DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 21 <-- 21 --> PDF |
J. Šalek-Grginčić: UR1-.D1VAN.II-: l´KIVATNIH ŠUMA HRASTA KITNJAKA (Quercus petraea l.icbl.) NA l´OÜRUCJU... Šumarski list bi. 3 4. CXX1V (2000), 123-141 kretne), nego i provjeriti da li se za tablične promjere srednjih stabala visine na visinskim krivuljama konkretnih sastojina nalaze unutar granica ispitivanog boniteta (tablica 10). Nije pouzdano provesti bonitiranje usporedbom konkretnih sastojinskih visinskih krivulja sa Šurićevim bonitetnim visinskim krivuljama (si. 10). Mogu se usporediti srednje sastojinske visine kao stoje to vidljivo na spomenutom grafikonu. 4. Iako s konkretnim sastojinama nije redovito gospo- dareno, dobivene su relativno visoke vrijednosti ispitivanih veličina osnovnih strukturnih elemenata u odnosu na komparirane prirasno-prihodne tablice. Ukupne vrijednosti temeljnica, za pojedine sasto- jine, po hektaru iznose (tablica 9): na plohi 1 (II dobni razred) 27,1 m2, plohi 2 (III dobni razred) 25,0 m2, plohi 3 (IV dobni razred) 31,6 m2, plohi 4 (V dobni razred) 30,5 m2 i plohi 5 (VI dobni razred) 40,3 nf. Drvne zalihe sastojina po hektaru (za drvne mase stabala do 3 cm debljine) su: na plohi 1 (II dobni razred) 204 m3, plohi 2 (III dobni razred) 272 m´, plohi 3 (IV dobni razred) 418 m3, plohi 4 (V dobni razred) 426 m3 i plohi 5 (VI dobni razred) 617 m3. Tečajni godišnji volumni prirasti sastojina po hektaru također su visoki: na plohi 1 (II dobni razred) 12,3 m3, plohi 2 (III dobni razred) 9,5 m5, plohi 3 (IV dobni razred) 7,9 m3, plohi 4 (V dobni razred) 9,2 m3 i plohi 5 (VI dobni razred) 12,0 m3. Međutim usporedimo li strukturne elemente kitnjaka sa spomenutim prirasno prihodnim tablicama, vidimo da su nam gotovo svi strukturni elementi kitnjaka niži od onih u prirasno prihodnim tablicama (tab. 11, 12, 13, 14 i 15). Uzmemo li u obzir i oblik distribucije prsnih promjera pojedinih vrsta (grab), razlike su između gospodarenih sastojina i ovih očite. 5. Prirasno-prihodne tablice Špiranca prikladne su za utvrđivanje normaliteta kitnjakovih sastojina jer je pravovremenim i odgovarajućim šumskouzgojnim postupcima u njima moguće postići veličine strukturnih elemenata koje odgovaraju tim tablicama. 6. Dobiveni podaci dobro se uklapaju i u Cestarove normale. 7. Budući da tablice navedenih stranih autora nisu odraz naših ekoloških uvjeta, a i sastavljene su zajednički za hrast lužnjak i kitnjak, ne preporuča se njihova uporaba. 8. Poznato je da na razvoj sastojine osim genetskih čimbenika značajno utječu i vanjski čimbenici selekcije, tako da i stručna intervencija bitno djeluje na njihov trend razvoja. Ona je u ovim sastojinama potrebna od rane mladosti, počevši od njege i čišćenja pa sve do pravilnih prorednih zahvata koji su neophodni radi dobivanja kvalitetnijeg prirasta, formiranja stabilne strukture sastojina te njihove pripreme za prirodnu obnovu. 8. LITERATURA - References Cestar, D., Hren, V, Kovačević,Z., Martino- vić, J. & Pelcer, Z., 1986: Ekološko-gospo- darski tipovi šuma, Opis tipova šuma područja Šumskog gospodarstva Karlovac, Svezak 6, studija, Zagreb. Cestar, D., Hren, V, 1986: Ekološko-gospodarski tipovi šuma. Sastojinski oblici, pomlađivanje i proizvodnost sastojina područja Šumskog gospodarstva Karlovac. Svezak 4. studija, Zagreb. Čavlović,J., 1994: Uređivanje šuma niskoga uzgojnog oblika (panjača) u Hrvatskom zagorju. Glas. šum. pokuse 30: 143-192, Zagreb. Dragišić, P, Hanzl, D., Hren, V, Bertović, S. & Kal in ić, M., 1959: Njega čistih i mješovitih mladika bukve i mladika hrasta kitnjaka. Institut za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske, Obavijesti 3, Zagreb. Dragišić, P, Hanzl, D., Hrcn,V, Bertović, S. & Kal in i ć, M., 1959a: Prvo proredno odabiranje stabala u nenjegovanim mješovitim sastojinama listača bukve, hrasta i graba. Institut za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske, Obavijesti 6, Zagreb. Dragišić, P, Hanzl, D., Hren, V., Bertović, S. & Kalinić, M., 1959b: Zakašnjelo čišćenje u nenjegovanim čistim i mješovitim sastojinama bukve, hrasta kitnjaka i graba. Institut za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske, Obavijesti 4, Zagreb. Đuričić, I., 1989: šumskouzgojne karakteristike hrasta kitnjaka (Qiiercuspetraeae Liebl.) na Kalniku. Glas. šum. pokuse 25: 161-234. Fabijanić, G., 1987: Uređivanje privatnih šuma u Šumskom gospodarstvu "Karlovac". Glasnik za šumske pokuse, posebno izd. 3: 129-136, Zagreb. Klepac, D., 1956: Upotreba frekvencijskih krivulja broja stabala pri "Opisu sastojina". Šumarski list, str. 357-369. Klepac, D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Znanje, Zagreb, 299 pp. Klepac, D., 1965: Uređivanje šuma, Znanje, Zagreb, 341 pp. Klepac, D., 1983: Prilog uređivanju privatnih listopadnih šuma bukve i hrasta kitnjaka. Šumarski list 107/3-4:217-224. 139 |