DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 122     <-- 122 -->        PDF

ska sredstva. Još nema jasnog stava da li prednost trebaju
imati sistematska istraživanja ili načini zaštita pojedinih
vrsta kukaca. U okviru HAZU postoji Odbor za
biodiverzitet kojeg vodi akademik Meštrov. Svima koji
se bave biodiverzitetom treba ponuditi suradnju i objasniti
važnost kukaca i poznavanje entomofaune. Na sljedećem
Upravnom odboru HED-a predložit će se prioritetne
teme faunističkih istraživanja u Hrvatskoj.


Stručni dio skupštine


1. Britvec: "90 godina organiziranih entomoloških istraživanja
u Hrvatskoj."


Hrvatsko entomološko društvo (HED) povijesni je i
pravni sljednik i predstavlja nastavak rada Entomološke
sekcije Hrvatskog prirodoslovnog društva (kasnije
Hrvatske biološke centrale) utemeljene 3.veljače
1909. godine u Zagrebu. Od 29. srpnja 1974. godine
djeluje pod nazivom Hrvatsko entomološko društvo.


Entomološka istraživanja u Hrvatskoj započela su još
u doba LINNE-a u drugoj polovici 18.stoljeća, a intenzivnija
istraživanja provode se u drugoj polovici 19. stoljeća.
Prvi entomološki rad objavio je u nas na hrvatskom
jeziku Zagrepčanin Ljudevit Vukotinović (1813 -
1893) pod naslovom "škodljive gusjenice" u Gospodarskom
listu 1856. god. Godine 1886. u Zagrebu se osniva
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša
znanstvena i umjetnička ustanova za sve južne Slavene.
Među prvih 14 članova akademije bili su entomolozi:
Schlosser Klekovski (1808-1882) i Živko Vukaso-
vić ( 1829 - 1874), a kasnije i Ljudevit Vukotinović.


Entomološka sekcija (6. po redu od 11.) osnovana je
3. veljače 1909. g. odobrenjem Visoke Kraljevske zemaljske
vlade. Njezin pročelnik je bio Antun Korlević
(1851 - 1915). Korlević je od 1899. do 1923. god. predavao
entomologiju na Šumarskoj akademiji u Zagrebu.
Bio je prvi visokoškolski profesor entomologije i osnivač
primijenjene entomologije i zaštite bilja u nas. Drugi
veliki entomolog u nas je bio August Langhofer (1861-
1940). Na Medicinskom fakultetu predavao je opću biologiju,
a na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu poljoprivrednu
i šumarsku entomologiju i to od osnivanja fakulteta
1919. do 1930. god. Nasljedio gaje Vladimir
Skorić, a zatim naš poznati profesor Žcljko Kovačević.


1969. u Zagrebu je obnovljeno Jugoslavensko entomološko
društvo, koje izdaje časopis Acta entomologi-
ca Jugoslavica do 1990. god. God. 1974. osniva se Hrvatsko
entomološko društvo, koje je organiziralo 4
znanstvena entomološka skupa: Zagreb 1969., Korčula
1976., Zadar 1983. i Pula 1990. god.


Entomofauna je jedna od značajnijih komponenti
poljoprivrednih i šumskih ekosustava i u isto vrijeme
nezaobilazna u biološkoj raznolikosti našega okoliša.
Stoga je djelovanje HED-a u novim i specifičnim uvjetima
značajno za poljoprivredu i šumarstvo, kao i za
očuvanje okoliša.


2. M. Maceljski: Genetički preinačene biljke kao
novi način borbe protiv štetnih kukaea.


Čovjek je oduvijek želio uzgojiti biljke otporne na
negativan utjecaj biotskih i abiotskih čimbenika. Nekada
se to postizalo selekcijom, a danas govorimo o genetički
preinačenim biljkama (GPB). Suvremena znanost,
posebice veliki napredak biotehnologije, pruža za to
neslućene mogućnosti. Može se na primjer mijenjati
kvaliteta, trajnost, otpornost na štetočinje i dr.


Unutar velikih mogućnosti GPB izdvaja se više kulturnih
biljaka preinačenih tako da proizvode toksin za
obranu od štetnih kukaea. Najčešće se radi o toksinu
bakterije Bacillus thuringiensis (B.t.). Ova bakterija se
nalazi u prirodi, izaziva bolest i ugibanje kukaca. Prvi je
puta otkrivena kod dudovog svilca 1900., a izolirao ju je
Berliner 1911. god. iz gusjenice brašnenog moljca. Bakterija
luči endo i eksotoksine kao otrove za kukce, a koriste
se sojevi koji luče samo endotoksine. Ti endotok-
sini su skoro neotrovni za ljude i toplokrvne životinje, pa
njihovi pripravci nisu na listi otrova. B.t. pripravci (sredstva,
preparati) najviše su primjenjivani biološki insekticidi
u svijetu (čine oko 90% bioinsekticida). U Hrvatskoj
ima nekoliko pripravaka na bazi B.t. (Thuricide, Bacto-
speine, Baturad, Biobid, Forey i Novodor).


Genetičari su uspjeli u neke kulturne biljke ucijepiti
svojstvo B. t., da proizvode endotoksine, pa GPB biljke
u svojim organima izlučuju toksin koji ubija kukca koji
napada biljku. Prva genetički preinačena biljka kukuruza
registrirana je u SAD -u 1995.god. Takvi se kukuruzi
zovu B. t. hibridi. U SAD-u se biljke koje proizvode
B. t. toksine smatraju insekticidnim biljkama. Slično
je rađeno na kukuruzu za kukuruznu zlaticu i na
krumpiru za krumpirovu zlaticu.


Navedeno treba promatrati s 3 gledišta: 1. Učinkovitost,
a time i ekonomska strana; 2. Opasnost pojave rezistentnosti
štetnika; 3. Mogući utjecaj GPB na ento-
mofaunu.


U SAD-u se mnogo radi na B. t. biljkama zahvaljujući
liberalnom stavu u toj zemlji. Europa je "konzervativnija"
i neke zemlje ne dopuštaju te postupke. Stanje
se u svijetu gotovo svakodnevno mijenja. Sva otkrića i
postupci imaju svoje dobre i loše strane. Došlo se do
spoznaje da se unošenjem gena u biljku mogu promijeniti
i neka druga svojstva, što bi bila negativna strana
GPB. "Zeleni" demonstriraju i protive se navedenim
postupcima i žele probuditi savjest potrošačkog društva.
Prema našem mišljenju ne bi trebalo zabraniti pokuse,
već uporabu GPB za hranu. Nelogično je da je
Hrvatska zabranila istraživanja takve vrste, a dozvoljava
uvoz GPB hrane.


Dr. Miroslav Harapin


240