DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 123 <-- 123 --> PDF |
UNAPREĐENJE POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA NA KRŠU Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem od 29. do 30. ožujka 2000. godine u Splitu u HAZU Palači Milesi. Nakon otvaranja skupa i pozdravnih govora organizatora i gostiju sljedila su plenarna izlaganja, a zatim se u posebnim dvoranama iznosila poljoprivredna i šumarska problematika. Radno predsjedništvo slijeva: S. Matić, M. Maccljski, S. Kačić i P. Maleš Plenarna izlaganja Maleš P., Topic V.: Krš i njegove prirodne značajke Hodžić M.: Bioklimatske karakteristike na Jadranu Racz Z.: Pedološke značajke kraških područja Hrvatske Gereš D., Ožanić N., Rubinić J.: Integralno gospodarenje vodama krša Božičević S.: Specifičnosti hidrogeloških pojava u kršu Dinarida Turnšek M: Zaštita krajolika krša u strategijskom planiranju Miko S., Peh Z., Halamić J.: Određivanje prirodnog geokemijskog šuma za tla razvijena na kar- bonatnoj podlozi u području hrvatskog krša Grgić I., Par V.: Značaj mediteranske regije u poljoprivrednim resursima i proizvodnji Hrvatske. Od ukupne površine R. Hrvatske (56.500 km2) na mediteranski pojas otpada 15.400 km2 ili oko 27%. Najveći dio ovog područja su panjače, šikara, makija i golet, a visoke šume zauzimaju oko 57.000 ha (3,7%). Od Piranskog zaljeva do Prevlake u dužini od 1800 km nalazi se jedinstveni kraški pojas na svijetu. U njemu je šest nacionalnih parkova: Brijuni, Velebit, Pakle- nica, Krka, Kornati i Mljet s površinom od 117.000 ha. Na tom području padne od 700 do 1200 mm oborina godišnje. Jedna od mnogih značajki kršaje podzemno a ne površinsko otjecanje vode. Najviše vode na kršu nalazi se u podzemnim tokovima, a to je velika prednost jer se vode tako mogu lakše očuvati od vanjskog onečišćenja, čak se i površinske zagađene vode (pesti- cidi i dr.) prirodno čiste na svom putu u podzemlje. Krško područje Hrvatske je vrlo osjetljiv ekološki prostor s visokim stupnjem rizika od erozije i degradacije tla i devastacije vegetacije. Poljoprivredni i šumarski znanstvenici i stručnjaci nastoje ukazati na postojeće stanje na kršu i naglašavaju da se ne smije nerazumnim postupcima degradirati njegove svekolike vrijednosti a posebice vodene, ekonomske i ekološke resurse. Područje mediteranskog i submediternskog krša krije tajne koje treba otkriti i stvara teškoće koje treba savladati (Maleš, Topić). Poljoprivreda U okviru poljoprivrede bila su izložena dva postera i prezentirano 28 referata. Iznesena je kompleksna problematika poljoprivrednih tala, proizvodnje povrća, voćarstva s posebnim naglaskom na vinogradarstvo, vinarstvo i maslinarstvo. Naglašen je aktualan problem uzgoja badema. Obrađeni su abiotski i biotski čimbenici koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju kao i preventivne i represivne mjere za biološko - ekološki povoljnu proizvodnju hrane. Zapaženo je bilo izlaganje o utjecaju napuštanja stočarstva na opseg poljoprivrednih površina, kojih na žalost ima sve manje. Sve više se napušta i obrada. Posebno zanimanje pobudilo je izlaganje o valorizaciji krša uzgojem koza, čime je dotaknut problem poznat pod nazivom: agroforestry. Ne manje interesantna je bila problematika povratka selu i poljoprivredi s motrišta spašavanja sela te razvoja agrara na obiteljskim gospodarstvima na kršu. Šumarstvo Na šumarskoj sekciji bila su 3 postera o kozarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji i šumarstvu u Imotskoj krajini; o obnovi šuma sa crnikom i meduncem; o ishrani, osutosti krošanja i o njihovom utjecaju na dc- bljinski prirast hrasta medunca. Ukupno je podnesen 31 referat. U šumarskim referatima obrađena je sljedeća problematika: Tla krša; bujice i erozija; utjecaj ispaše i brsta na devastaciju šumske vegetacije i degradaciju tla; obnova, podizanje i njega šuma na kršu; rezultati po- šumljavanja; uspijevanje rasa i međurasnih hibrida crnog bora; proizvodnost alepskog bora; struktura biomase alepskog bora; obnova panjača hrasta crnike; šumska mehanizacija i tehnologija eksploatacije na kršu; problematika požara; sanacija opožarenih površina; uloga protupožarnih cesta; zaštita prirode i okoliša; utjecaj najznačajnijih biotskih čimbenika (bolesti i kukci) na stabilnost šumskih ekosustava. 241 |