DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 132 <-- 132 --> PDF |
3 1. srpnja 1969. godine ŠPIK "Spačva" Vinkovci dijeli se u više poduzeća, a glavna su dva nova samostalna poduzeća: Drvno industrijski kombinat "Spačva" Vinkovci i Šumsko gospodarstvo "Hrast" Vinkovci. U vremenu od 1. 8. 1969. godine do 31. 12. 1969. Šumsko gospodarstvo "Hrast" Vinkovci posluje kao samostalno poduzeće. Od 1. siječnja 1970. godine Šumsko gospodarstvo "Hrast" Vinkovci, kao samostalna organizacija udruženog rada - pravna osoba udružila se u Šumsko privredno poduzeće "Slavonska šuma" Vinkovci u koji su još ušla ŠG Osijek, Našice, SI. Brod i Podravska Slatina. U Vinkovcima je 27. svibnja 1972. godine između osnovnih organizacija udruženog rada potpisan Samoupravni sporazum o ponovnom udruživanju u ŠPP "Slavonska šuma" Vinkovci. Pri kraju 1973. godine provađajući Ustavne amandmane, o prijedlogu Novog Ustava, te Zakona o konstituiranju, radna zajednica na svojim zborovima donijela je odluku da se Šumsko gospodarstvo "Hrast" Vinkovci organizira kao radna organizacija sa sljedećim osnovnim organizacijama udruženog rada: Šumarija Vinkovci, Vukovar, Županja, Mikanovci, Gunja, Strošinci, Lipovac Otok, Spačva i Šumarija Cerna, te Transport i mehanizacija. Usvojen je i Samoupravni sporazum o udruživanju u složenu organizaciju udruženog rada ŠPP "Slavonska šuma" Vinkovci. Mnogo se polagalo na zaostalu njegu mladih šuma. Devastirani dijelovi šuma konvertirani su u nove kvalitetne šume. Nepravilni raspored dobnih razreda u našim šumama, gdje prevladavaju srednjodobne šume, utječe na način našeg gospodarenja. U jednom razdoblju našeg rada (1960-1970) mnogo smo polagali na proširenje biološke reprodukcije tj. na podizanje brzorastućih šuma topole i vrbe kako bi iz njihova prirasta dobili glavni prihod i sirovinu potrebnu našoj drvnoj industriji u vrijeme kada naše prirodne šume još nisu zrele i ne daju glavni prihod. Posebna pozornost posvećena je modernizaciji proizvodnje uvođenjem suvremene mehanizacije. Možemo reći da smo u tom pogledu u proteklom razdoblju imali uspjehe i daje naše šumarstvo odigralo pionirsku ulogu u zemlji u uvođenju mehanizacije. Danas raspolažemo sa suvremenom mehanizacijom u našim šumama, a naši radni ljudi s njom postižu još bolje rezultate. Ručnu pilu zamijenila je motorna pila, konja-traktor, kamion i velike ekipaže. Najteži rad utovar isto tako je mehaniziran i na tim radovima rade dizalice. Radni dnevni učinak - produktivnost - povećana je nekoliko puta. Uz suvremenu mehanizaciju vezana je izgradnja šumskih komunikacija. Iako je izrađeno preko 100 km cesta otvorenost šuma ne zadovoljava, jer na 1000 ha šume danas imamo svega oko 3 km cesta, što je ispod prosjeka Hrvatske, gdje je ta otvorenost oko 6 km ( 1000 ha, dok je ona u Europi oko 10 km šumskih cesta na 1000 ha šume). Potrebno je istaći da su od uloženih sredstava oko 90% vlastita sredstva i da šumarstvo teško dolazi do bilo kakvih kredita za biološke investicije i ceste. Iako struktura zaposlenih zadovoljava i izvršava zadatke u proizvodnji, potrebno je još mnogo raditi na njenom poboljšanju, posebice kod PKV i NK.V radnika. I životni standard radnika je poboljšan. Radnik je opremljen svim potrebnim sredstvima higijensko-teh- ničke zaštite i dobiva topli obrok. Stambena pitanja radnika uglavnom se rješavaju putem kredita za individualnu stambenu izgradnju. Napominjemo da se u ovu svrhu izdvaja 8% sredstava od brutto OD. Zdravstveno stanje i starosna struktura radnika vrlo je nepovoljna. Prosječna starost svih zaposlenih je blizu 45 godina, a teški rad u šumi ostavio je neizbrisive tragove, te je tako velik broj radnika s umanjenom radnom sposobnošću. Rješavano je i pitanje beneficiranog radnog staža za šumskog radnika sjekača. Bogatstvo ovog kraja su poljoprivreda i šumarstvo, te prateće industrije - prehrambena i drvna - i ovi se prirodni uvjeti moraju iskoristiti. Šire poslovno povezivanje šumarstva, drvne industrije, trgovine i drugih sudionika u ovim granama proizvodnje i prometa neophodno je i treba ga ne samo inicirati i podržavati, nego i provesti. Uloga šume bila je velika u prošlosti, a bit će još veća u budućnosti, u suvremenom društvu gdje prevladava tehnika i automatizacija, u doba kada suvremeni čovjek truje i uništava svoju okolinu, a šuma je jedan od rijetkih bioloških čimbenika koja tu okolinu ponovno oporavlja i omogućuje mu opstanak. Drvo kao dio proizvoda ukupnog potencijala šume bit će samo manji dio koristi od šuma, a ostale opće koristi šuma mnogo su veće i važnije. I danas možemo usvojiti mišljenje stručnjaka koji brinu za budućnost čovjeka a koje glasi: "Čovjek će u budućnosti moći biti bez drveta (može se naći nadomjestak), ali bez sume i njene opće koristi čovjek nema budućnosti i opstanka". Postojeća organizacija šumarstva iz 1974. godine, zadržana je do 1985. godine, kada novi Zakon o šumama ozakonjuje tzv. funkcionalnu organiziranost šumarstva, "famoznu" OUR-izaciju (organizacije udruženog rada) i OOUR-izaciju (osnovne organizacije udruženoga rada). Na vinkovačkom području, kao pravna osoba osnovan je OUR RO "Slavomska šuma" Vinkovci i niže jedinice koje nisu bile pravne osobe: jedna OOUR-a za uzgajanje šuma četiri OOUR-a za iskorištavanje šuma, sa sjedištima 250 |