DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 116 <-- 116 --> PDF |
O ZAŠTITI BALKANSKOG RISA Prigodom održavanja redovnoga godišnjeg sastanka članova Europske inicijative za velike zvijeri (Large carnivore initiative for Europe) na Plitvičkim jezerima, 8. ožujka 2000. godine održanje poseban skup posvećen mogućem stanju, statusu i zaštiti izvornog balkanskog soja euroazijskog risa (Balkan Lynx Conservation Meeting). Skup je organizirao i vodio dr. Urs Breitenmoser s Instituta za veterinarsku virusologiju Sveučilišta u Bernu (Švicarske), a od pozvanih predstavnika svih balkanskih zemalja nazočni su mu predstavnici Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke i Makedonije. Prema podacima iz dostupne literature (Atana- sov, Bojović, Mirić, Kratochvil) areal ove najveće europske divlje mačke bio je u prošlosti vrlo velik. Đ. Mirić ( 1987)´ navodi daje usporedo s istre- bljenjem risa u zapadnoj i dijelovima srednje Europe (u 18. i 19.st.) balkanski ris postupno nestajao i u mnogim Slika I. Računa se da će očekivani skori pridolazak karpatskog soja risa sa sjevera i zapada još više ugroziti izvornu populaciju balkanskog risa. Prelaskom zimi preko zamrznutog Dunava u Đerdapu (na slici) ris s Karpata postuptno osvaja istočnu Srbiju i širi se prema Bugarskoj. Foto: A. Frković dijelovima balkanskog poluotoka. Smatra se da su posljednji primjerci izlovljcni u Sloveniji 1908, u Hrvatskoj 1903, u Bosni i Hercegovini 1911, u Crnoj Gori 1913, u Srbiji 1902. i u Bugarskoj 1935. godine, zadržavši se samo u teško pristupačnim planinskim područjima Kosova (Šar planina), zapadne Makedonije (Ja- kubica, Bistra, Korab i dr.), Albanije i sjeverozapadne Grčke. Isti autor navodi da mu je brojnost prije II. svjetskog rata bila svedena "na I -2 desetine primeraka, ali je do 1974. opet narastao na 280 do 300 grla i počeo ponovo naseljavati susedna područja Srbije i Crne Gore". M.Muratović (1976): navodi daje 1963. na Kosovu, na Kodža-Balkanu ustanovljen poseban rezervat za zaštitu risa ukupne površine oko 2.000 ha. Slika 2. Na skupu u Plitvicama bilo je tvrdnji daje izvorni soj risa s Balkana tjelesno manji od suplemenjaka mu s Karpata, čija je i pjegavost manje izraženija. Na crtežu: euroazijski šumski ris (Lynx lynx, gore) i pirinejski ris (Lynxpardina, dolje), prema F. Sândoru. 1 Mirić. Đ. (1987): Ris (Lynx lynx). U: Velika ilustrovana Enciklopedija lovstva (urednik Simić, Ž.), Građevinska knjiga, Beograd, s. 126-129. Muratović, M. (1976): Trajno zaštićene površine na Kosovu. Ekologija. Beograd vol. 11. br. 1 234 |