DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 118 <-- 118 --> PDF |
nica). Širenjem prema jugoistoku ris je do danas dopro do rijeke Neretve, a prema sjeveru do rijeke Krivaje i Zavidovića. Prisuće risa u jugoistočnim planinama BiH nije utvrđeno. Slika 3. Tragove riseva bilo je moguće slijediti na novo palom snijegu u NP Plitvička jezara; u pozadini masiv Pljcševiec s vrhom Golom Plješevicom (1649 m), na čijim su sjeverozapadnim obroncima u dolini rijeke Une odstrijeljeni prvi riscvi u Bosni i Hercegovini. Foto: A.Frković Prema pisanom izvješću izvjestitelja, zakonski status risa u Bosni i Hercegovini vrlo je šarolik. U Zakonu o lovu BiH iz 1978. risa nema na popisu divljači, stoje i razumljivo jer ga do tada nije ni bilo. U Republici Srpskoj u Zakonu o lovu iz 1994. ris je zaštićen, dok je Zakon o lovstvu Federacije BiH tek u pripremi. Ovakvo stanje pogoduje (krivo) lovu, pa je "ris u vrlo nezavidnom položaju i lovi se gdje ga se god pronađe". Prema do sada prikupljenim podacima u razdoblju od prve pojave risa (1980.) do zaključno 2000. godine, u Bosni i Hercegovini ustrijeljeno je ili na druge načine stečeno 25 riseva, i to na području općine Bihać (Plje- ševica) 5, Rama (Vran, Raduša) 4, Šipovo (Priluma, Crni vrh) 3, Glamoč (Staretina, Priluma, Cincar) 3, Ku- pres (Cučkovine, Jaram-Krljaj) 3, Bosansko Grahovo (Šator) 2 risa itd. Uz izuzetak pokušaja napada na tor ovaca na Vlašić planini kod Travnika, do sada nije registrirana nijedna šteta od risa na domaćoj stoci. Zaključak. Kako uopće nije upitno da li je izvorni balkanski soj euroazijskog risa ugrožen ili nije, daljnja nastojanja trebaju ići za tim da se iznađu načini i sredstva kako spasiti ovu životinjsku vrstu. Prema U. Breiten m o seru program obnove balkanskog risa (The recovery of the Balkan Lynx Population. BLx) odvijao bi se u tri faze. U 1. fazi (2000. g.) prišlo bi se prikupljanju svih relevantnih podataka koji mogu pomoći boljem sagledavanju stanja, što je dijelom urađeno na ovom plitvičkom skupu. Drugom fazom (2001-2002) predviđen je izlazak na teren radi provjere točnosti do sada prikupljenih podataka i utvrđivanju novih saznanja, kako bi se konačno 3. fazom (počevši od 2003. god.), uz uvjet da sve to ima nade za uspjeh, prišlo samoj akciji spašavanja i obnove balkanskog risa (stabiliziranju postojeće populacije s mogućnošću prirodnog proširenja na područja koja je nekoć stanio). Alojzije Frković IZVJEŠĆE SA ŠESTOG SASTANKA EUFORGEN Populus nigra MREŽNOG PLANA AVIGNON, FRANCUSKA, od 6 do 9. veljače 2000. godine Na šestom sastanku EUFORGEN Populus nigra mrežnog plana sudjelovali su sudionici i predstavnici iz 17 zemalja. Sastanak je otvorio predsjednik Sven de Vri e s, izvjestivši o dosadašnjem radu na očuvanju europske crne topole i njezinih prirodnih sastojina u Europi. U sklopu nacionalnih izvješća referirano je o radovima na "in situ" i "ex situ" konzervaciji crne i bijele topole, te ritskih šuma, a koji su provedeni tijekom razdoblja od zadnjeg zasijedanja u Kijevu, održanog u svib nju 1999. godine. Predstavnici dviju novih članica (Malta i Švicarska), održali su uvodna izlaganja o stanju očuvanja europske crne i bijele topole u njihovim zemljama. U ime domaćina gosp. M. Bariteau (INRA) pozdravio je sudionike i upoznao ih sa istraživačkim radovima u odjelu Unité de Recherches Forestieres Mcditear- ranees u Avignonu, a koji su vezani za očuvanje geno- fonda pojedinih vrsta šumskog drveća. Koordinator 236 |