DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 114 <-- 114 --> PDF |
drvni prirast, trajnu prirodnu regeneraciju, i koje zadovoljava ne samo ekonomske nego i ekološke i socijalne momente. Imajući pred očima novu situaciju i nova shvaćanja o ekološkoj ulozi šuma, bilo je sasvim prirodno da se šumskogospodarske osnove izrađuju u duhu Novoga sistema, koji je tada u Hrvatskoj bio službeno priznat. U tom smislu počinje uređivanje šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera 1975., koje je dovršeno 1982. godine. Sastavljene su 4 šumskogospodarske osnove, za šume u površini od 15.301 ha u društvenom i 96,18 ha u privatnom vlasništvu. Prema tim osnovama šume u Nacionalnom parku Plitvička jezera najvećim su dijelom bukove šume (Fagetum illyricum Horv.) na nadmorskoj visini od 700-900 m. Iznad njih rastu mješovite šume bukve i jele (Abieti-Fagetutn illyricum Horv.), a na nadmorskoj visini ispod 700 m (550-700 m) nalaze se šume kitnjaka i običnoga graba (Querco-Carpinetum illyricum Horv.). Bukva je najraširenija vrsta drveća (73 %), zatim dolazi jela (22 %), smreka (5 %) i tek su ponešto zastupljene ostale vrste drveća (crni grab, crni bor itd.). Uređivanje šuma obavio je Institut za šumarska istraživanja u Jastrebarskom pod vodstvom dr. D. Cestara, uz suradnju većega broja šumarskih stručnjaka iz Instituta i iz Nacionalnoga parka Plitvička jezera. Koordinator i predsjednik komisije koja je ispitivala spomenuto uređivanje šuma, bio je D. Klepac. Podaci o tome objavljeni su u publikaciji Šumarskoga instituta, Jastrebarsko (Radovi, Zagreb, 1984., str. 1 -249). Zbog Domovinskog rata, šumarske i ostale aktivnosti na Plitvicama djelomično prestaju, iako se skrbi i brine o njihovu opstanku i uređenju za cijelo vrijeme Domovinskoga rata. U tom smislu je u Hrvatskoj akademiji 1994. godine održan Znanstveni skup u povodu 45. godišnjice proglašenja Plitvica nacionalnim parkom i 15. godišnjice prisutnosti Plitvičkih jezera na listi Svjetske prirodne baštine. O tome je 1994. godine izdana publikacija s referatima. Između mnogih referata objelodanjen je i moj rukopis Ekološko uređivanje šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera na strani 69-80, Zagreb, 1994. Danas, eto, nakon 5 godina, opet ću s vašim dopuštenjem pokušati nešto reći o tome u čemu se sastoji ekološko uređivanje šuma u N.P. Plitvička jezera. Šuma je živi organizam u kojemu se njezine individue stalno rađaju, žive i umiru, pa se taj organizam mo- Baker, B. St.: ( 1960) Green Glory, London 1948, Proceedings Fifth World Forestry Congress, Seattle. Božicević, S.: (1998) Plitvička jezera, Zagreb, str. 101. Bralić, I.: Nacionalni parkovi Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb. Cestar, D., Hren , V., Ko vače vi ć , Z., M art ino- že sam obnoviti ako se njime pravilno postupa. Zato ka- : žemo daje šuma obnovljiv šumski resurs. Ali u svom i razvoju prirodna šuma prolazi kroz različite faze koje mogu biti blizu, ali i daleko od uravnoteženoga stanja, i Šumarske intervencije idu za tim da se uravnoteženo ) stanje postigne uz pomoć šumarske znanosti. A kad se ono postigne, treba osigurati potrajnost i biološku otpor- ) nost šumskoga ekosustava, da fiziološki ne oslabi i ne oboli. Dakako, da će biti tu i tamo slučajeva gdje će trc- i bati tek uspostaviti uravnotežen šumski ekosustav, pri čemu valja uzeti u obzir samo autoktone vrste drveća. 1 Svakako preporučujem da intervencije u šumi budu ; vrlo oprezne, ali česte i pravovremene. Sve u svemu, šumarske intervencije trebalo bi us- 1 mjeriti u smjeru postignuća ovih ciljeva: - zaštiti tlo od erozije; , održavati bilancu vodnoga režima i sačuvati te meljni fenomen stvaranja žive sedre; omogućiti trajnu prirodnu obnovu šuma; omogućiti znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazov- nu i rekreacijsku namjenu šuma i cjelokupnoga nacionalnoga parka; sačuvati prirodni izgled krajolika; osigurati život rijetkim vrstama biljnoga i životinjs- , koga svijeta. Da bi se postignuli spomenuti ciljevi, treba sastaviti poseban Naputak o šumsko-uzgojnome tretmanu na Plitvicama i prema njemu izraditi šumsko-gospodarsku osnovu za prošireni dio šume N.P. Plitvička jezera u po- : vršini od oko 8.000 ha. Smisao ekološkoga uređivanja šuma u Nacional- i nom parku Plitvička jezera je rezultat dugotrajnoga razvoja šumarstva na tom području, gdje se tijekom vremena mogu dobro razabrati ove evolucijske etape: neuredne preborne sječe do 1937. godine; regulirane preborne sječe u vremenu od 1937. do 1961. godine, kada se u šumi poslije sječe morala ostavljati minimalna drvna masa na panju; preborno gospodarenje poslije 1961. godine, kad se nastojala u šumi postignuti optimalna drvna zaliha na panju; i konačno ekološko uređivanje šuma, koje danas preporučamo. vić, J., Pel cer, Z.: (1974) Ekološko gospodarski tipovi šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera, Plitvička jezera - Čovjek i priroda, str. 61-66, Plitvička jezera. Cestar, D.: (1983) Prirodni šumski rezervat "Čorko- va uvala - Cudinka", Šumarski institut, Jastrebarsko. LITERATURA 232 |