DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 123     <-- 123 -->        PDF

UNAPREĐENJE POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA NA KRŠU


Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem od
29. do 30. ožujka 2000. godine u Splitu u HAZU Palači
Milesi.


Nakon otvaranja skupa i pozdravnih govora organizatora
i gostiju sljedila su plenarna izlaganja, a zatim se
u posebnim dvoranama iznosila poljoprivredna i šumarska
problematika.


Radno predsjedništvo
slijeva: S. Matić, M. Maccljski, S. Kačić i P. Maleš


Plenarna izlaganja


Maleš P., Topic V.: Krš i njegove prirodne značajke
Hodžić M.: Bioklimatske karakteristike na Jadranu
Racz Z.: Pedološke značajke kraških područja Hrvatske
Gereš D., Ožanić N., Rubinić J.: Integralno gospodarenje
vodama krša
Božičević S.: Specifičnosti hidrogeloških pojava u


kršu Dinarida
Turnšek M: Zaštita krajolika krša u strategijskom


planiranju
Miko S., Peh Z., Halamić J.: Određivanje prirodnog
geokemijskog šuma za tla razvijena na kar-
bonatnoj podlozi u području hrvatskog krša
Grgić I., Par V.: Značaj mediteranske regije u poljoprivrednim
resursima i proizvodnji Hrvatske.
Od ukupne površine R. Hrvatske (56.500 km2) na
mediteranski pojas otpada 15.400 km2 ili oko 27%.
Najveći dio ovog područja su panjače, šikara, makija i
golet, a visoke šume zauzimaju oko 57.000 ha (3,7%).


Od Piranskog zaljeva do Prevlake u dužini od 1800
km nalazi se jedinstveni kraški pojas na svijetu. U njemu
je šest nacionalnih parkova: Brijuni, Velebit, Pakle-
nica, Krka, Kornati i Mljet s površinom od 117.000 ha.
Na tom području padne od 700 do 1200 mm oborina
godišnje. Jedna od mnogih značajki kršaje podzemno a
ne površinsko otjecanje vode. Najviše vode na kršu


nalazi se u podzemnim tokovima, a to je velika prednost
jer se vode tako mogu lakše očuvati od vanjskog
onečišćenja, čak se i površinske zagađene vode (pesti-
cidi i dr.) prirodno čiste na svom putu u podzemlje.


Krško područje Hrvatske je vrlo osjetljiv ekološki
prostor s visokim stupnjem rizika od erozije i degradacije
tla i devastacije vegetacije. Poljoprivredni i šumarski
znanstvenici i stručnjaci nastoje ukazati na postojeće
stanje na kršu i naglašavaju da se ne smije nerazumnim
postupcima degradirati njegove svekolike vrijednosti
a posebice vodene, ekonomske i ekološke resurse.
Područje mediteranskog i submediternskog krša
krije tajne koje treba otkriti i stvara teškoće koje treba
savladati (Maleš, Topić).


Poljoprivreda


U okviru poljoprivrede bila su izložena dva postera
i prezentirano 28 referata. Iznesena je kompleksna problematika
poljoprivrednih tala, proizvodnje povrća,
voćarstva s posebnim naglaskom na vinogradarstvo,
vinarstvo i maslinarstvo. Naglašen je aktualan problem
uzgoja badema. Obrađeni su abiotski i biotski čimbenici
koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju kao i preventivne
i represivne mjere za biološko - ekološki povoljnu
proizvodnju hrane. Zapaženo je bilo izlaganje o
utjecaju napuštanja stočarstva na opseg poljoprivrednih
površina, kojih na žalost ima sve manje. Sve više se
napušta i obrada. Posebno zanimanje pobudilo je izlaganje
o valorizaciji krša uzgojem koza, čime je dotaknut
problem poznat pod nazivom: agroforestry. Ne
manje interesantna je bila problematika povratka selu i
poljoprivredi s motrišta spašavanja sela te razvoja agrara
na obiteljskim gospodarstvima na kršu.


Šumarstvo


Na šumarskoj sekciji bila su 3 postera o kozarstvu i
poljoprivrednoj proizvodnji i šumarstvu u Imotskoj
krajini; o obnovi šuma sa crnikom i meduncem; o
ishrani, osutosti krošanja i o njihovom utjecaju na dc-
bljinski prirast hrasta medunca. Ukupno je podnesen
31 referat.


U šumarskim referatima obrađena je sljedeća problematika:
Tla krša; bujice i erozija; utjecaj ispaše i brsta
na devastaciju šumske vegetacije i degradaciju tla;
obnova, podizanje i njega šuma na kršu; rezultati po-
šumljavanja; uspijevanje rasa i međurasnih hibrida
crnog bora; proizvodnost alepskog bora; struktura biomase
alepskog bora; obnova panjača hrasta crnike;
šumska mehanizacija i tehnologija eksploatacije na
kršu; problematika požara; sanacija opožarenih površina;
uloga protupožarnih cesta; zaštita prirode i okoliša;
utjecaj najznačajnijih biotskih čimbenika (bolesti i
kukci) na stabilnost šumskih ekosustava.


241