DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 127 <-- 127 --> PDF |
Upotrebljavajući razne laboratorijske metode pomoću mikroskopskog istraživanja oblika konidija, došlo se do opisa istovjetnog onom kakvog ima Mycospha- erella laricina, kojega su opisali autori: Hartig,Pat- t o n i S p e a r. Napad je raširen na površini od gotovo 500 ha, uglavnom mješane šume na nadmorskoj visini od oko 1000 m. U literaturi su već prethodno zabilježeni napadi ove gljive, ali nikada ovakvoga intenziteta. Autori su zaključili da su intenzitetu napada pogodovale klimatske prilike tijekom ljeta, koje je bilo izuzetno toplo i vlažno zbog čestih kiša, tako da M. laricina može biti indikator nenormalnih meteoroloških prilika. La M ant i a T., Cu 1 lotta S.,: Postupak za klija- vost rujevine (Rhus coriuria Lindl.), vrste prikladne za obnovu mediteranskih degradiranih područja. Ova se biljka u literaturi često pojavljuje pod nazivom "sicilijanska rujevina", koja je vrlo zastupljena na otoku u obliku grma ili manjeg stabla. Pokriva zapadne dijelove do 1000 m nadmorske visine. Podnosi veliku sušu, veliku vrućinu, ali i niske temperature do -5° C. Krajem prošlog stoljeća površine pod rujevinom iznosile su 28000 ha, što je omogućavalo proizvodnju od oko 50000 tona lišća, koje se upotrebljavalo za proizvodnju polifenola, posebice tanina koji se upotrebljavao u kožarskoj industriji. Kako se danas tanin dobiva uglavnom sintetskim putem, taje biljka u tom pogledu izgubila važnost, ali u ozelenjavanju "teških" terena zauzima značajno mjesto. Stvaranje novih sadnica obavljalo se pomoću matičnih stabala, od kojih su se odvajali zakorjenjeni izbojci dužine oko 40 cm i debljine oko 1 cm. Kako je ovaj način dosta skup, prešlo se na postupak dobivanja sadnica iz sjemena. Tu se pojavio problem slabe klijavosti, koja iznosi svega oko 15 %. Laboratorijskim istraživanjem postignuto je da se nakon tretiranja kemijskim preparatima (uglavnom sumpornom kiselinom ), u produljenom roku od 15 h klija- vost povećala na oko 60 %, što praktički u potpunosti zadovoljava. Klijanje nakon tretiranja započne već poslije nekoliko dana i produžuje se za idućih 40 dana. Primijećeno je da se u slobodnoj prirodi klijavost sjemena povećava na opožarenim površinama, jer tvrda opna sjemenke treba biti izložena utjecaju temperature vatre u prirodi ili sumporne kiseline u laboratoriju. Povećana klijavost sjemena omagućila je proizvodnju sadnica po znatno smanjenjim troškovima. Spine 1 li Raffaele, S p in e 11 i Riccardo: Mehaničko uređenje kestenovih panjača. U članku je obrađena uspješnost tehničkih zahvata u kestenovoj panjači pomoću strojeva "harvester" i "forwarder". Promatrani stroj je Timberjack 1270B finske proizvodnje. Težina stroja iznosi 15,9 tona, s motorom Per kins 1306-8TI turbo, snage 152 kw. Stroj je opskrbljen s priključnom glavom Timberjack 762C, koja može rezati deblo promjera do 62 cm ili grane do 43 cm. Glava je težine 1880 kg s jednim fiksnim i četiri pokretna noža. Ovaj stroj može obarati stabla i čistiti deblo od grana. Brzina rada puno ovisi o vještini radnika, kreće se od 13-17 kubika na sat. Produktivnost je mnogo veća kada se za obaranje stabala upotrebljava motorna pila, koja stabla reže znatno bliže zemlji. Stroj uspješno obrađuje granata i zakrivljena stabla na terenima do 38 % nagiba, što olakšavaju čelične polugusjenice. Učinak se povećava ako se rade sortimenti u višekratnoj dužini, što pospješuje odvoz materijala pomoću forvardera. Mnogi poduzetnici već su nabavili ovakve kombinacije "harves- ter+forvvarder" i uspješno obavljaju usluge za naručitelje i u vrlo teškim uvjetima, kao stoje i promatrana kestenova panjača. Mulas M., Perinu B., Dias Frarni A. H.: Obnova biomase i uzgojni zahvati (Myrtus communis L.). Mirta (M communis L.) je meditranska biljka iz porodice Myrtaccae porijeklom iz sjeverne Afrike. Tvori gotovo čiste sastojine (mirteti), ili ima velik udjel u mje- šanim formacijama smještenima u ravnici ili do 600-800 m n. v. uzduž obale. Mirta ima veliku mogućnost prilagodbe na razne pedoklimatske uvjete, pokazujući osjetljivost na jake vjetrove. Naraste do visine od 3 m u obliku grma ili vrlo granatog stabalca. Cvjetovi su dvospolni, oblika ruže, bijeli s prelazom na roza i ljubičasto. Plodovi su mesnate bobe pretežno jajastog ili okruglastog oblika, s tamno ljubičastim ovčjem. Boba sadrži 2-20 sjemenki. Korištenje biljaka je različito, ali uglavnom povezano sa sadržajem eteričnog ulja, kojega u Ušću ima od 0,1-1,7 %. Radi intenzivnih boja stabljike, osobito u doba cvjetanja, cijela se biljka smatra ukrasnom. Značajna je i hranjivost lišća za divlje i domaće životinje. U Sardiniji je raširena upotreba plodova mirte za proizvodnju marmelade, slatkiša i likera, te kao začin pri konzerviranju mesa i salama. Ovako široka uporaba povećala je potrebu za sve većom biomasom. U zonama gdje je velika prekrivenost mirtom, proizvodnja biomase iznosi 13,8 tona lisnatih grančica po hektaru. Obavljena su istraživanja na pokusnoj plohi sveučilišta Sassari (Rumaneddo-sjeverozapad Sardinije) na površini od 4 ha. Pokusi su se obavljali tako da je jedan dio ostavljen netaknut, dio je posječen golom sječom, dio na 80 cm visine, a najednom dijelu površine jedna trećina grana ostala je netaknuta, jedan dio je rezan na 80 cm, a jedan dio na podnožju stabljike. Učinci raznih načina rezanja očituju se u raznolikosti proizvodnje u različitim vremenskim intervalima, i utječu na vrijeme sazrijevanja plodova i ukupnu količinu biomase. Međutim, sigurno je da su potrebne još 245 |