DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 118     <-- 118 -->        PDF

nica). Širenjem prema jugoistoku ris je do danas dopro
do rijeke Neretve, a prema sjeveru do rijeke Krivaje i
Zavidovića. Prisuće risa u jugoistočnim planinama
BiH nije utvrđeno.


Slika 3. Tragove riseva bilo je moguće slijediti na novo palom snijegu
u NP Plitvička jezara; u pozadini masiv Pljcševiec s
vrhom Golom Plješevicom (1649 m), na čijim su sjeverozapadnim
obroncima u dolini rijeke Une odstrijeljeni prvi
riscvi u Bosni i Hercegovini.


Foto: A.Frković


Prema pisanom izvješću izvjestitelja, zakonski status
risa u Bosni i Hercegovini vrlo je šarolik. U Zakonu
o lovu BiH iz 1978. risa nema na popisu divljači, stoje i
razumljivo jer ga do tada nije ni bilo. U Republici
Srpskoj u Zakonu o lovu iz 1994. ris je zaštićen, dok je
Zakon o lovstvu Federacije BiH tek u pripremi.
Ovakvo stanje pogoduje (krivo) lovu, pa je "ris u vrlo
nezavidnom položaju i lovi se gdje ga se god pronađe".


Prema do sada prikupljenim podacima u razdoblju
od prve pojave risa (1980.) do zaključno 2000. godine,
u Bosni i Hercegovini ustrijeljeno je ili na druge načine
stečeno 25 riseva, i to na području općine Bihać (Plje-
ševica) 5, Rama (Vran, Raduša) 4, Šipovo (Priluma,
Crni vrh) 3, Glamoč (Staretina, Priluma, Cincar) 3, Ku-
pres (Cučkovine, Jaram-Krljaj) 3, Bosansko Grahovo
(Šator) 2 risa itd.


Uz izuzetak pokušaja napada na tor ovaca na Vlašić
planini kod Travnika, do sada nije registrirana nijedna
šteta od risa na domaćoj stoci.


Zaključak. Kako uopće nije upitno da li je izvorni
balkanski soj euroazijskog risa ugrožen ili nije, daljnja
nastojanja trebaju ići za tim da se iznađu načini i sredstva
kako spasiti ovu životinjsku vrstu. Prema U.
Breiten m o seru program obnove balkanskog risa
(The recovery of the Balkan Lynx Population. BLx)
odvijao bi se u tri faze. U 1. fazi (2000. g.) prišlo bi se
prikupljanju svih relevantnih podataka koji mogu pomoći
boljem sagledavanju stanja, što je dijelom urađeno
na ovom plitvičkom skupu. Drugom fazom
(2001-2002) predviđen je izlazak na teren radi provjere
točnosti do sada prikupljenih podataka i utvrđivanju
novih saznanja, kako bi se konačno 3. fazom (počevši
od 2003. god.), uz uvjet da sve to ima nade za uspjeh,
prišlo samoj akciji spašavanja i obnove balkanskog risa
(stabiliziranju postojeće populacije s mogućnošću prirodnog
proširenja na područja koja je nekoć stanio).


Alojzije Frković


IZVJEŠĆE SA ŠESTOG SASTANKA EUFORGEN Populus nigra MREŽNOG PLANA
AVIGNON, FRANCUSKA, od 6 do 9. veljače 2000. godine


Na šestom sastanku EUFORGEN Populus nigra
mrežnog plana sudjelovali su sudionici i predstavnici iz
17 zemalja. Sastanak je otvorio predsjednik Sven de
Vri e s, izvjestivši o dosadašnjem radu na očuvanju europske
crne topole i njezinih prirodnih sastojina u Europi.
U sklopu nacionalnih izvješća referirano je o radovima
na "in situ" i "ex situ" konzervaciji crne i bijele topole,
te ritskih šuma, a koji su provedeni tijekom razdoblja
od zadnjeg zasijedanja u Kijevu, održanog u svib


nju 1999. godine. Predstavnici dviju novih članica
(Malta i Švicarska), održali su uvodna izlaganja o stanju
očuvanja europske crne i bijele topole u njihovim
zemljama.


U ime domaćina gosp. M. Bariteau (INRA) pozdravio
je sudionike i upoznao ih sa istraživačkim radovima
u odjelu Unité de Recherches Forestieres Mcditear-
ranees u Avignonu, a koji su vezani za očuvanje geno-
fonda pojedinih vrsta šumskog drveća. Koordinator


236