DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 141 <-- 141 --> PDF |
panje i cvatnja bila je puno ranije od domaćeg oraha, ali u doba na prijelazu zime u proljeće, javljali su se često klimatski ekstremi, kasni proljetni mrazevi, koji nisu pogodovali bugarskom orahu i njegovom razmnožavanju kod nas. Ing. Crljenica umirovljen je 1972. godine s punim radnim stazom. Iako je kao Banijac čitav svoj život proveo u miješanoj sredini, Prvoga dana proljeća, ove zadnje godine milenija, ispratili smo u vječnost našeg izvrsnog kolegu i stručnjaka mr. Ondreja Lovaša. Pitali smo se, zar je ovo stvarno istina, zar je baš tako moralo biti? Stoje oko nas ili iznad nas, što otima i gasi živote, razara obitelji, prekida ljubavi, zavija u crno, odvodi u prazninu? Tko je Vjeroslavi oteo supruga, Ivoni i Vladimiru divnoga oca, a hrvatskoj šumarskoj struci nadasve vrijednog znalca i isto toliko moralnog stručnjaka? U ovom istom gradu na Dravi, 16. listopada 1998. opraštali smo se također od naših kolega šumara, Josipa i Hrvoja Sikore, surovom nesrećom istrgnutih iz života obitelji, od svih nas. Koga da pitamo, tko nam može sve to objasniti? Možda se sva istina i svi odgovori nalaze visoko iznad nas. Zar i naši hrastovi koji umiru stojeći, težeći pogledom svojih krošanja stići u vječne visine, ne traže odgovor baš od neba, od sunca, kiše i vjetra. Tamo je negdje sakrivena istina o tome tko će koliko i do kada živjeti, a tko će napustiti ovaj svijet i otići u vječnost, jer ionako, čovjekov život nije ništa drugo već putovanje u smrt. Na tom putu, Ondrej Lovas ostavio je trag dostojan velikoga čovjeka. Rođen 27. listopada 1944. u Gložanu, srcu Bačke u susjed- što je njegovoj mirnoći i karakteru odgovaralo, kupio je u međuvremenu stan u Zagrebu i preselio, želeći dane u mirovini i starosti provesti u Zagrebu. Umro je naglo, nakon kratke i teške bolesti. Na njegovom pogrebu se u ime Hrvatskoga šumarskog društva oprostio kolega Vilim Živkov ić (s kojim je zajedno studirao i diplomirao 1939. godine), izrazivši njegovoj nojVojvodini gdje se i školovao, diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Beogradu, a znanstveni stupanj magistra iz područja zaštite šuma stekao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Svo svoje vrijeme od diplomiranja proveo je radeći u Slavoniji i Baranji. Od "Jelena" Bilje, do ŠG-a Osijek i "Slavonske šume" u Vinkovcima. Istinski zaljubljenik u struku, našu "zelenu religiju", djelima je svjedočio najvrijednija obilježja stručnjaka i čovjeka. Nije onda čudo stoje bio cijenjen u svojoj sredini, što je od 1. siječnja 1991. bio imenovan rukovoditeljem Proizvodnog odjela u Upravi šuma Osijek. Od 15. siječnja 1999. potvrda u struci dolazi imenovanjem na funk- obitelji iskrenu sućut. Njegovom smrću nastala je praznina u krugovima brojnih kolega i prijatelja, koji će ga se uvijek sjećati. Ivo Matota, dipl. ing. šum. čiju stručnog suradnika za uzgajanje šuma Direkcije "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb. Neumoran, svojim je stručnim izvješćima, analizama i radovima suvereno dominirao među stručnjacima. I još smo nešto trajno prepoznavali u njemu, nije bilo problema kojem nije prilazio kao izazovu, upravo stvaralačkim nemirom znanstvenika. Treba li onda reći da su i u znanosti ostali rezultati njegova vrijednog rada. Od mnoštva zapaženih radova, posebice u području zaštite euroame- ričkih topola, možda ipak treba istaći da je zajedno s dr. Borisom Hrašoveem, znanstvenim radom nastupio na Internacionalnom savjetovanju o topolama od 4. do 7. listopada 1996. u Budimpešti. Bio je i član Međunarodnog savjeta za topole. Od naših prvih kontakata nakon osnivanja "Hrvatskih šuma", p. o. Zagreb, od našeg zajedničkog boravka na FAO-kongresu o topolama u Španjolskoj, potvrdio sam ono što sam odavna znao, bio je poznat po čestitom, odanom i čvrstom stavu glede znanstvenih istina, prema postulatima struke, i iznad svega poštenom i korektnom odnosu prema kolegama. Posljednih dana života često smo bili zajedno, surađivali pri analizi naših planova, divili se i vjerovali u njegove analize. Znali Mr. sc. ONDREJ LOVAS, dipl. ins. šum. (27. 10. 1944 - 20. 3. 2000) 259 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 142 <-- 142 --> PDF |
smo da govori samo ono što misli, a mislio je stručno i čestito. Živeći ovo zadnje desetljeće zajedno s njim, saznali smo koliko i zašto vrednuje život, njegovu slobodu, ma koliko on takav može biti i težak. Znao je da voleći slobodu, voli druge, dok oni koji vole moć, vole samo sebe. Osim svih njegovih sjajnih kvaliteta, neka mi bude dopušteno naglasiti još samo jednu; menije pričao s koliko je odanosti i srca stao na branik naše zajedničke domovine u prošlome ratu. Shvatio sam svu snagu i poruku one misli B. Shaw-a: "Život izjednačava sve ljude; smrt otkriva odličnike". Ondrej, ako nam nebo otkrije zašti si morao otići, ako je to sudba, onda znaj da smo Te poštovali i voljeli, djeleći sve ove zajedničke go dine s Tobom, svu ljepotu zajedništva, kolegijalnosti i sav trud kojega smo morali uložiti, da bi hrvatsko šumarstvo izranjavano u ratu izašlo sa što manje žrtava. U ime svih Tvojih kolega i prijatelja iz "Hrvatskih šuma": Ice, Još- ka, Stipe, Pavla, Jasenke, Ivice, Željka, Mladena, Branka i mnogih s kojima si surađivao, oprostit ću se rodoljubnim stihom Tvojeg Slovaka Eugena Suchori-a: Aka si mi krasna aka si mi krasna ty rodna zem moja krasne i tie hory, kol leba čo stoja. Krasne je i nebo nad tymi horami žehnamfa vitamfa vdaënymi slzami. Znam da ćeš živjeti u srcima onih za koje si živio, koje si s ljubavlju darivao. Neka Tvoju dušu, ovog prvog proljetnog dana, popodnevni lahor ponese u vječni smiraj ovih šuma, tamo ćemo se sretati s Tobom, tamo će živjeti naša sjećanja na Tebe Ondrej, kao stručnjaka i divnog čovjeka. Tvojoj supruzi, kćerki, sinu i rodbini iskrena sućut u ime svih kolega iz "Hrvatskih šuma" i svih članova Hrvatskog šumarskog društva, a Tebi naš Ondrej, velika hvala i vječna slava! Tomislav Starčević 260 |