DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 131     <-- 131 -->        PDF

marije Pleternica, Sirač, Slatina i Kamensko. Tako je
kupovinama, Brodska imovna općina udvostručila svoj
šumski posje d na oko 80.000 ha. Provodi se intezivno
gospodarenje, posebice u mladim satojinama a uvodi se
iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. Temeljena na autonomiji
i kolektivnoj unutrašnjoj upravi, BIO daje svoj
doprinos općem razvoju ovog zaostalog područja nakon
vojno-birokratske tuđinske uprave. On se ogleda u:
potpomaganju privrede, izgradnji komunalnih objekata,
postrojenja za uzgajanje dudovog svilca, osnivanju
voćnih rasadnika (koji su kroz 25 godina besplatno opskrbljivali
kućanstva voćnim sadnicama), gradnji škola i
kulurnih objekata te stipendiranju mladih ljudi željnih
znanja. Putem povoljnih kredita sudjeluje u izgradnji
više kapitalnih objekata u Hrvatskoj i Slavoniji, kao što
su izgradnja: željezničkih pruga Osijek-Našice-N. Kapela
s odvojkom Pleternica-Požega; savskog nasipa
Gunja-Sr. Mitrovica; rekonstrukcija nasipa Gunja-Ko-
baš; izgradnja električnih centralaVinkovci i SI. Brod,
moderne klaonice u Vinkovcima i asvaltiranje ulica.
BIO je sa 70.000 forinti, uz 4% kamate i 2% amortizacije
i 54 polugodišnje rate (27 godina) kreditirala izgradnju
zgrade Hrvatskoga šumarskog društva u Zagrebu
(Dokument o kreditiranju i kreditne knjižice gdje
je uredno evidentirana otplata duga pohranjeni su u
arhivi HŠD-a). Brodska imovna općina prestaje postojati
1945. godine.


Preostala polovica šuma neobuhvaćena BIO ostala
je državi i ona ih 1872/73. organizira kao kao ugarske
državne šumarske ustanove sa tri direkcije šuma: za
Slavoniju sa sjedištem u Vinkovcima, Liku i okolinu u
Sušaku i za ostali dio Hrvatske u Zagrebu. Pod direkcijom
Vinkovci ostaju najvrednije slavonske šume od Li-
povljana do Morovića. Dijelom sredstava njihovog iskorištavanja
grade se željezničke pruge Sisak-Zemun,
Županja-Vinkovci-Osijek-Vrpolje i Vinkovci-Gunja;
cesta Vinkovci-Županja, Županja-Bošnjaci-Podgajci-
Gunja, Bošnjaci-Vrbanja-Drenovci i želj. stanica Spa-
čva - rijeka Spačva, pruge Rijeka -Zagreb te pošumlja-
vanje krša.


1945. godine ove šume se spajaju u jednu cjelinu i
postaju državne. Slijede česte organizacijske promjene.
Od tada proteklo vrijeme, glede šumarstva, možemo
podijeliti u pet razdoblja: 1945. do I960.; 1961. do
1969.; 1970. do 1984.; 1985. do 1990. i 1990. godine do
danas.


Pri Okružnim narodnim odborima 1945. god., osnovani
su Odjeli za šumarstvo s upravnom i nadzornom
funkcijom. Za poslove iskorištavanja šuma osnovana
su zemaljska šumska poduzeća(ZEMŠUPOH). Šumarije
su formirane 1946., a 1947. Glavna direkcija pri
Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva s 8 gospodarstava
(jedno je u Vinkovcima). Gospodarstvo se bavilo
uzgajanjem šuma, iskorištavanjem i pilanskom preradom.
Čuvanje šuma povjereno je šumskoj narodnoj mi


liciji. Krajem 1947. godine osnovana su posebna poduzeća
za iskorištavanjem šuma i manipulacijom (pogonima
na terenu - PODIŠ). Početkom 1949. formirano je
16 šumskih gospodarstava sa šumskim rajonima umjesto
šumarija. Iskorištavanje šuma na ovome području
preuzima Drvna industrija SI. Brod. God. 1950. nestaju
mala šumska gospodarstva i nastaje 9 većih ponovo sa
šumarijama. Ona 1951. prestaju raditi kao privredna
poduzeća i postaju ustanove sa samostalnim finacira-
njem, a čuvanje šuma preuzima osoblje šumarija.
Ustavnim zakonom iz 1953. osnovan je državni sekretarijat
za poslove narodne privrede s upravom za šumarstvo
i lovstvom, koja obavlja izravan nadzor nad
gospodarenjem šumama.


Godine 1954. osnivani su Šumarski inspektorati, a
postojeća gospodarstva se ukidaju.


Za neposredno upravljanje šumama Narodni odbori
kotareva osnivaju šumarije, kao ustanove sa samostalnim
financiranjem. Zadatak šumarije sastoji se u brizi
oko uzgoja i zaštite šuma, a u manjoj mjeri oko istraživanja.


Krajem 1955. godine umjesto inspektorata, kotarski
narodni odbori osnivaju šumarske inspekcije, čija je
dužnost i briga, sprovođenje zakonitosti u šumama.


Odjeli za uređivanje šuma ulaze u sastav Uprave za
šumarstvo i lovstvo NR Hrvatske.


1956. godine osnovano je poduzeće Drvna industrija
"Slavonski hrast" - Vinkovci, koje preuzima iskorištavanje
šuma od Dl Slavonski Brod.


Krajem 1959. godine na temelju Zakona o šumama,
a na političko-teritorijalnim načelima osnivaju se šumsko
privredna područja u Hrvatskoj. Za ta područja ponovno
se formiraju šumska gospodarstva.


Kod nas je formirano šumsko privredno područje
"Spačva" i dodijeljeno na upravljanje Šumskom gospodarstvu
"Spačva" Vinkovci - koje se osniva 1960. godine
i preuzima iskorištavanje šuma.


1960. godine izdvaja se i osniva Šumsko gospodarstvo
Slavonski Brod.


1961. godine Šumsko gospodarstvo "Spačva" integrira
se sa Drvnom industrijom "Slavonski hrast" u novo
poduzeće: Šumsko-poljoprivredno-industrijski kombinat
"Spačva" Vinkovci (ŠPIK "Spačva". Šumarstvo u
tom razdoblju posluje kao djelatnost ili kao Pogon.


To razdoblje obilježava konverzija (krčenje) manje
vrijednih klasičnih šuma te njihovo prevođenje u plantaže
topola (oko 5000 ha plantaža ili kultura brzo-ras-
tućih šuma uglavnom topola). Ovaj veliki zadatak pratila
je i poljoprivreda, jer su topole tražile obradu zemljišta,
pa je u tom smjeru bila orijentirana i mehanizacija.
U šumskoj proizvodnji udomaćuje se motorna pila
i traktor.


U zajedničkom poduzeću ŠPIK "Spačva" veliki
skok u svom razvoju napravila je i drvna industrija.


249