DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 20 <-- 20 --> PDF |
.1. Salek-Cirginčić: UREĐIVANJU PRIVATNIH SUMA HRASTA K1TNJAKA (Querem Pftraea Liebl.) NA PODRUČJU... Šumarski list hr. 3 4, (XXIV (2000). 123-141 . U odnosu na Cestarove normale, drvna zaliha manja je samo na plohi 2 (14%). Na plohi 4 drvna zaliha je normalna, a na ostalim plohama iznad normale. Prema Wimmenauerovim normalama drvna zaliha normalna je na plohi 5, dok je na plohi 1 veća za 13%. Na ostalim plohama drvna zaliha je manja od normalne. Na plohama 2 i 5 drvna zaliha može se smatrati normalnom prema Jüttneru. Na ostalim plohama drvna zaliha je veća od normalne i to znatnije na plohi 1 (73%) i plohi 3 (34%). Iako za starije i stare sastojine slovi da su često pre- iskorištene, to nije pravilo. Na plohi 5 (tablica 15) u šestom dobnom razredu, zbog izostanka redovite njege proredom, došlo je do akumulacije i prenagomilavanja drvne zalihe. Tečajni godišnji volumni prirast na plohama 4 i 5 veći je nego prirast u svim prirasno-prihodnim tablicama. Na ostalim plohama on je manji od svih tabličnih vrijednosti, osim prema Cestaru na plohama 1 i 3 gdje su vrijednosti normalne. Nakon provedenog uspoređivanja veličina strukturnih elemenata hrasta kitnjaka s vrijednostima u prirasno- prihodnim tablicama, može se utvrditi da: Istraživane sastojine imaju prema Špirancu (osim na plohama 1 i 2) temeljnice u normalnim granicama. Drvna zaliha na pojedinim plohama ( 1,2 i 4) niža je od tabličnih vrijednosti. Tečajni godišnji volumni prirast sasto- jinamanjijena plohama 1, 2 i 3, a veći na plohama 4 i 5. Manja temeljnica na plohi 1 posljedica je manjeg broja stabala kitnjaka, a na plohi 2 manjeg promjera srednjeg plošnog stabla. Manja drvna zaliha na plohi 1 vezana je uz manji broj stabala kitnjaka, a na plohama 2 i 4 posljedica je manjih promjera i visina srednjih ploš- nih stabala. Istraživanjem osnovnih strukturnih elemenata, u svrhu utvrđivanja stvarnog stanja i načina gospodarenja u privatnim šumama, obuhvaćene su prirodne sačuvane kitnjakove sastojine visokog uzgojnog oblika na području Uprave šuma Karlovac, Šumarije Duga Resa. Ukupno je postavljeno pet ploha veličine 0,50-1,00 hektara, u pojasu klimazonalne zajednice kitnjaka i običnoga graba (Querco petraeae - Carpinetum illyri- cum Horv. 1938). Njima su obuhvaćene sastojine u pet dobnih razreda (II-VI) na prvom bonitetu staništa. Na osnovi dobivenih rezultata i njihove interpretacije može se donijeti nekoliko zaključaka vezanih za uređivanje kitnjakovih sastojina u privatnim šumama. 1. Sve istraživane sastojine imaju zvonolike (unimo- dalne) distribucije prsnih promjera karakteristične za jednodobne sastojine. Uslijed prirodnih procesa i Uspoređujući sa Cestarovim normalama, sastojine imaju normalnu temeljnicu, osim na plohi 5 gdje je temeljnica iznad normale zbog prevelikog broja stabala. Drvna zaliha je veća ili normalna (ploha 4), a samo na plohi 2 manja od tablične vrijednosti. Tečajni godišnji volumni prirast veći je od tabličnih vrijednosti na plohama 4 i 5, te normalan na plohama 1 i 3. Na plohi 2 on je manji od normalnog, isto kao i drvna zaliha. Drvna zaliha na plohama 3 i 5 veća je zbog većeg broja stabala, odnosno zbog izostanka proreda u tim sas- tojinama. Drvna zaliha na plohi 2 manja je zbog manjeg broja stabala (25%) u odnosu na Cestarovu normalu. Treba imati u vidu da su tablice navedenih njemačkih autora sastavljene zajednički za hrast lužnjak i kit- njak (iako je Wimmenauer imao za svoja istraživanja pretežno plohe hrasta lužnjaka) i da one nisu odraz naših ekoloških uvjeta. Na području Šumarije Duga Resa privatne šume su uređene te je za njih donesen program gospodarenja. Radi uspoređivanja podataka dobivenih izmjerom na pokusnim plohama i utvrđenih po programu, pronađeni su u programu, u uređajnom razredu kitnjak iz sjemena, odsjeci u kojima je prilikom uređivanja procijenjena najveća drvna zaliha po hektaru. Uzeti su u obzir odsjeci koji se nalaze na katastarskim općinama, gdje su postavljene pokusne plohe i čija je starost jednaka ili približna starosti sastojina na plohama. Uspoređujući, za određenu starost, drvne zalihe po hektaru, utvrđena je na svim pokusnim plohama veća drvna zaliha po hektaru i to na plohi 1 za 22%, plohi 2 za 32%, plohi 3 za 5%, plohi 4 za 63% i plohi 5 za 84%. Glede dobivenih razlika možemo pretpostaviti daje stvarna drvna zaliha u privatnim šumama općenito veća od drvne zalihe prikazane u programima za gospodarenje. načina gospodarenja došlo je do većeg ili manjeg odstupanja pojedinih distribucija, s obzirom na teoretski model Gaussove normalne distribucije. 2. Budući daje hrast heliofilna vrsta drveća gdje starost sastojine a ne debljinski razred predodređuje način gospodarenja, posebice način podmlađivanja, s kitnjakovim sastojinama visokog uzgojnog oblika treba gospodariti isključivo po načelima koja vrijede za jednodobne sastojine. 3. Sastojine u privatnom vlasništvu u kojima se najčešće ne provodi redovito i stručno gospodarenje, često imaju za određeni bonitet staništa manje promjere, a ponekad i manje visine srednjih stabala od tabličnih vrijednosti.Zbog pouzdanijeg bonitiranja staništa potrebno je (za određene starosti sastojina) usporediti ne samo visine srednjih stabala (tablične i kon- 7. ZAKLJUČAK - Conclusion 138 |