 1 130 29 41 10 87 121 4 101 51 8 85 Prosjek Mean 47.1+/-1,62 119,8+/-5,50 60,3+/-4,23 St. dev. St. dev. 5,13 17,4 13,37 rastom u visinu (Pintarič, 1969; Martinson, 1992; Weisgerber, 1992; Sehober, 1985). Provenijencije koje su se u početku odlikovale bržim pri- rašćivanjem u visinu, već u razdoblju od 20-30 godina počinju smanjivati prirašćivanje, tako da se prema .1 a c q u e s -u ( 1992), i u starosti od oko 50 godina može očekivati izjednačena visina provenijencija, što se može pretpostaviti i iz tablice 3. 147 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 30 <-- 30 --> PDF |
K. Pintarić: 30 CODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 143-156 Porast tečajnog visinskog prirasta osobito je uočljiv kod prov. 12-2, 52 i 1, kod kojih se prosječni tečajni visinski prirast u starosti od 10 godina, s ispod 90% za cijelu plohu, u starosti od 30 godina, popeo na 120% do 130% za cijelu plohu. Slika 4. Relativni prsni promjeri Figure 4. Relative diameter I B. H. Debljine i debljinski prirast Prosječni prsni promjer u starostima od 10, 20 i 30 godina prikazan je u tablici 5. U 10. godini prosječni prsni promjer za cijelu plohu je 4,68 cm +/- 0,19 cm, s variranjem od 3,94 cm (prov. 52) do 5,70 cm (prov. 2). Iznad prosjeka su prov. 2,50, 9a i 51. U 20. godini prsni promjer je 12,74 om +/- 0,40 cm, s variranjem od 10,8 cm (prov. 12-2) do 15-2 cm (prov. 50). Iznad prosjeka za plohu su prov. 2,50, jap.ariš, 51 i 59-2. U starosti od 30 godina prosječni prsni promjer je 21,99 cm +/- 0,51 cm, sa variranjem od 19,7 cm (prov. 29) do 29,5 cm (prov. 50). U toj starosti, iznad prosjeka su prov. 2, 50, 9a, 51 i 59-2. Tablica 5. Debljine na prsnoj visini i prosječni debljinski prirast. Table 5: Diameter in breast height and mean radial increment. STAROST (Age) Prov. 10 godina (years) 20 godina (years) 30 godina (years) Prov. Prsni promjer BH diameter Debljinski prirast Mean diameter incriment Prsni promjer BH diameter Debljinski prirast Mean diameter incriment Prsni promjer BH diameter Debljinski prirast Mean diameter incriment Prov. cm mm cm mm cm mm 2 5,70 5,70 13,6 6,8 23,5 7,8 50 5,60 5,60 15,2 7,6 24,5 8,2 Japanski ariš 4,57 4,57 13,2 6,6 21,8 7,3 12-2 4,43 4,43 10,8 5,4 20,1 6,7 9a 4,80 4,80 12,7 6,4 22,7 7,6 51 5,00 5,00 13,3 6,6 22,9 7,7 1 4,13 4,13 11,8 5,9 21,6 7,2 59-2 4,50 4.50 13,4 6,7 23,0 7,8 52 3,94 3,94 11,4 5,7 20,1 6,7 29 4,13 4,13 12,0 6,0 19,7 6,6 Prosjek Mean 4,68+/-0,19 4,68+/-0,19 12,74+/-0,40 6,37+/-0,20 21,99+/-0,51 7,36+/-0,17 St. dev. St. dev. 0,60 0,60 1,26 0,63 1,61 0,54 148 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 31 <-- 31 --> PDF |
K. Pintarić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI Šumarski listbr. 3 4,CXXIV(2()()0). 143-156 Slika 5. Preticanje prirašćivanja u debljinu u ovisnosti od starosti Figure 5. Može se zaključiti da kod debljina postoje iste zakonitosti kao i kod visina, tj. da u području Alpa i Karpata postoje provenijencije s intenzivnijim i sporijim pri- rašćivanjem u debljinu, samo što su kod prirašćivanja u debljinu od značajnog utjecaja vremenske prilike (suš ne i kišne godine), tako da postoje značajnija variranja nego kod prirašćivanja u visinu. Relativni razvoj prsnog promjera prikazuje Slika 4. Prosječni dobni debljinski prirast u starosti od 10 godina je 4,68 mm +/- 0,19 mm, s variranjem od 3,94 mm (prov. 52) do 5,70 mm (prov. 2). Iznad prosjeka su bile provenijencije 2, 50, 9a i 51. U starosti od 20 godina prosječni dobni debljinski prirast je 6,37 mm +/- 0,20 mm, s variranjem od 5,4 mm (prov. 12-2) do 7.6 mm (prov. 50). Iznad prosjeka su provenijencije 2, 50, jap. ariš, 9a, 51 i 1. U starosti od 30 godina prosječni dobni debljinski prirast je 7,36 mm +/- 0,17 mm, s variranjem od 6,6 mm (prov. 29) do 8,2 mm (prov. 50). Iznad prosjeka za plohu su provenijencije 2, 50, 9a, 51 i 59-2. Slika 6. Razvoj relativnog prsnog promjera po starosti Figure 6. Development of the relative mean diameters B. N. from age Tablica 6: Prosječni tečajni debljinski prirast. Table 6: Mean current radial increment. STAROST (Age) Prov. 10 god (Years) 11-20 god (Years) 21-30 god (Years) Prov. mm % mm % mm o/ /0 2 5,70 122 7,90 98 9,90 107 50 5,60 120 9,60 119 9,30 101 Jap. ariš 4,57 98 8,63 107 8,60 93 12-2 4,43 95 6,37 79 9,30 101 9a 4,80 103 7,90 98 10,0 108 51 5,00 107 8,30 103 9,60 104 1 4,13 88 7,67 95 9.80 106 59-2 4,50 96 8,90 110 9,60 104 52 3,94 84 7,46 93 8,70 94 29 4,13 88 7,87 98 7,70 83 Prosjek Mean 4.68+/-0,19 100 8,06+/-0,28 100 9,25+/-0,23 100 St. dev. St. dev. 0,60 0,87 0,72 149 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 32 <-- 32 --> PDF |
K. Pintarić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI Šumarski list hr. 3 4, CXXIV (2001)). 143-156 I u slučaju prirašćivanja u debljinu utvrđena su preti- canja, koja su manje izražena nego kod visina (Slika 5). Prosječni tečajni debljinski prirast prikazan je u tablici 6. U razdoblju do 10. godine prosječni tečajni debljinski prirast je 4,68 mm +/- 0,19 mm, s variranjem od 3,94 mm (prov. 52) do 5,70 mm (prov. 2). U razdoblju od 11-20 godina prosječni tečajni debljinski prirast je 8,06 mm +/- 0,28 mm, s variranjem od 7,46 mm (prov. 52) i 9,60 mm (prov. 50). U razdoblju 21-30 godina, prosječni tečajni debljinski prirast je 9,25 mm+/- 0,23, s variranjem od 8,7 mm (prov. 52) do 10,0 mm (prov. 2). Šlica 7 prikazuje relativni razvoj prosječnog tečajnog debljinskog prirasta, koji po razdobljima i provenijencijama jako varira. Za razliku od prirašćivanja u visinu, kod prirašćivanja u debljinu. Razlike između provenijencija su manje, i sa starošću se smanjuju. U starosti do 30 godina kod ni jedne provenijencije nije došlo do kulminiranja tečajnog debljinskog prirasta. Volumen i volumni prirast drvne mase U tablici 8 prikazanje volumen drvne mase glavne sastojine ukupno za starost 20 godina, i ukupan volumen drvne mase u starosti od 30 godina. U starosti od 20 godina broj stabala glavne sastojine bio je 947 +/- 66 stabala po hektaru, volumen glavne sastojine 88 +/- 11,3 mVha, a ukupan volumen drvne mase (s prori- jedama) 113,58 +/- 11,3 m3 krupnog drva po hektaru. Prosječni volumen vretena stabla je 0,097 +/- 0,01 m3. U 30. godini prosječni broj stabala je 751 +/- 52 stabla po hektaru. Ukupan volumen drvne mase za plohu je 237,5 m3+/-47m3 po hektaru, s variranjem od 191 (prov. 52) do 318 m3 krupnog drva po hektaru (prov. 2). U 30. godini prosječni volumen vretena stabla je 0,350 m3 + 0,02 m´, s variranjem od 0,271 (prov. 52) do 0,453 m3 (prov. 52) krupnog drva po hektaru. Usporedba s volumenom po hektaru između pojedinih provenijencija nije u potpunosti realna, jer je prije svega i posljedica različitog mortaliteta kod pojedinih provenijencija, tako daje i broj stabala po hektaru različit. Tako u 20. godini broj stabala varira od 723 (jap. ariš) do 1450 (prov. 12 -2) po hektaru, a u 30 godini 604 (jap. ariš) do 1109 (prov. 12-2). Zato je realnije što su uspoređeni volumeni vretena stabla. U starosti od 20 godina najproduktivnija je provenijencija koja ima za oko 2,6 puta veći volumen vretena stabla od najnepro- duktivnije provenijencije i za 1,75 puta veći volumen vretena stabla od prosjeka za cijelu plohu. U 30. godini volumen vretena drvne mase najproduktivnije provenijencije je za 1,67 puta veći od najneproduktivnije, odnosno za 1,29 puta veći od prosjeka za cijelu plohu. Kao što se vidi, sa starošću se smanjuje i razlika u volumenu između pojedinih provenijencija, stoje utvrđeno kod debljina i kod visine. Tablica 7: Zapremnina drvne mase. Table 7: Volume STAROST(Age) Prov. 20 godina (Years) 30 godina (Years) Prov. Broj stabala Number of trees Ukupna zapremnina Total volume Zapremnina po stablu Volume per tree Broj stabala Number of trees Ukupna zapremnina Total volume Zapremnina po stablu Volume per tree Prov. Stab./ha Stem./ha mVha m3 Stab./ha Stem./ha mVha m3 2 995 146,5 0,112 777 318 0,409 50 833 185,4 0,170 655 297 0,453 Japanski ariš 723 91,7 0,095 604 214 0,354 12-2 1450 108,2 0,057 1109 303 0,273 9a 755 80,1 0,090 639 239 0,374 51 1014 150,4 0,114 820 313 0,382 1 974 93,0 0,076 814 255 0,313 59-2 801 104,5 0,109 524 208 0,397 52 909 74,8 0,066 705 191 0,271 29 1019 101,2 0,078 860 237 0,276 Prosjek Mean 947+/-6Ô 88,0+/-8,50 (),097+/-0,01 751+/-52 237,5+/-14,9 0,350+/-0,02 St. dev St. dev. 207 26,8 0,032 165 47,0 0,064. 150 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 33 <-- 33 --> PDF |
K. Pintarić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI Šumarski list br. 3 4, CXXIV (2000), 143-156 U starosti od 20 godina iznad prosjeka za cijelu plohu su provenijencije 2, 50, 51 i 59-2, odnosno tri provenijencije iz područja Karpata i jedna iz istočnog dijela Alpa (prov. 2). U starosti od 30 godina iznad prosjeka za cijelu plohu su provenijencije 2, 50, jap. ariš, 51, 9a i 59-2. I u toj starosti su tri provenijencije s Karpata (prov. 50, 51 i 59-2), i dvije iz istočnog dijela Alpa (prov. 2 i 9a). Na Slici 9 prikazan je razvoj volumena drvne mase u razdoblju od 20 do 30 godina. Vidi se nagli pad prov. 50 i prov. 2, koje su u ranijem razdoblju po proizvodnosti bile na prvom mjestu. U 20.godini prosječni dobni volumni prirast za cijelu plohu je bio 4,46 +/- 0,41 mVha godišnje, s variranjem od 3,0 (prov. 52) do 7,lm´ (prov. 50) po hektaru godišnje. Iznad prosjeka za cijelu plohu su provenijencije 2, 50 i 51. Ako se uzme u obzir i volumen drvne mase, koji je u starosti od 17 godina posječen proredom, onda je Slika 7. Razvoj relativnog tečajnog debljinskog prirasta po periodima Figure 7. Development of the relative curent radial increment in the périodes prosječni volumni prirast drvne mase 5,67 +/- 0,57 m3 po hektaru godišnje, s variranjem od 3,7 (prov. 52) do 9.3 m3 (prov. 50) po hektaru godišnje. Iznad prosjeka za plohu su provenijencije 2, 50 i 51. U 30. godini prosječni volumni prirast drvne mase je 8,62 +/- 0,49 m3 po hektaru godišnje, s variranjem od 6.4 (prov. 52) do 10,6 m3 (prov. 2) po hektaru godišnje. Iznad prosjeka za plohu su provenijencije 2, 50, 12-2 i 51, s područja Alpa i Karpata (tablica 8). Tablica 8: Prirast zapremnine ariša različitih provenijencija. Table 8: Volume increment of the larch of diferent provenances. Provenijencija Provenances STAROST (Age) Provenijencija Provenances 10 godina (years) 20 godina (years) 30 godina (years) Tečajni prirast zapremnine u periodu 20-30 god. Current annual period 20-30 years Provenijencija Provenances Prirast zapremnine Volume increment Prirast zapremnine Volume increment Prirast zapremnine Volume increment Tečajni prirast zapremnine u periodu 20-30 god. Current annual period 20-30 years Provenijencija Provenances Prosječni Mean Tečajni prirast zapremnine u periodu 20-30 god. Current annual period 20-30 years m3 po hektaru godišnje - m3 pro ha and year 2 5,6 7,3 10,6 17,1 50 7,1 9,3 9,9 11,2 Japanski ariš 3,5 4,6 7,1 12,2 12-2 4,2 5,4 10,1 19,5 9a 3,4 4,0 8,4 15,9 51 5,8 7,5 10,4 16,3 1 3,7 4,6 8,5 16,2 59-2 4.4 5,2 6,9 10,4 52 3,0 3,7 6,4 11,6 29 3,9 5,1 7,9 13,6 Prosjek Mean 4.46+/-0,41 5.67+/-0.57 8,62+/-0,49 9,50+/-0,95 St. dev. St. dev. 1,30 1,79 1,55 3,02 151 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 34 <-- 34 --> PDF |
K. I´intanc: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RA/I.KII III PROVIMJkNCIJA U BOSNI Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2(1(1(1), 143-156 Slika 8. Razvoj relativnog tečajnog debljinskog prirasta po periodima Figure 8. Development of the relative eurent diameter increment in the périodes Između 20. i 30. godine prosječni tečajni volumni prirast drvne mase je 14,4 +/- 0,95 m3 po hektaru godišnje, sa variranjem od 10,4 (prov. 59-2) do 19,5 m5 (prov. 12-2) po hektaru godišnje. Iz tablice 9 jasno se vidi naglo opadanje prosječnog tečajnog volumnog prirasta provenijencije 50 (Sudeti) i po rast prirasta prove- Slika 9. Razvoj relativne drvne mase po stablu u starosti u 20. i 30. godini Figure 9. Development of the volume pro stein in 20. and 30. year nijencije iz Alpa, što ukazuje na ujednačavanje proizvodnje Sudctskog i Alpskog ariša (tablica 8) Kvaliteta stabala Prosječna kvaliteta stabala prikazan je u tablici 9. Najbolju prosječnu kvalitetu ima provenijencija 9a, koja potječe iz Bečke šume i nadmorske visine 610 m. Na drugom mjestu je prov. 1 koja potječe iz D. Tauerna i nadmorske visine 1350 m, zatim Dunkcld hibrid 29, iz Škotske i nadmorske visine 185-425 m, dok je na četvrtom mjestu prov. 52 iz Visokih Tatri, s nadmorske visine 1370 m. Po prosječnoj kvaliteti, najlošija je prov. 2, iz Tirola, sa nadmorske visine 1100 m, prov. 59-2 iz Karpata, s nadmorske visine 850 m, te prov. 51 iz Niskih Tatri, nadmorske visine 800 m. U sredini se nalaze provenijencije 50, 12-2 i japanski ariš. Ako se usporedi rang provenijencija po prirašćiva- nju u visinu (tablica 2) s rangom po kvaliteti stabla (tablica 9), vidljivo je daje kvaliteta stabla u negativnoj korelaciji s intenzitetom prirašćivanja u visinu. Tako je npr. prov. 50 po intenzitetu prirašćivanja u visinu na prvome mjestu, a po prosječnoj kvaliteti stabla tek na šes tom mjestu, prov. 1 je po prirašćivanju u visinu na petom mjestu, a po prosječnoj kvaliteti stabla na drugom mjestu. Prov. 51 se po intenzitetu prirašćivanja nalazi na trećem mjestu, a po kvaliteti stabla tek na osmom. Pored prosječne kvalitete, pri ocjeni vrijednosti jedne provenijencije značajan je i relativan udjel ravnih stabala. Iz tablice 9 vidljivo je daje u pogledu udjela ravnih stabala najvrijednija provenijencija 9a, pa 1, 29 i 52, odnosno s najmanjim udjelom ravnih stabala je prov. 2, 59-2, 12-2 i 51. Ovaj redoslijed je potpuno isti kao i kod ranga prosječne kvalitete stabala. Iz ovih rezultata može se zaključiti da i u području Alpa i u području Karpata postoje provenijencije europskog ariša s dobrim i lošim stablima i da su po kvaliteti u pravilu bolje one provenijencije koje prirašćuju sporije u visinu. Razlog je taj stoje kod ovih stabala koeficijent vitkosti niži nego kod provenijencija s intenzivnijim prirašćivanjem u visinu pa su debla stabilnija i otpornija na savijanje. 152 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 35 <-- 35 --> PDF |
K. Pintarić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI Šumarski lislbr. 3 4. CXXIV (2000), 143-156 Tablica 9: Kvaliteta stabala Table 9: Stem quality Prov. Relativni udjel stabala po kvaliteti debla Relative participation of stems pro quality Prov. Potpuno ravno Straight Slabo zakrivljeno Lightly bent Umjereno zakrivljeno Moderately bent Jako zakrivljeno Strongly bent Ocjena Judgement Rang po kvaliteti Rang quality Rang po visini Rang height Prov. %(1) %(2) %(3) %(4) Ocjena Judgement Rang po kvaliteti Rang quality Rang po visini Rang height 2 1 11 41 47 3,90 10 4 50 20 30 35 15 2,60 6 1 Jap. ariš 19 33 38 10 2,49 5 8 12-2 15 28 42 15 2,72 7 9 9a 59 24 8 9 1,76 1 5 51 15 28 35 22 2,96 8 2 1 40 23 27 10 2,17 2 7 59-2 5 19 36 40 3,51 9 3 52 34 32 23 11 2,22 4 10 29 38 23 30 9 2,19 3 6 Prosjek Mean 24,6+/-5,6 25,1+/-2,1 31,5+/-3,2 18,8+/-4,3 2,65+/-0,21 - - St. dev. St. dev. 17,8 6,6 10,2 13,7 0,66 - - Rak ariša Rak ariša (Lachnellula wilkommii= trichoscyphella willkommi= dasyscypha willkommi) je vrlo opasna bolest, koja ugrožava njegov opstanak. Ovo odumiranje europskog ariša u Europi poznato je pod imenom "umiranje ariša´ (Lärcensterben). Prema dosadašnjim rezultatima istraživanja, sve provenijencije europskog ariša izložene su ovoj bolesti, dok je otporan samo japanski ariš. Širenju ove bolesti doprinose i nepovoljni ekološki uvjeti za ariš, kao što su mrazišta, maglovita mjesta, slaba prozraka i dr. Prema Muench-u (1933, 1935, 1936) glavni razlog ugibanja europskog ariša su upravo nepovoljni klimatski uvjeti, ponajprije kasni mraz, jer europski ariš rano počinje s vegetacijom, tako da često strada od kasnog mraza. Uslijed toga terminalni izbojak ugine, tako da se stvaraju pogodni uvjeti za pojavu i širenje ove opasne bolesti. Istraživanje pojave raka ariša na provenijencijama koje su uključene u II. Internacionalni pokus (i naš pokus) pokazalo je da u Danskoj i Belgiji na plohama koje nisu izložene kasnom mrazu nema pojave raka ariša, dok je na plohama koje su izložene kasnom mrazu, rak ariša česta pojava. Na našoj pokusnoj plohi Batalovo brdo, nakon višegodišnjih kontrola uočeno je da ni jedna provenijencija nije napadnuta ovom bolešću, što se može pripisati i samom položaju plohe (nagib, strujanje zraka, nema zadržavanja hladnog zraka jer je omogućeno strujanje). RASPRAVA - Discussion Na pokusnoj plohi koja se nalazi u pojasu bukovih šuma na dubokom tlu na vapnencu, do starosti od 30 godina, prirašćivanje u visinu bilo je vrlo intenzivno i u 30 godini, prosječne visine svih provenijencija varirale su od 2,13 do 24,7 m. (tablici 2), stoje prema Schober-u (1987) i kod najlošije provenijencije, iznad I boniteta. Ovo ukazuje da se u pojasu bukovih šuma, na dubokim tlima mogu očekivati kod ariša visoki prinosi. Ovo treba istaći, jer se naša ploha nalazi najjužnije od svih ploha (46) koje su postavljene u okviru zajedničkog projekta, i zbog toga jer su ostvareni rezultati znatno iznad svih ploha (Schöber, 1985). Do 30. godine prirašćivanje u visinu je najintenzivnije kod dijela provenijencija koje potiču iz istočnog dijela areala europskog ariša (Sudeti, prov. 50; Karpati, prov. 51 i 59-2), ali i u istočnom dijelu Alpa ima provenijencija (prov. 2) koje ne zaostaju po prirašćivanju u visinu i za najboljim provenijencijama iz Karpata. Ipak, u ranijem razdoblju, razlike u prirašćivanju u visinu pojedinih provenijencija bile su veće, dok se kasnije smanjuju, stoje vidljivo iz tablice 3, gdje je 8 provenijencija od 10 zauzelo položaj prosjeka za cijelu plohu (96% do 105%). Može se očekivati da će se te razlike i dalje smanjivati i da će oko 50. godine te razlike pot- 153 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 36 <-- 36 --> PDF |
K. I´inliirić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH 1´ROVIiNl.lliNCI.IA li BOSNI Šumarski liši br. 3 4, CXXIV (2(100). 143-156 puno nestati (Jacques, 1992). Do sličnog zaključka došao je i S c ho b er (1985) prilikom analize rezultata istraživanja svih ploha obuhvaćenih Projektom. Kod svih istraživanih parametara (debljine, volumena, visine) utvrđeno je da je u razdoblju od 30 godina dokazano intenzivno preticanje, stoje vidljivo i iz priloženih grafikona. Očekuje se da bi se redoslijed stabilizirao oko 40 godine (Rohmeder-Schocnbach, 1959). Izjednačavanje prirašćivanja u visinu sa staroš- ću između alpskog i sudetskog ariša ustvrdio je i Cieslar,(1914). Glede činjenice da se kod ariša očekuje znatniji udjel najvrijednijih sortimenata (furnirski trupci), važno je napomenuti da najproduktivnije provenijencije nisu po kvaliteti debla i najkvalitetnije, što je vidljivo iz tablice 9. Tako npr. prov. 50 koja je po postignutoj visini najviša, po kvaliteti debla se nalazi tek na 6. mjestu. Iz iste tablice vidljivo je da su najkvalitetnije one provenijencije koje sporije rastu u visinu, stoje dokazao i Schober (1985) prilikom analize rezultata na svim pokusnim plohama obuhvaćenim Projektom. Međutim, to ne treba značiti da treba dati prednost provenijencijama sporijeg rasta, jer i kod najbolje provenijencije po prirašćivanju u visinu, ima dovoljan broj kvalitetnih stabala koja tijekom produkcijskog razdoblja (ophodnje) treba pomagati primjenom selektivne prorede. U našim istraživanjima posebice treba izdvojiti Hi- brid, prov. 29 (Larix eurolepis) i japanski ariš. Prema Schober-u (1987) u Europi japanski ariš u istim sta- nišnim uvjetima ima proizvodnju veću za 30% nego europski ariš. Na našoj pokusnoj plohi japanski ariš je na jednom od posljednjih mjesta. Slično je i sa hibridom prov. 29. U Europi, hibrid x Larix eurolepis prirašćuje Ova istraživanja su dio Projekta II. Internacionalnog pokusa s europskim arišem, tako da dobiveni rezultati imaju međunarodno značenje. Ova se istraživanja provode u 11 zemalja Europe i u USA sa ukupno 46 pokusnih ploha. Znakovito je stoje naša ploha "Batalovo brdo" najjužnija od svih ploha, te su time i rezultati istraživanja značajniji. Rezultati provedenih istraživanja mogli bi se svesti na sljedeće zaključke. 1. U pogledu prirašćivanja u visinu i starosti od 30 godina postoje značajne razlike između pojedinih provenijencija, ali su se sa starošću smanjivale. Iako te razlike postoje, u 30. godini sve su provenijencije imale prosječne visine od 21,3 m do 24,7 m, koje su iznad I boniteta po Schober-u (1987). Opadanje razlika u visinama sa starošću najbolje je vidljivo po tome, što su u 30. godini od 10 provenijencije sedam u kategoriji prosjek (96%-105%) za plohu, jedna je intenzivnije u visinu u odnosu na europski i japanski ariš, dok na našoj pokusnoj plohi zauzima jedno od posljednjih mjesta. Ovakav odnos može se objasniti opskrbom vodom tijekom vegetacijskog razdoblja, stoje u zapadnoj Europi povoljnije nego u Bosni. Osim toga, ovaj hibrid je u F2 generaciji, te se slabije prirašćivanje može objasniti i genetskim svojstvima ponašanja hi- brida (segregacija u F2 generaciji). 1 morfološki se ovaj hibrid razlikuje od L. eurolepis-a. Grane su debele i horizontalne, a ujesen su iglice zlatno-žute boje, što je karakteristično za japanski ariš a ne za Larix eurolepis, koji ima tanke grane s malim kutom insercije, a ujesen iglice imaju boju kao europski ariš. Posebno mjesto u ovim istraživanjima u cijelom Projektu je odnos prema raku ariša. Poznato je da u mnogim područjima ova bolest izaziva ugibanje europskog ariša (otporan je japanski ariš), poznatom pod imenom umiranje ariša ("Lärchensterben"). Prema Muench-u (1933, 1935, 1936.), pored izbora provenijencije neobično je značajan i položaj na područjima u kojima se želi uzgajati europski ariš. Zbog toga što europski ariš u proljeće počinje rano tjerati, potrebno je izbjegavati mrazišta, maglovite položaje i ustajali zrak. Najpovoljnije je kada zrak struji. Zato je potrebno izbjegavati mrazišta i slične položaje, jer uginuli dijelovi biljke u tim uvjetima čine pogodnost za napad raka. Naša se ploha nalazi na padini, te je omogućeno strujanje zraka. Istraživanja su pokazala da ni jedna provenijencija nije napadnuta od raka. Prema Schober- u (1985), u Europi, na plohama koje su više izložene mrazu (mrazišta, maglovita područja, ustajali zrak), arišev rak je znatno češći. u neposredno boljoj klasi "dobar" (prov. 50) i dvije u kategoriji "slab" (japanski ariš i Dunkeld hibrid prov. 29). Uočljivo je daje prov. 50 (Sudetski ariš), koja je u 20. godini bila u kategoriji "odličan"( 126% do 135" od prosjeka za cijelu plohu), zbog naglog opadanja prirašćivanja u visinu došla u kategoriju "prosjek". 2. Iznenađuje loše prirašćivanje u visinu japanskog ariša, posebno Dunkeld hibrida prov. 29 (Larix eurolepis), koji u zapadnoj Europi prirašćuju u visinu intenzivnije od europskog ariša. Ovo se može objasniti time što su uvjeti za podmirenje visoke tran- spiracije za ove dvije provenijencije povoljniji u zapadnoj Evropi nego u dijelu Bosne gdje se nalazi pokusna ploha. Osim toga, Dunkeld hibrid prov. 29 je u F2 generaciji, što bi moglo utjecati na slabiji rast (segregacija). ZAKLJUČAK - Conclusion 154 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 37 <-- 37 --> PDF |
K. Pintarić: 30 GODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVENIJENCIJA U BOSNI Šumarski lisl br. 3 4, CXX1V (2000), 143-156 3. Provenijencije iz istočnog dijela prirodnog areala uglavnom intenzivnije prirašćuju u visinu nego alpski ariš, ali i među provenijencijama alpskog ariša ima provenijencija, koje ne zaostaju bitno, posebice one provenijencije koje potiču iz istočnog dijela Alpa. 4. U pogledu prirašćivanja u debljinu, postoje razlike između provenijencija, ali su te razlike manje nego kod visina, i slično kao i kod visina sa starošću se razlike između provenijencija smanjuju. Prosječni prsni promjeri po provenijencijama u 30. godini variraju između 19,7 cm (Dunkeld hibrid prov. 29) i 24,5 cm (Sudetski ariš, prov. 50). Najveće prosječne prsne promjere imaju prov. 50 iz Sudeta i prov. 2 iz istočnih Alpa. Ovi odnosi visina i prsnih promjera mogu imati odraza na stupanj vitkosti (h/d, 3) što utječe na punodrvnost i na stabilnost u odnosu na štete od snijega i vjetra. 5. U 30.godini volumen drvne mase varira između 191 (prov. 52) i 3 18 m´ (prov. 2) krupnog drva po hektaru, što bi bilo u granicama I—11 boniteta za ariš. Pošto je broj stabala zbog mortaliteta vrlo različit (604 - 1109 stabala po hektaru), bolji pokazatelj u pogledu proizvodnosti je prosječan volumen vretena stabla po provenijencijama, koji iznosi 0,271 do C ieslar, A., (1914): Studie über die Alpen und Stude- ten lärche. Centralblatt für das gesamte Forstewesen, Wien, Jacques, D., (1992): Early Tests in European Larch Provenance Trials in Belgium. Proceedeing: lUFRO Centennial Meeting of the IUFRO Working Party S2-02-07., Berlin, Koprivica, M., (1980): Zavisnost veličine taksacio- nih elemenata stabla, kvaliteta i oblika debla evropskog ariša (Larix decidua Mili.) od provenijencije u pokusu Batalovo Brdo. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. Knjiga 24, god. XXIV, sv.3. str. 5-78, Sarajevo, Martinson, O., (1992): 30 Years of Provenance Research on Larch in Sweden. Results and future Trends in Larch Breeding on the Basis of Provenance Research. Proceedings: IUFRO Centennial Meeting of the IUFRO Working Party S2-02-07., Berlin, Muench, E., (1936): Das Lärchensterben. Forstwissenschaftliches Centralblatt., Berlin, Pintarić, K., (1958):Studiezum Lärchenanbau in Bosnien. Radovi Poljoprivredno-Sumarskog fakulteta, B. šumarstvo, br. 2, str. 17-88, Sarajevo, 0,453 m3 po stablu. Po volumenu stabla među najlošijima je Dunkeld hibrid prov. 29, koji zauzima pretposljednje mjesto. Redoslijed provenijencija je uglavnom isti kao kod visina i debljina. 6. Kvaliteta stabala nažalost nije u korelaciji s provenijencijama i njihovom najvećom proizvodnošću, jer provenijencije s najvećim prosječnim visinama nisu i najkvalitetnije. Najveći relativan udjel potpuno ravnih stabala je kod provenijencija sa prosječnim ili slabijim prirašćivanjem u visinu (prov. 92, 1 i 52). Međutim broj potpuno ravnih stabala po hektaru je toliki da se i kod najproduktivnijih provenijencija, koje imaju relativno manji udjel kvalitetnih stabala, može primjenom selektivne prorijede (visoka prore- da-pozitivno odabiranje), na kraju produkcijskog razdoblja (ophodnje) ostvariti maksimalna proizvodnja najkvalitetnije drvne mase. 7. Odnos ariša prema raku ariša {Lachnellula wilkom- mii)je neobično značajan. Poznato je da je japanski ariš otporan, a europski ariš osjetljiv na ovu opasnu bolest, dok je hibrid gotovo rezistentan. Na našoj pokusnoj plohi ni kod jedne provenijencije nije utvrđen rak ariša, što se može pripisati i položaju same plohe (Muench, 1936), jer nije mrazište i omogućeno je strujanje zraka. Pintarić, K., Zek i ć, N., (1966): Prirast ariša raznih provenijencija na oglednim plohama na području FŠOD Igman. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu. Knjiga 11, sv. 2, str. 15-45, Sarajevo, Pintarić, K., (1969): Prirast u visinu i debljinu ariša raznih provenijencija na pokusnoj plohi "Batalovo brdo" kod Sarajeva. Festschrift Hans Leibundgut. Beiheft zu den Zeitschriften des Scwei- zerischen Forstvereins, No 46, str. 127-141, Zürich, Pintarić, K., (1973): Prirašćivanje evropskog ariša (Larix decidua Mili.) na dva lokaliteta u Bosni. Narodni šumar broj 1 -3, str. 28-33, Sarajevo, Pintarić, K., (1974): Stammqualität von Lärchen verschiedener Herkunft. Allgemeine Forst und Jagdzeitung, 144. Jahrgang, Heft 3, str. 65-68, Frankfurt a/M. P i n t a r i ć, K., ( 1974): Varijacija u inserciji grana ariša (Larix sp.) različitih provenijencija. Šumarski list, br, 5-6, str. 183-200, Zagreb, Pintarić, K., (1979): Rezultati prirašćivanja, rasta i kvalitete ariša različitih provenijencija. Šumarstvo i prerada drveta, sv. 10-12, str. 281-294, Sarajevo. LITERATURA References 155 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 38 <-- 38 --> PDF |
K. Pintarić: 30 (iODINA ISTRAŽIVANJA NA ARIŠU RAZLIČITIH PROVPNUhNCUA U BOSNI Šumarski list br. 3 4, (XXIV (2000), 143-156 Pintarić, K., (1989): Rast i prirast ariša različitih provenijencija na pokusnoj plohi "Samin gaj", Rakovica kod Sarajeva. Šumarstvo i prerada dr- veta XLIII, sv. 7-12, str. 163-174, Sarajevo, Rau, H. M., (1992): Recent result of the II international provenance experiment with European Larch (Larix decidua Mill.). Proceedings: IUFRO Centennial Meeting of IUFRO Working Party S2-02- 07., Berlin, Rohmeder, E. - Schön bach, H., (1959): Genetik und Züchtung der Waldbäume, Berlin, Schober, R., (1985): Neue Ergebnisse des II Internationalen Lärchenprovenienz Versuche von 1958/59 nach Aufnahmen von Teilversuchen in europäischen Ländern und den USA. Schriftenreihe der Forstlichen Fakultät der Universität Göttingen, Band 83, Frankfurt a/M. Weisgerber, H., (1992): Recenzt Investigate into geographical-genetic Variation among Provenance of European Larch (Larix decidua Mill.). Results and future Trends in Larc Breeding on the Basis of Provenance Research. Proceedings: IUFRO Centeral Meeting of IUFRO Working Party S2-02-07., Berlin, SUMMARY: The increment of larch of various provenances was studied in the experimental plot "Batalovo Brdo" near Sarajevo as part of the II International Survey on European larch of various provenances project. In terms of height, breast diameter and volume, the most productive larch provenances up to the age of 30 are those from the eastern areal of the European larch (the Sudetes and the Carpathians). However, there are provenances in the area of the Alps, particularly in its eastern part, which do not lag behind the most productive provenances originating from the Carpathian area. Significant differences in the increment were detected in the younger stage of individual provenances, but these differences decreased with age. Also, distinct PRETICANJE was found at a younger age, which later decreased. The productivity is in negative correlation with the quality, so that the most productive provenances were not those of the best quality. The provenances with average productivity had the best quality. Larch cancer was not detected in any of the provenances in our experimental plot. 156 |