DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 22 <-- 22 --> PDF |
.1. Salck-Grginčić: URliBlVAN.il-: PRIVATNIH SUMA HRASTA K1TNJAKA (Quetvus petraea Licbl.) NA PODRUČJU.. Šumarski list br. 3 4. CXXIV (2000), 123 Kr i žanec, R., 1987: Uređivanje privatnih šuma u SR Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, posebno izd. 3: 95-120, Zagreb Levaković, A., 1948: O analitičkom izražavanju sastojinske strukture. Glasnik za šumske pokuse 9: 293-366. Zagreb. L o e t s c IV, F., Z ö h r e r, F. & H a 11 e r, K. E., 1973: Forest inventory. II vol., München, 469 pp. Lukić, N., 1992: Utjecaj strukturnih promjena jedno- dobnih bukovih sastojina na visinski i dcbljinski prirast. Glasnik za šumske pokuse 28: 1-48, Zagreb. M art ino vie , J. & Pe leer, Z., 1985: Šumske zajednice i tla područja Šumskog gospodarstva Karlovac, svezak 3, studija, Zagreb. IVI at i č, S., 1994: Zbornik radova savjetovanja: Ekološke i gospodarske značajke revitalizacije privatnih šuma u Hrvatskoj, HAZU, 39-61, Zagreb Meštrović, S., 1978: Pravilnik o izradi Šumskopri- vred. osnova, Osnova gospodarenja i Programa za unapređenje šuma u svjetlu šumarske znanosti. Šumarski list (8-10): 352-364, Zagreb. Meštrović, Š. & Kovač i ć,Đ., 1991: Šume Hrvatske u svijetlu primjene prijedloga Zakona o denacionalizaciji i vraćanju oduzetih nekretnina, Šumarski list, 115 (6-9): 333-343, Zagreb. Meštrović, S. et al., 1992: Uređivanje šuma. U: Šume u Hrvatskoj : 131-152, Zagreb. Meštrović,». «feStarčević, T., 1994: Zbornik radova savjetovanja: Današnje stanje i razvoj privatnih šuma, HAZU, 29-37, Zagreb. Meštrović, Š., 1995: Dvjestodvadesetpcta godišnjica zakonske uredbe o šumama. Šumarski list 119 (4): 144, Zagreb. P1 e š e, B., 1987: Uređivanje privatnih šuma na području općine Delnice. Magistarska radnja Pranjić, A., 1970: Sastojinske visinske krivulje hrasta lužnjaka. Šum. list, 94 (7-8): 201-220, Zagreb. Pranj ić, A., 1977: Dendrometrija. Zagreb, 274 pp. Pranjić, A., 1986: Šumarska biometrika. Zagreb. Prodan, M., 1965: Holzmesslehre. Frankfurt am Main, 644 pp. Prpić, B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost šuma u Hrvatskoj. U: Šume u Hrvatskoj: 237- 256, Zagreb. S ab adi, R., 1994: Zbornik radova savjetovanja: Gospodarske implikacije unapređenja privatnih šuma. HAZU, 77-96, Zagreb. S t a r č e v i ć, T., 1984: Provođenje Zakona o šumama za šume na kojima postoji pravo vlasništva. Šumarski list 108 (9-10): 447-449, Zagreb. Starčević, T., 1992: Neka iskustva u gospodarenju privatnim šumama. Šumarski list 116 (6-8): 331 - 336, Zagreb. Špiranec, M., 1955: Korištenje podataka inventarizacije privatnih šuma u NRH. Šumarski list Špiranec, M., 1975: Drvno gromadne tablice. Poslovno udruženje šumskoprivrednih organizacija, Zagreb, pp 262. Špiranec, M., 1975: Prirasno-prihodne tablice. Poslovno udruženje šumskoprivrednih organizacija, Radovi 25 ( 1 -109), Zagreb. SUMMARY: Privately owned forests are an integral part of forest ecosystems. Private forests are eharaeterised by their small surface areas, so that estates of about ten hectares per owner are very rare. Such small-sized estates are often made even smaller by being cut into several small parts. With the area of 40,713 ha, private forests in the area of Forest Office Karlovac make up 33% of the total area of forests and forest/and. The research into the basic structural elements for the purpose of establishing the real state and methods of management in private forests has encompassed natural preserved stands of sessile oak of high silviculturalform in the Forest Administration Karlovac, Forest Office Duga Resa. A total of five plots sized 0.50 - 1,00 hectare were established in the climatozonal belt of the association of sessile oak and common hornbeam rQuerco petrae - Carpinetum illyricum Horv. 193(H). The stands in five age classes (II - VI) in the site of the first class quality were included. On the basis of the obtained results and their interpretation, several conclusions may be drawn related to the management of sessile oak stands in private forests. 1. All studied stands have bell-like (uni-modal) distribution of breast diameters characteristic of even-aged stands. Due to natural processes and methods of management, bigger or smaller aberrations of individual distributions have occurred in relation to the theoretical model of Gauss´s normal distribution. 2. Since oak is a heliophyllic tree species in which the method of management is governed by the age of the stand and not its diameter class, sessile stands of high 140 |