DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 130 <-- 130 --> PDF |
OBLJETNICE 125 GODINA BRODSKE IMOVNE OPĆINE I ORGANIZIRANOG ŠUMARSTVA JUGOISTOČNE SLAVONIJE Prošle 1999. godine kroz dva predavanja održana članovima HŠD-a ogranaka Zagreb i Vinkovci skromno smo obilježili 125 godina od osnutka Brodske imovne općine te organiziranog šumarstva jugoistožne Slavonije. Starije kolege podsjećamo a mlađe upoznajemo, da je u Vinkovcima od 30. rujna do 2. listopada 1974. godine svečano obilježena 100. obljetnica. Uz svečani dio: otvaranje, povijesno-stručni prikaz šumar- stava jugoistočne Slavonije i kulturno-umjetnički program, održanje i dvodnevni znanstveno-stručni simpozij s 30 referata. U povoljnom stručnom i gospodarskom okruženju, inicijatori i nositelji 100. godišnjice bili su Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumska gospodarstva "Hrast" Vinkovci i Slavonski Brod te HAZU - centar Vinkovci. Kao podloga za predavanja, predavaču i autoru ovoga prikaza poslužio je upravo njegov referat od prije 25 godina, Zbornik radova sa Simpozija i noviji šumsko-gospodarski podaci. 125 godina je dugo razdoblje podložno promjenama, kako u svakidašnjem životu, tako i u šumi i šumarstvu, u svijetu i kod nas. Promjene se u šumi na prvi pogled ne događaju tako brzo kao promjene u društvu, jer prije 125 godina posađeni žir ili biljka hrasta još uvijek nije zrelo stablo i tek će za 20-tak godina donijeti puni prihod, kvalitetnu "slavonsku hrastovinu". No unutarnji život šume, ulaskom žovjeka u njenu dubinu, cestama, melioracijama, korištenjem u poljoprivredi umjetnih gnojiva i insekticida, zagađivanjem zraka, vode i tla, život naše šume, našeg hrasta i jasena, podliježe sve bržim promjenama. Stoga su ovakve obljetnice prigoda da se prisjetimo i zapišemo povijesne događaje naroda, društva i šume, jer na temelju prošlosti možemo planirati i budućnost. Povijest naših šuma i šumarstva ne započinje prije 125 godina, šume su postojale i ranije, o čemu postoje dokumenti. Austrougarska monarhija je za obranu od turaka osnovala Vojnu krajinu, koja je predstavljala vojno obrambeno područje prema Turskoj, a cilj je bio to pogranično područje ponovo naseliti, jer gaje dotadašnje pučanstvo napustilo zbog stalnih turskih napada. Naseljavanjem je stvarana vojna snaga koja je osiguravala granicu prema Austrougarskoj i Europi. Teritorijalna podjela Krajine obavljena je prema vojnim formacijama - pukovnijama. U tadašnjoj Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 11 pukovnija, od kojih je Brodska bila stacionirana u Vinkovcima. Šume na području Sida, Županje, Vinkovaca, Đakova, SI. Broda i Nove Gradiške bile su pod Vojnom krajinom, dok su one na području Vukovara, Osijeka, Donjeg Miholjca i dalje prema sjeverozapadu, bile u vlasništvu gradova, grofova, crkava i manastira. Vojni obveznici-graničari cijeli su svoj radno-aktivni život provodili u službi na granici, gdje su im kao nagradu za strah, znoj i krv davali i oduzimali zemlju koju su obrađivali, a mogli su se koristiti i šumom. Šumama se upravljalo izravno iz Beča preko zapovjednika pukovnije. Slabljenjem turskog carstva i namjerom Austrougarske da pripoji Bosnu, prestala je potreba podržavanja graničnog vojnog režima, pa 1871. godine dolazi do njegovog ukidanja. Tijekom nekoliko godina likvidaci- je-razvojačenja Vojne krajine, rješavano je pitanje odnosa države i krajišnika glede povlastica u šumama. To je pitanje riješeno zakonom "O ustanovah za od- kup prava na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, što krajiški stanovnici imaju u državnih šumah, nalazeći se u Vojnoj Krajini", donesenim 1871. godine, znanim kao Zakon o segregaciji krajiških šuma. Po njemu je polovica krajiških šuma prešla u vlasništvo općina i iz nih su krajišnici trebali namirivati svoje potrebe. Tako izlučene šume postaju Imovne općine. Zakonom "O imovnim općinama u hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini" iz 1873. godine definiranje njhov status, organizacija i okvirne smjernice gospodarenja. Imovne općine su specifičan oblik združene organizacije, one su (po Marko vicu) najveće seljačke zadruge u Europi koje okupljaju 150.000 seljačkih domova sa 1,2 mil. članova. U hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini, na području 11 pukovnija, osnovano je 10 Imovnih općina: Otočka sa sjedištem u Otočcu, Ogulinska u Ogulinu, Slunjska u Karlovcu, I Banska u Glini, II Banska u Petrinji, Križevačka u Bjelovaru, Đurđevačka u Bjelovaru, Gradiška u Novoj Gradiški, Brodska u Vinkovcima i Petrovaradinska u Srijemskoj Mitrovici. Konstituirajuća sjednica zastupstva Brodske imovne općine (BIO) održana je 8. Studenoga 1873.god., a javno djelovanje započinje 3. siječnja 1874. godine. Zakon iz 1881. god. sa tri naputka A, B i C, donosi pobliže odredbe o uređenju zajedničkog uživanja šuma i šumskog zemljišta, procjeni i uređivanju šuma, o službovanju u imovnim općinama. Niže jedinice bile su šumarije i to: Trnjani, Vinkovci i Babina Greda (kasnije Cerna). Od Trnjana su kasnije nastale tri šumarije: Trnjani, Brod i Mikanovci, a od Vinkovaca: Vinkovci, Otok i Rajevo selo. Kupovinom šuma nastaju nove šu- 248 |