DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 125 <-- 125 --> PDF |
U trećem poglavlju opisana je povijest područja spačvanskih šuma. Navodi se kako je razvoj gradova i naselja uz rijeku Bosut potrebno djelomično pripisati i bogatstvu šuma hrasta lužnjaka, a što se poglavito odnosi na doba Rimskog Carstva kada su šume hrasta lužnjaka služile stanovnicima kao sklonište, zatim za pašu i lov te kao izvorište šumskih plodova i drva. Tako su primjerice inicijali rimske božice lova Dijane nađeni na ulomku rimskog žrtvenika u Vinkovcima. U srednjem vijeku malo je pisanih podataka o Spačvi, a više je podataka poslije osnivanja Vojne krajine 1746. godine. Autor navodi podatak o 741.907 ha krajinskih šuma koje besplatno koriste krajišnici za potrebe svojih kućanstava. Poslije razvojačenja Vojne krajine 1871. godine Brodska imovna općina sa sjedištem u Vinkovcima dobiva 42.608 ha najvrijednijih hrastovih šuma. Ta imovna općina dobro je gospodarila svojim šumama unapri- jedivši poljoprivredu, vodoprivredu i promet te pomogla i izgradnju šumarskog doma u Zagrebu. Od šumarskih stručnjaka koji se posebice ističu navodi Antuna Tomića, književnika i šumara Josipa Kozarca, Miju Čordašića i Antuna Levakovića. U poglavlju o nekadašnjim spačvanskim šumama piše da su bile prašumskog tipa, nepristupačne i neuređene i sastavljene od hrasta lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta starosti i 400 godina. Prašumska stabla imala su promjere preko 100 cm s čistim punodrv- nim deblima dužine preko 20 m, s 20 do 30 stabala po jutru. U 5. poglavlju o današnjim šumama hrasta lužnjaka u Spačvi autor piše o gospodarenju šumama hrasta lužnjaka, njihovoj obnovi, prostornom uređenju, drvnoj zalihi, prirastu i etatu te o šumsko-uzgojnom tretmanu. U podpoglavlju o gospodarenju šumama autor posvećuje posebnu pozornost ophodnji hrasta lužnjaka, kojom je određen cilj gospodarenja. Smatra kako bi u Spačvi trebalo odrediti i dulje ophodnje od 140 godina i to u sastojinama hrasta lužnjaka vrlo velike kakvoće, dobroga zdravstvenoga stanja i posebne biološke i genetičke vrijednosti. Za takve sastojine predlaže ophodnje od 1 50 do 180 godina. U podpoglavlju o obnovi lužnjakovih šuma ukazuje na teškoće prilikom obnove zbog toga što je u zadnjih Iz broja 1, siječanj-veljača 2000 dajemo osvrt na sljedeće priloge: Aceto P., Pividori M., Siniscalco C: Razvojna dinamika novoformiranih šumskih zajednica u planinskom području. tridesetak godina izostala redovita fruktifikacija, a u podpoglavlju o prostornom uređenju Spačve autor navodi "kako ono danas potpuno zadovoljva iako je izvedeno krajem 19. i početkom 20. stoljeća". U podpoglavlju o drvnoj zalihi, prirastu i ctatu autor uspoređuje zbiljsko stanje drvnih zaliha u Spačvi sa svojim prirasno-prihodnim tablicama za hrast lužnjak na I. bonitetu u posavskim šumama te ustanovljuje kako se podaci dobro podudaraju. Upozorava na poremet- nju prilikom ostvarivanja predviđenog etata zbog propadanja hrasta lužnjaka, te preporučuje da se najprije doznače za sječu suha i bolesna stabla. Ustanovio je kako sveukupni prosječni godišnji prirast ne dosiže svoj optimalni iznos zbog djelomičnoga sušenja spačvanskih šuma. Kod šumsko-uzgojnog tretmana autor govori o intenzitetu prorijede navodeći pritom Dekanićeva, Mati- ćeva i svoja iskustva. U ovom poglavlju autor je posvetio dio teksta drvnoj industriji "Spačva" iz Vinkovaca, koja je danas sa svojom pilanom, furnirnicom i finalnim proizvodima postala jak izvoznik proizvoda iz drva hrasta lužnjaka. Šesto poglavlje obraduje osobitosti hidrološke uloga spačvanskih šuma, gdje se ukazuje na golemo značenje šume u smislu ujednačenja vodnih prilika toga prostora te značenja površinskih i podzemnih voda za uspijevanje spačvanskih šuma. U sedmom poglavlju o Spačvi kao izvorištu stručne i znasnstvene djelatnosti u šumarstvu, autor je uglavnom obradio istraživačku djelatnost povezanu uz Centar HAZU za znanstveni rad u Vinkovcima, te predlaže kako bi "sadašnja šumarska istraživanja trebalo proširiti i nadopuniti fundamentalnim istraživanjima iz područja biologije i fiziologije glavnih šumskih vrsta drveća s posebnim osvrtom na hrast lužnjak u Spačvi. U popisu literature navode se 63 rada koji su poslužili prilikom pisanja knjige, dok se iz biografije autora ponovno uvjeravamo o zavidno uspješnom životnom putu akademika Dušana Klepca, koji nam je između ostaloga, podario i ovu knjigu o Spačvi. Prof. dr. sc. Branimir Prpić U ovom prilogu autori obrađuju problematiku vezanu uz proces razvoja šumske vegetacije na neobrađenim površinama. Na području europske zajednice u umjerenim i mediteranskim zonama neobrađene površine zauzimaju MONTI E BOSCHI 2 (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) 243 |