DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 118 <-- 118 --> PDF |
nica). Širenjem prema jugoistoku ris je do danas dopro do rijeke Neretve, a prema sjeveru do rijeke Krivaje i Zavidovića. Prisuće risa u jugoistočnim planinama BiH nije utvrđeno. Slika 3. Tragove riseva bilo je moguće slijediti na novo palom snijegu u NP Plitvička jezara; u pozadini masiv Pljcševiec s vrhom Golom Plješevicom (1649 m), na čijim su sjeverozapadnim obroncima u dolini rijeke Une odstrijeljeni prvi riscvi u Bosni i Hercegovini. Foto: A.Frković Prema pisanom izvješću izvjestitelja, zakonski status risa u Bosni i Hercegovini vrlo je šarolik. U Zakonu o lovu BiH iz 1978. risa nema na popisu divljači, stoje i razumljivo jer ga do tada nije ni bilo. U Republici Srpskoj u Zakonu o lovu iz 1994. ris je zaštićen, dok je Zakon o lovstvu Federacije BiH tek u pripremi. Ovakvo stanje pogoduje (krivo) lovu, pa je "ris u vrlo nezavidnom položaju i lovi se gdje ga se god pronađe". Prema do sada prikupljenim podacima u razdoblju od prve pojave risa (1980.) do zaključno 2000. godine, u Bosni i Hercegovini ustrijeljeno je ili na druge načine stečeno 25 riseva, i to na području općine Bihać (Plje- ševica) 5, Rama (Vran, Raduša) 4, Šipovo (Priluma, Crni vrh) 3, Glamoč (Staretina, Priluma, Cincar) 3, Ku- pres (Cučkovine, Jaram-Krljaj) 3, Bosansko Grahovo (Šator) 2 risa itd. Uz izuzetak pokušaja napada na tor ovaca na Vlašić planini kod Travnika, do sada nije registrirana nijedna šteta od risa na domaćoj stoci. Zaključak. Kako uopće nije upitno da li je izvorni balkanski soj euroazijskog risa ugrožen ili nije, daljnja nastojanja trebaju ići za tim da se iznađu načini i sredstva kako spasiti ovu životinjsku vrstu. Prema U. Breiten m o seru program obnove balkanskog risa (The recovery of the Balkan Lynx Population. BLx) odvijao bi se u tri faze. U 1. fazi (2000. g.) prišlo bi se prikupljanju svih relevantnih podataka koji mogu pomoći boljem sagledavanju stanja, što je dijelom urađeno na ovom plitvičkom skupu. Drugom fazom (2001-2002) predviđen je izlazak na teren radi provjere točnosti do sada prikupljenih podataka i utvrđivanju novih saznanja, kako bi se konačno 3. fazom (počevši od 2003. god.), uz uvjet da sve to ima nade za uspjeh, prišlo samoj akciji spašavanja i obnove balkanskog risa (stabiliziranju postojeće populacije s mogućnošću prirodnog proširenja na područja koja je nekoć stanio). Alojzije Frković IZVJEŠĆE SA ŠESTOG SASTANKA EUFORGEN Populus nigra MREŽNOG PLANA AVIGNON, FRANCUSKA, od 6 do 9. veljače 2000. godine Na šestom sastanku EUFORGEN Populus nigra mrežnog plana sudjelovali su sudionici i predstavnici iz 17 zemalja. Sastanak je otvorio predsjednik Sven de Vri e s, izvjestivši o dosadašnjem radu na očuvanju europske crne topole i njezinih prirodnih sastojina u Europi. U sklopu nacionalnih izvješća referirano je o radovima na "in situ" i "ex situ" konzervaciji crne i bijele topole, te ritskih šuma, a koji su provedeni tijekom razdoblja od zadnjeg zasijedanja u Kijevu, održanog u svib nju 1999. godine. Predstavnici dviju novih članica (Malta i Švicarska), održali su uvodna izlaganja o stanju očuvanja europske crne i bijele topole u njihovim zemljama. U ime domaćina gosp. M. Bariteau (INRA) pozdravio je sudionike i upoznao ih sa istraživačkim radovima u odjelu Unité de Recherches Forestieres Mcditear- ranees u Avignonu, a koji su vezani za očuvanje geno- fonda pojedinih vrsta šumskog drveća. Koordinator 236 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Jozef Turok (IPGRI, Italija), izvijestio je sudionike o primjeni druge faze rada EUFORGEN mrežnih planova. Slika 2. Očuvanje crne topole u rezervatu prirode uz rijeku Drome (Francuska) Tijekom posjete rezervatu prirode uz rijeku Drome, (Reserve Naturelle des Ramieres de la Drome), održan je i zajednički tehnički seminar sa sudionicima europskog projekta o očuvanju crne topole i ritskih šuma pod nazivom EUROPOP (www.ibn.dlo.nl/europop). Izlaganja su se odnosila na veze između hidroloških uvjeta, rasta i genetske varijabilnosti crnih topola, implementacije pri obnovi poplavnih šuma, kao i na utjecaje dinamike rijeka i teksture tla na seksualnu/vegetativnu reprodukciju crne topole. Istraživanja su provedena u Velikoj Britaniji, a izlagači su bili N. Barsoum i F. Hughes sa Sveučilišta u Cambridgu. Gosp. J. M. F at on, voditelj rezervata prirode i F. Lefevre (IN- RA) upoznali su nas s radovima obnove ritskih šuma na staništima uz rijeku Drome, kao i sa genetskim istraživanjima u sklopu projekta na "in situ" konzervaciji sas- tojina crne topole u Francuskoj. Slika 1. Dio sudionika na pokusnoj plohi europske crne topole uz rijeku Drome U vremenu od zadnjeg sastanka učinjen je veliki napredak u nadopuni datoteke s klonovima crne topole koji se nalaze u arhivima pojedinih zemalja sudionika P. nigra mrežnog plana, a od sada su dostupni i na Web stranicama. U klonskim arhivima ukupno se nalazi registrirano 2789 klonova iz 29 zemalja. Također je na Internetu moguće pretraživanje prikupljene bibliografije znanstvenih i stručnih radova koji su vezani za područje istraživanja europskih topola i ritskih šuma (www.cgiar.org/ipgri/euforgen). Do kraja godine predviđena je izrada tehničkog bu- letina o "in situ" konzervaciji crne topole u ritskim ekosustavima, uz korištenje dosadašnjih spoznaja i rezultata iz radova istraživača ovog mrežnog plana, a namijenjenog uzgajivačima i uredivačima šuma. Izrađen je photo-CD s ukupno 134 selekcionirane fotografije, koje obuhvaćaju sve aspekte opisa vrste, njezinog današnjeg statusa te očuvanja genofonda europske crne topole i ritskih šuma. Originalna kopija dostupna je svim zainteresiranima, a fotografije se mogu slobodno koristiti u izdavaštvu, kao i kod promicanja svijesti u javnosti o važnosti genetskih potencijala šumskog drveća i očuvanja rijetkih ekosustava. Usvojena je također i standardizirana opisna lista, koja će služiti za inventarizaciju sastojina crne topole, a izradila ju je N.Alba (Španjolska). L. Victto (Italija) izvijestio je o stanju bazne kolekcije europske crne topole reproducirane u Institutu Casale Monferrato, a koja uključuje po dva klona iz svake zemlje predstavnice. Biološki materijal iz ove kolekcije koristi se za različita genetska istraživanja (DNK analize, isoenzi- mi) u drugim europskim institucijama. Sudionici su također upozorili na važnost prisutnog biodiverziteta u prirodnim sastojinama crne topole, te bi se i ovaj dio uključio pri izradi tehničkog buletina. Budući je ovaj mrežni plan proširen i na bijelu topolu (Populus alba), suradnja na aktivnostima očuvanja ove vrste razvijena je do sada u Španjolskoj i Italiji, te je predviđeno osnivanje baze podataka za sve zemlje sudionice. Ukazano je na važnost korištenja učinkovitih tehnika reprodukcije bijele topole, kao i izrade identifikacijske liste s karakterističnim svojstvima za vrste P. tremula, P. alba i P. x canescens. Također će se osnovati bazna kolekcija za bijelu topolu, koja bi poslužila za istraživanja genetskog diverziteta ove vrste na području Europe. Za sljedeći sastanak EUFORGEN P. nigra mrežnog plana odlučeno je da će se održati u Hrvatskoj u drugoj polovici 2001. godine. Doc. dr. se. Davorin Kajba 237 |