DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 130 <-- 130 --> PDF |
OBLJETNICE 125 GODINA BRODSKE IMOVNE OPĆINE I ORGANIZIRANOG ŠUMARSTVA JUGOISTOČNE SLAVONIJE Prošle 1999. godine kroz dva predavanja održana članovima HŠD-a ogranaka Zagreb i Vinkovci skromno smo obilježili 125 godina od osnutka Brodske imovne općine te organiziranog šumarstva jugoistožne Slavonije. Starije kolege podsjećamo a mlađe upoznajemo, da je u Vinkovcima od 30. rujna do 2. listopada 1974. godine svečano obilježena 100. obljetnica. Uz svečani dio: otvaranje, povijesno-stručni prikaz šumar- stava jugoistočne Slavonije i kulturno-umjetnički program, održanje i dvodnevni znanstveno-stručni simpozij s 30 referata. U povoljnom stručnom i gospodarskom okruženju, inicijatori i nositelji 100. godišnjice bili su Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumska gospodarstva "Hrast" Vinkovci i Slavonski Brod te HAZU - centar Vinkovci. Kao podloga za predavanja, predavaču i autoru ovoga prikaza poslužio je upravo njegov referat od prije 25 godina, Zbornik radova sa Simpozija i noviji šumsko-gospodarski podaci. 125 godina je dugo razdoblje podložno promjenama, kako u svakidašnjem životu, tako i u šumi i šumarstvu, u svijetu i kod nas. Promjene se u šumi na prvi pogled ne događaju tako brzo kao promjene u društvu, jer prije 125 godina posađeni žir ili biljka hrasta još uvijek nije zrelo stablo i tek će za 20-tak godina donijeti puni prihod, kvalitetnu "slavonsku hrastovinu". No unutarnji život šume, ulaskom žovjeka u njenu dubinu, cestama, melioracijama, korištenjem u poljoprivredi umjetnih gnojiva i insekticida, zagađivanjem zraka, vode i tla, život naše šume, našeg hrasta i jasena, podliježe sve bržim promjenama. Stoga su ovakve obljetnice prigoda da se prisjetimo i zapišemo povijesne događaje naroda, društva i šume, jer na temelju prošlosti možemo planirati i budućnost. Povijest naših šuma i šumarstva ne započinje prije 125 godina, šume su postojale i ranije, o čemu postoje dokumenti. Austrougarska monarhija je za obranu od turaka osnovala Vojnu krajinu, koja je predstavljala vojno obrambeno područje prema Turskoj, a cilj je bio to pogranično područje ponovo naseliti, jer gaje dotadašnje pučanstvo napustilo zbog stalnih turskih napada. Naseljavanjem je stvarana vojna snaga koja je osiguravala granicu prema Austrougarskoj i Europi. Teritorijalna podjela Krajine obavljena je prema vojnim formacijama - pukovnijama. U tadašnjoj Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 11 pukovnija, od kojih je Brodska bila stacionirana u Vinkovcima. Šume na području Sida, Županje, Vinkovaca, Đakova, SI. Broda i Nove Gradiške bile su pod Vojnom krajinom, dok su one na području Vukovara, Osijeka, Donjeg Miholjca i dalje prema sjeverozapadu, bile u vlasništvu gradova, grofova, crkava i manastira. Vojni obveznici-graničari cijeli su svoj radno-aktivni život provodili u službi na granici, gdje su im kao nagradu za strah, znoj i krv davali i oduzimali zemlju koju su obrađivali, a mogli su se koristiti i šumom. Šumama se upravljalo izravno iz Beča preko zapovjednika pukovnije. Slabljenjem turskog carstva i namjerom Austrougarske da pripoji Bosnu, prestala je potreba podržavanja graničnog vojnog režima, pa 1871. godine dolazi do njegovog ukidanja. Tijekom nekoliko godina likvidaci- je-razvojačenja Vojne krajine, rješavano je pitanje odnosa države i krajišnika glede povlastica u šumama. To je pitanje riješeno zakonom "O ustanovah za od- kup prava na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, što krajiški stanovnici imaju u državnih šumah, nalazeći se u Vojnoj Krajini", donesenim 1871. godine, znanim kao Zakon o segregaciji krajiških šuma. Po njemu je polovica krajiških šuma prešla u vlasništvo općina i iz nih su krajišnici trebali namirivati svoje potrebe. Tako izlučene šume postaju Imovne općine. Zakonom "O imovnim općinama u hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini" iz 1873. godine definiranje njhov status, organizacija i okvirne smjernice gospodarenja. Imovne općine su specifičan oblik združene organizacije, one su (po Marko vicu) najveće seljačke zadruge u Europi koje okupljaju 150.000 seljačkih domova sa 1,2 mil. članova. U hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini, na području 11 pukovnija, osnovano je 10 Imovnih općina: Otočka sa sjedištem u Otočcu, Ogulinska u Ogulinu, Slunjska u Karlovcu, I Banska u Glini, II Banska u Petrinji, Križevačka u Bjelovaru, Đurđevačka u Bjelovaru, Gradiška u Novoj Gradiški, Brodska u Vinkovcima i Petrovaradinska u Srijemskoj Mitrovici. Konstituirajuća sjednica zastupstva Brodske imovne općine (BIO) održana je 8. Studenoga 1873.god., a javno djelovanje započinje 3. siječnja 1874. godine. Zakon iz 1881. god. sa tri naputka A, B i C, donosi pobliže odredbe o uređenju zajedničkog uživanja šuma i šumskog zemljišta, procjeni i uređivanju šuma, o službovanju u imovnim općinama. Niže jedinice bile su šumarije i to: Trnjani, Vinkovci i Babina Greda (kasnije Cerna). Od Trnjana su kasnije nastale tri šumarije: Trnjani, Brod i Mikanovci, a od Vinkovaca: Vinkovci, Otok i Rajevo selo. Kupovinom šuma nastaju nove šu- 248 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 131 <-- 131 --> PDF |
marije Pleternica, Sirač, Slatina i Kamensko. Tako je kupovinama, Brodska imovna općina udvostručila svoj šumski posje d na oko 80.000 ha. Provodi se intezivno gospodarenje, posebice u mladim satojinama a uvodi se iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. Temeljena na autonomiji i kolektivnoj unutrašnjoj upravi, BIO daje svoj doprinos općem razvoju ovog zaostalog područja nakon vojno-birokratske tuđinske uprave. On se ogleda u: potpomaganju privrede, izgradnji komunalnih objekata, postrojenja za uzgajanje dudovog svilca, osnivanju voćnih rasadnika (koji su kroz 25 godina besplatno opskrbljivali kućanstva voćnim sadnicama), gradnji škola i kulurnih objekata te stipendiranju mladih ljudi željnih znanja. Putem povoljnih kredita sudjeluje u izgradnji više kapitalnih objekata u Hrvatskoj i Slavoniji, kao što su izgradnja: željezničkih pruga Osijek-Našice-N. Kapela s odvojkom Pleternica-Požega; savskog nasipa Gunja-Sr. Mitrovica; rekonstrukcija nasipa Gunja-Ko- baš; izgradnja električnih centralaVinkovci i SI. Brod, moderne klaonice u Vinkovcima i asvaltiranje ulica. BIO je sa 70.000 forinti, uz 4% kamate i 2% amortizacije i 54 polugodišnje rate (27 godina) kreditirala izgradnju zgrade Hrvatskoga šumarskog društva u Zagrebu (Dokument o kreditiranju i kreditne knjižice gdje je uredno evidentirana otplata duga pohranjeni su u arhivi HŠD-a). Brodska imovna općina prestaje postojati 1945. godine. Preostala polovica šuma neobuhvaćena BIO ostala je državi i ona ih 1872/73. organizira kao kao ugarske državne šumarske ustanove sa tri direkcije šuma: za Slavoniju sa sjedištem u Vinkovcima, Liku i okolinu u Sušaku i za ostali dio Hrvatske u Zagrebu. Pod direkcijom Vinkovci ostaju najvrednije slavonske šume od Li- povljana do Morovića. Dijelom sredstava njihovog iskorištavanja grade se željezničke pruge Sisak-Zemun, Županja-Vinkovci-Osijek-Vrpolje i Vinkovci-Gunja; cesta Vinkovci-Županja, Županja-Bošnjaci-Podgajci- Gunja, Bošnjaci-Vrbanja-Drenovci i želj. stanica Spa- čva - rijeka Spačva, pruge Rijeka -Zagreb te pošumlja- vanje krša. 1945. godine ove šume se spajaju u jednu cjelinu i postaju državne. Slijede česte organizacijske promjene. Od tada proteklo vrijeme, glede šumarstva, možemo podijeliti u pet razdoblja: 1945. do I960.; 1961. do 1969.; 1970. do 1984.; 1985. do 1990. i 1990. godine do danas. Pri Okružnim narodnim odborima 1945. god., osnovani su Odjeli za šumarstvo s upravnom i nadzornom funkcijom. Za poslove iskorištavanja šuma osnovana su zemaljska šumska poduzeća(ZEMŠUPOH). Šumarije su formirane 1946., a 1947. Glavna direkcija pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva s 8 gospodarstava (jedno je u Vinkovcima). Gospodarstvo se bavilo uzgajanjem šuma, iskorištavanjem i pilanskom preradom. Čuvanje šuma povjereno je šumskoj narodnoj mi liciji. Krajem 1947. godine osnovana su posebna poduzeća za iskorištavanjem šuma i manipulacijom (pogonima na terenu - PODIŠ). Početkom 1949. formirano je 16 šumskih gospodarstava sa šumskim rajonima umjesto šumarija. Iskorištavanje šuma na ovome području preuzima Drvna industrija SI. Brod. God. 1950. nestaju mala šumska gospodarstva i nastaje 9 većih ponovo sa šumarijama. Ona 1951. prestaju raditi kao privredna poduzeća i postaju ustanove sa samostalnim finacira- njem, a čuvanje šuma preuzima osoblje šumarija. Ustavnim zakonom iz 1953. osnovan je državni sekretarijat za poslove narodne privrede s upravom za šumarstvo i lovstvom, koja obavlja izravan nadzor nad gospodarenjem šumama. Godine 1954. osnivani su Šumarski inspektorati, a postojeća gospodarstva se ukidaju. Za neposredno upravljanje šumama Narodni odbori kotareva osnivaju šumarije, kao ustanove sa samostalnim financiranjem. Zadatak šumarije sastoji se u brizi oko uzgoja i zaštite šuma, a u manjoj mjeri oko istraživanja. Krajem 1955. godine umjesto inspektorata, kotarski narodni odbori osnivaju šumarske inspekcije, čija je dužnost i briga, sprovođenje zakonitosti u šumama. Odjeli za uređivanje šuma ulaze u sastav Uprave za šumarstvo i lovstvo NR Hrvatske. 1956. godine osnovano je poduzeće Drvna industrija "Slavonski hrast" - Vinkovci, koje preuzima iskorištavanje šuma od Dl Slavonski Brod. Krajem 1959. godine na temelju Zakona o šumama, a na političko-teritorijalnim načelima osnivaju se šumsko privredna područja u Hrvatskoj. Za ta područja ponovno se formiraju šumska gospodarstva. Kod nas je formirano šumsko privredno područje "Spačva" i dodijeljeno na upravljanje Šumskom gospodarstvu "Spačva" Vinkovci - koje se osniva 1960. godine i preuzima iskorištavanje šuma. 1960. godine izdvaja se i osniva Šumsko gospodarstvo Slavonski Brod. 1961. godine Šumsko gospodarstvo "Spačva" integrira se sa Drvnom industrijom "Slavonski hrast" u novo poduzeće: Šumsko-poljoprivredno-industrijski kombinat "Spačva" Vinkovci (ŠPIK "Spačva". Šumarstvo u tom razdoblju posluje kao djelatnost ili kao Pogon. To razdoblje obilježava konverzija (krčenje) manje vrijednih klasičnih šuma te njihovo prevođenje u plantaže topola (oko 5000 ha plantaža ili kultura brzo-ras- tućih šuma uglavnom topola). Ovaj veliki zadatak pratila je i poljoprivreda, jer su topole tražile obradu zemljišta, pa je u tom smjeru bila orijentirana i mehanizacija. U šumskoj proizvodnji udomaćuje se motorna pila i traktor. U zajedničkom poduzeću ŠPIK "Spačva" veliki skok u svom razvoju napravila je i drvna industrija. 249 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 132 <-- 132 --> PDF |
3 1. srpnja 1969. godine ŠPIK "Spačva" Vinkovci dijeli se u više poduzeća, a glavna su dva nova samostalna poduzeća: Drvno industrijski kombinat "Spačva" Vinkovci i Šumsko gospodarstvo "Hrast" Vinkovci. U vremenu od 1. 8. 1969. godine do 31. 12. 1969. Šumsko gospodarstvo "Hrast" Vinkovci posluje kao samostalno poduzeće. Od 1. siječnja 1970. godine Šumsko gospodarstvo "Hrast" Vinkovci, kao samostalna organizacija udruženog rada - pravna osoba udružila se u Šumsko privredno poduzeće "Slavonska šuma" Vinkovci u koji su još ušla ŠG Osijek, Našice, SI. Brod i Podravska Slatina. U Vinkovcima je 27. svibnja 1972. godine između osnovnih organizacija udruženog rada potpisan Samoupravni sporazum o ponovnom udruživanju u ŠPP "Slavonska šuma" Vinkovci. Pri kraju 1973. godine provađajući Ustavne amandmane, o prijedlogu Novog Ustava, te Zakona o konstituiranju, radna zajednica na svojim zborovima donijela je odluku da se Šumsko gospodarstvo "Hrast" Vinkovci organizira kao radna organizacija sa sljedećim osnovnim organizacijama udruženog rada: Šumarija Vinkovci, Vukovar, Županja, Mikanovci, Gunja, Strošinci, Lipovac Otok, Spačva i Šumarija Cerna, te Transport i mehanizacija. Usvojen je i Samoupravni sporazum o udruživanju u složenu organizaciju udruženog rada ŠPP "Slavonska šuma" Vinkovci. Mnogo se polagalo na zaostalu njegu mladih šuma. Devastirani dijelovi šuma konvertirani su u nove kvalitetne šume. Nepravilni raspored dobnih razreda u našim šumama, gdje prevladavaju srednjodobne šume, utječe na način našeg gospodarenja. U jednom razdoblju našeg rada (1960-1970) mnogo smo polagali na proširenje biološke reprodukcije tj. na podizanje brzorastućih šuma topole i vrbe kako bi iz njihova prirasta dobili glavni prihod i sirovinu potrebnu našoj drvnoj industriji u vrijeme kada naše prirodne šume još nisu zrele i ne daju glavni prihod. Posebna pozornost posvećena je modernizaciji proizvodnje uvođenjem suvremene mehanizacije. Možemo reći da smo u tom pogledu u proteklom razdoblju imali uspjehe i daje naše šumarstvo odigralo pionirsku ulogu u zemlji u uvođenju mehanizacije. Danas raspolažemo sa suvremenom mehanizacijom u našim šumama, a naši radni ljudi s njom postižu još bolje rezultate. Ručnu pilu zamijenila je motorna pila, konja-traktor, kamion i velike ekipaže. Najteži rad utovar isto tako je mehaniziran i na tim radovima rade dizalice. Radni dnevni učinak - produktivnost - povećana je nekoliko puta. Uz suvremenu mehanizaciju vezana je izgradnja šumskih komunikacija. Iako je izrađeno preko 100 km cesta otvorenost šuma ne zadovoljava, jer na 1000 ha šume danas imamo svega oko 3 km cesta, što je ispod prosjeka Hrvatske, gdje je ta otvorenost oko 6 km ( 1000 ha, dok je ona u Europi oko 10 km šumskih cesta na 1000 ha šume). Potrebno je istaći da su od uloženih sredstava oko 90% vlastita sredstva i da šumarstvo teško dolazi do bilo kakvih kredita za biološke investicije i ceste. Iako struktura zaposlenih zadovoljava i izvršava zadatke u proizvodnji, potrebno je još mnogo raditi na njenom poboljšanju, posebice kod PKV i NK.V radnika. I životni standard radnika je poboljšan. Radnik je opremljen svim potrebnim sredstvima higijensko-teh- ničke zaštite i dobiva topli obrok. Stambena pitanja radnika uglavnom se rješavaju putem kredita za individualnu stambenu izgradnju. Napominjemo da se u ovu svrhu izdvaja 8% sredstava od brutto OD. Zdravstveno stanje i starosna struktura radnika vrlo je nepovoljna. Prosječna starost svih zaposlenih je blizu 45 godina, a teški rad u šumi ostavio je neizbrisive tragove, te je tako velik broj radnika s umanjenom radnom sposobnošću. Rješavano je i pitanje beneficiranog radnog staža za šumskog radnika sjekača. Bogatstvo ovog kraja su poljoprivreda i šumarstvo, te prateće industrije - prehrambena i drvna - i ovi se prirodni uvjeti moraju iskoristiti. Šire poslovno povezivanje šumarstva, drvne industrije, trgovine i drugih sudionika u ovim granama proizvodnje i prometa neophodno je i treba ga ne samo inicirati i podržavati, nego i provesti. Uloga šume bila je velika u prošlosti, a bit će još veća u budućnosti, u suvremenom društvu gdje prevladava tehnika i automatizacija, u doba kada suvremeni čovjek truje i uništava svoju okolinu, a šuma je jedan od rijetkih bioloških čimbenika koja tu okolinu ponovno oporavlja i omogućuje mu opstanak. Drvo kao dio proizvoda ukupnog potencijala šume bit će samo manji dio koristi od šuma, a ostale opće koristi šuma mnogo su veće i važnije. I danas možemo usvojiti mišljenje stručnjaka koji brinu za budućnost čovjeka a koje glasi: "Čovjek će u budućnosti moći biti bez drveta (može se naći nadomjestak), ali bez sume i njene opće koristi čovjek nema budućnosti i opstanka". Postojeća organizacija šumarstva iz 1974. godine, zadržana je do 1985. godine, kada novi Zakon o šumama ozakonjuje tzv. funkcionalnu organiziranost šumarstva, "famoznu" OUR-izaciju (organizacije udruženog rada) i OOUR-izaciju (osnovne organizacije udruženoga rada). Na vinkovačkom području, kao pravna osoba osnovan je OUR RO "Slavomska šuma" Vinkovci i niže jedinice koje nisu bile pravne osobe: jedna OOUR-a za uzgajanje šuma četiri OOUR-a za iskorištavanje šuma, sa sjedištima 250 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 133 <-- 133 --> PDF |
u Vinkovcima, Otoku, Županji i Vrbanji jedna OOUR-a za mehanizaciju i transport, sa sjedištem u Vinkovcima jedna OOUR-a za trgovinu i Radna zajednica zajedničkih službi za cijelu ovu grupaciju. Novim Zakonom u šumama donesenim 1990. godine s primjenom od 1. siječnja 1991. godine, osnovano je jedinstveno Javno poduzeće "Hrvatske šume" s 15 Uprava šuma, od kojih je jedna Uprava šuma Vinkovci. Interesantno je usporediti neke podatke iz 1972. godine i 1998. s kojima raspolažemo. Šumarije 1972. god. 1998. god. Šumarije 10 12 (+ Ilok i Strizivojna) Kadrovi - VS 35 97 VSS 6 14 SSS 80 255 Organizacija NSS 65 - VKV 14 6 KV 258 277 PKV 352 110 NKV 145 56 Ukupno: 955 815 Površina šuma i šum. zemlj. 65.909 ha 70.325 ha Ukupna drvna zaliha 14,274.000 m! 18,627.073 m! Tekući god. prirast 447.900 m3 492.372 m3 Propisani etat glavni prihod 221.762 m´- 174.982 nr Predhodni prihod 94.882 m3 200.403 m3 Ukupni godišnji etat 316.584 m´ 375.385 m3 Realizirani etat (neto m) F-L 19.528 m1 34.936 m3 Pilanski trupe i 72.566 m3 122.886 nr TO 58.416 m5 966 nr Prostorno drvo 49.426 m3 92.762 nr Ukupno: 207.380 m´ 251.580 m3 Uzgojni radovi - pošum. PBR 95 ha 163 ha proš. BR 83 ha 64 ha popunjavanje 107 ha 89 ha njega" PBR 918 ha 2093 ha proš. BR 1213ha 339 ha 1972. god. 1998. god. 33.703 ha 25.000 ha (Kunjevci, Spačva (Spačva sjever, Lovstvo sjever, Spačva jug, Spačvajug, Merolino sjever, Kunjevci), Merolino Merolinojug) - drugi korisnici jelen obični 200 grla (600) 100 grla jelen lopatar 130 grla (500) 50 grla srna 90 grla (200) 100 grla divlja svinja 100 grla (400) 500 grla osobna 1972. god. 1998. god. osobna 15 39 kombi 4 14 autobus 1 21 kamion za Vozila, kom. prijevoz radnika 10 - traktori 9 22 ekipaže 4 28 zglobni traktori 2+2 8 kamion s prikolicom 3 11 Motorne pile 154 378 Ceste na 1.000 ha šume 2,47 km oko 8 km 251 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 134 <-- 134 --> PDF |
Ostavljamo Vam, da ove brojke komentirate sa svog gledišta, da u vezi s njima donesete određene zaključke, a nadamo se da će zaposlenici u šumarstvu, kada tome dođe vrijeme, dostojno obilježiti 150-tu obljetnicu, kako to ovakav jubilej i zaslužuje. U vrijeme proslave našeg jubileja, ne možemo se ne sjetiti brojnih stručnjaka šumara i ostalih pionira našega šumarstva koji su nas svojim radom i rezultatima zadužili i ostavili neizbrisane tragove doprinosa razvoju šumarstva ovoga kraja ali i preko tih granica. Mnogi su se isticali radom i izvan struke, na kulturnom, ekonomskom i drugim poljima svoje djelatnosti. To su: 1. Ante Tomić (1803-1894 g.), pisac prvih stručnih šumarskih rasprava na našem jeziku, osnivač i predsjednik Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva; 2. Josip Kozarac (1858-1906 g.), šumar i pisac, du gogodišnji urednik "Šumarskog lista"; 3. Franjo Čordašić (1830-1906 g.), šumar. Nastav nik uzgoja na šumarskom učilištu u Križevcima. Izdao je prvi udžbenik o uzgoju šuma na našem jeziku - "Nauka o sađenju i gajenju šuma"; Ž. Janeš: Plakcta u časl 100. godišnjice šumarstva jugoistočne Slavonije 4. Đorde Koča (1850-1924 g.), taksator, biolog, ento molog i zaštitar; 5. Antun Levaković (1885-1955 g.), poznati šumar ski stručnjak - profesor dendrometrije na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Urednik "Šumarskog lista" i Cdasnika za šumske pokuse; 6. OskarAgić (1869-1951 g.), šumar, taksator 7. Ivan Srni laj (1894-1957 g.), šumar i dugogodišnji taksator Brodske imovne općine; 8. Milan C rn a d ak (1884-1970 g.), šumar, taksator; 9. Mato Medvedović (1872-1944 g.), šumar, pisac, arheolog; 10. Dionizije Š vage lj (-1985 g.), profesor, upravitelj Centra za zn. rad HAZU - Vinkovci; 11. Ivan Spaić (1919-1987 g.), profesor zaštite šuma na Šumarskom fakultetu u Zagrebu; 12. Tomislav Lucarić (1915-1990 g.), šumar, tak sator; 13. Nikola Segedi (1915-1995 g.), šumar, suradnik Centra za zn. rad HAZU - Vinkovci; 14. Ivo Dekan i ć (1919-1998 g.), profesor uzgajanja šuma na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Tko je jedanput bio u toj našoj drevnoj šumi, s onim divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim, kao daje saliveno, taj je ne može nikada zaboraviti. Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanom ravnim brazdama koje teku duž cijelog, dvadeset metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom, kojano gaje okrunila kao stasitog junaka. Ponosito se oni redaju jedan do drugog kao negda kršni vojnici krajiški, a iz cijele im prikaze čitaš da su orijaši snagom, da prkose buri i munji, da su najjači i najplemenitiji u svom carstvu i plemenu... Gdje je tlo malo vlažnije, tu se podigao viti, svijetli jasen s bijelom, sitno izvezenom korom, ponešto vijugavog stabla, komu je na vršiki sjela prozirna krošnja poput vela na licu krasotice... Kad god sam prošao tom šumom, svaki put sam nešto novo vidio, nešto novo naučio; nije ona crna, gluha, mrtva kakono se izdaleka na obzorju crta i prikazuje, nego u njoj diše život i svijet izvoran, naravan, gdje kao nigdje priroda uprav naočigled stvara i ništi, nagađa i popravlja... Slavonac ljubi tu svoju hrastovu šumu nadasve. (Iz "Slavonske šume" od Josipa Kozarca) Slavko Horvatinović, dipl. ing. 252 |