DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 113     <-- 113 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


UREĐIVANJE SUMA U NACIONALNOM PARKU PLITVIČKA JEZERA
OD PRVIH POČETAKA DO DANAŠNJEGA DANA*


Poštovani gospodine predsjedniče!
Poštovane gospode, poštovana gospodo!
Kolegice i kolege!


Da bismo znali kako pravilno postupati sa šumama
u N. P. Plitvička jezera, mislim, da bi bilo korisno saznati
kako su to radili ljudi prije nas, koji su nam Plitvička
jezera ostavili u dobru stanju. Zato Vas molim da
mi dopustite da oživim neke događaje, koji su ostali
takoreći zaboravljeni, a koji nam mogu pomoći u
rješavanju problema kako danas tretirati šumski ekosustav
u N.P. Plitvička jezera.


Na području današnjega Nacionalnoga parka Plitvička
jezera, organizirano šumarstvo počinje u Vojnoj
krajini (granici) 1746. godine. Tijekom 1764. i 1765.
godine, dakle prije 235 godina, nastaje Prvi stručni
opis i nacrt šuma na Velebitu, Velikoj kapeli od dalmatinske
međe do Mrkoplja i Ogulina. Taj je nacrt s
kartom u mjerilu 1:3.880 hvati izradio major pl.
P i rker, a Waldmeister (šumarnik) Franzon i je sastavio
naputak za šumarsko osoblje i šumsko gospodarenje.
Tada - 1765. godine — osnovane su prve šumarije
i to u Oštarijama, Krasnom i Petrovagori. Uprava šuma
bila je vojnička pod komandom generala u Karlovcu.
Tako je bilo do razvojačenja Vojne krajine, tj. do godine
1871. (B. Koso vi ć, Šumarski list 1914. i 1915.).


Poslije razvojačenja Vojne krajine šume su razdijeljene:
jedan dio pripao je graničarima na račun otkupa
prava na drvarenje i pašarenje, što su ga graničari imali
u šumama Vojne krajine; drugi dio ostao je državi. Sume,
koje su pripale graničarima, tada pravoužitnicima,
bile su organizirane putem imovnih općina i z.z. sa svrhom
da pravoužitnike trajno opskrbe ogrjevom, građevnim
drvom i pašom. Zato se u tim šumama gospodarilo
po načelu stroge potrajnosti prihoda prema
Zakonu o šumama iz 1852. godine. U državnim šumama
gospodarilo se po načelu trajnosti prihoda. To su
razlozi da su šume u Hrvatskoj, pa tako i u Lici, ostale
sačuvane. A to znači da je današnje često spominjano
načelo održivoga razvoja bilo prisutno u hrvatskome
šumarstvu prije više od 100 godina.


Ličke šume bile su bogate drvnom zalihom. S obzirom
na to daje i Zakon o šumama iz 1929. godine propisao
gospodarenje šumama po načelu trajnosti, nastala
je potreba da se u državnim šumama umjesto starih


* Referat održan 24. studenoga 1999. u palači IIAZU na Simpoziju
o zaštiti Plitvičkih jezera.


mađarskih metoda uvedu suvremene, izvorne metode
uređivanja šuma. U tom pogledu šume na području
Nacionalnoga parka Plitvička jezera imaju povijesno
značenje za razvoj prebornoga gospodarenja.


Spomenut ću daje baš na Plitvičkim jezerima održana
Skupština šumarskoga društva 22. kolovoza 1932.
Ondašnji taksator Direkcije šuma na Sušaku, ing. Stjepan
Š u r i ć, na toj je skupštini održao prigodno predavanje
pod naslovom Preborne sječe u neuređenim
prebornim šumama i šumama tipa prašume. To je
predavanje godinu dana kasnije tiskano u Šumarskomc
listu (1933) pod istim naslovom na str. 339-347, a objavljeno
je također na njemačkom jeziku u publikaciji
II. Međunarodnoga šumarskoga kongresa u Budimpešti
1936.


Zašto danas spominjem, nakon toliko godina predavanje
ing. Surića? Iz više razloga! Prvi je taj, što je
Surić svoje predavanje temeljio na tri primjera iz šuma
Plitvičkih jezera: 1) Visibaba, okružje 24, 2) Roščići,
okružje 18 i 3) Bijela Kosa, okružje 3 iz Šumske uprave
Ljeskovac.


Na tim primjerima s područja Male kapele Surić je
objasnio svoju metodu uređivanja šuma. U čemu se ona
sastoji?


Šurićeva metoda sastoji se u tome da se u šumi, po
određenom postupku, doznačuju za sječu stabla u svim
debljinskim razredima i da se posebno u manualu vodi
evidencija o stablima koja su doznačena za sječu, ali i
ona koja će dalje rasti. Drvna masa stabala, koja ostaju
u šumi, poslije sječe ne smije pasti ispod minimuma.
Radi boljega uvida crtaju se krivulje drvnih masa prije i
poslije sječe, a njihova razlika definira etat, kako ukupni
tako i po debljinskim razredima. Struktura drvne mase
prije i poslije sječe je binomska.


Šurićeva metoda, koja je niknula u šumama Plitvičkih
jezera, postala je 1937. godine službena metoda za
uređivanje prebornih šuma cijele bivše Jugoslavije.
Vrijedila je gotovo 50 godina i po njoj je izrađeno mnogo
gospodarskih osnova, kao što su primjerice šumsko-
gospodarske osnove za Plitvičke šume.


Glavna svrha Šurićeve metode bila je u reguliranju
(ograničavanju) sječe, jer su u to vrijeme u ličkim šumama
bile nagomilane goleme drvne zalihe.


Ali tijekom vremena drvni fond došao je postupno
do svoje donje granice pa se razvila nova metoda, ili takozvani
Novi sistem uređivanja prebornih šuma
(Klepac, 1961.), koji je imao cilj da se u šumi izgos-
podari optimalno stanje koje omogućuje najpovoljniji


231




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 114     <-- 114 -->        PDF

drvni prirast, trajnu prirodnu regeneraciju, i koje zadovoljava
ne samo ekonomske nego i ekološke i socijalne
momente. Imajući pred očima novu situaciju i nova
shvaćanja o ekološkoj ulozi šuma, bilo je sasvim prirodno
da se šumskogospodarske osnove izrađuju u duhu
Novoga sistema, koji je tada u Hrvatskoj bio službeno
priznat. U tom smislu počinje uređivanje šuma u Nacionalnom
parku Plitvička jezera 1975., koje je dovršeno
1982. godine. Sastavljene su 4 šumskogospodarske osnove,
za šume u površini od 15.301 ha u društvenom i
96,18 ha u privatnom vlasništvu.


Prema tim osnovama šume u Nacionalnom parku
Plitvička jezera najvećim su dijelom bukove šume
(Fagetum illyricum Horv.) na nadmorskoj visini od
700-900 m. Iznad njih rastu mješovite šume bukve i
jele (Abieti-Fagetutn illyricum Horv.), a na nadmorskoj
visini ispod 700 m (550-700 m) nalaze se šume kitnjaka
i običnoga graba (Querco-Carpinetum illyricum
Horv.). Bukva je najraširenija vrsta drveća (73 %), zatim
dolazi jela (22 %), smreka (5 %) i tek su ponešto zastupljene
ostale vrste drveća (crni grab, crni bor itd.).


Uređivanje šuma obavio je Institut za šumarska istraživanja
u Jastrebarskom pod vodstvom dr. D. Cestara,
uz suradnju većega broja šumarskih stručnjaka iz
Instituta i iz Nacionalnoga parka Plitvička jezera. Koordinator
i predsjednik komisije koja je ispitivala spomenuto
uređivanje šuma, bio je D. Klepac. Podaci o
tome objavljeni su u publikaciji Šumarskoga instituta,
Jastrebarsko (Radovi, Zagreb, 1984., str. 1 -249).


Zbog Domovinskog rata, šumarske i ostale aktivnosti
na Plitvicama djelomično prestaju, iako se skrbi i
brine o njihovu opstanku i uređenju za cijelo vrijeme
Domovinskoga rata. U tom smislu je u Hrvatskoj akademiji
1994. godine održan Znanstveni skup u povodu
45. godišnjice proglašenja Plitvica nacionalnim parkom
i 15. godišnjice prisutnosti Plitvičkih jezera na listi
Svjetske prirodne baštine. O tome je 1994. godine izdana
publikacija s referatima. Između mnogih referata
objelodanjen je i moj rukopis Ekološko uređivanje šuma
u Nacionalnom parku Plitvička jezera na strani
69-80, Zagreb, 1994.


Danas, eto, nakon 5 godina, opet ću s vašim dopuštenjem
pokušati nešto reći o tome u čemu se sastoji
ekološko uređivanje šuma u N.P. Plitvička jezera.


Šuma je živi organizam u kojemu se njezine individue
stalno rađaju, žive i umiru, pa se taj organizam mo-


Baker, B. St.: ( 1960) Green Glory, London 1948, Proceedings
Fifth World Forestry Congress, Seattle.


Božicević, S.: (1998) Plitvička jezera, Zagreb,
str. 101.


Bralić, I.: Nacionalni parkovi Hrvatske, Školska
knjiga, Zagreb.


Cestar, D., Hren , V., Ko vače vi ć , Z., M art ino-


že sam obnoviti ako se njime pravilno postupa. Zato ka-
: žemo daje šuma obnovljiv šumski resurs. Ali u svom
i razvoju prirodna šuma prolazi kroz različite faze koje


mogu biti blizu, ali i daleko od uravnoteženoga stanja,
i Šumarske intervencije idu za tim da se uravnoteženo
) stanje postigne uz pomoć šumarske znanosti. A kad se


ono postigne, treba osigurati potrajnost i biološku otpor-
) nost šumskoga ekosustava, da fiziološki ne oslabi i ne


oboli. Dakako, da će biti tu i tamo slučajeva gdje će trc-
i bati tek uspostaviti uravnotežen šumski ekosustav, pri


čemu valja uzeti u obzir samo autoktone vrste drveća.


1 Svakako preporučujem da intervencije u šumi budu


; vrlo oprezne, ali česte i pravovremene.


Sve u svemu, šumarske intervencije trebalo bi us-
1 mjeriti u smjeru postignuća ovih ciljeva:


- zaštiti tlo od erozije;


, održavati bilancu vodnoga režima i sačuvati te


meljni fenomen stvaranja žive sedre;


omogućiti trajnu prirodnu obnovu šuma;


omogućiti znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazov-
nu i rekreacijsku namjenu šuma i cjelokupnoga nacionalnoga
parka;


sačuvati prirodni izgled krajolika;


osigurati život rijetkim vrstama biljnoga i životinjs-
, koga svijeta.


Da bi se postignuli spomenuti ciljevi, treba sastaviti


poseban Naputak o šumsko-uzgojnome tretmanu na


Plitvicama i prema njemu izraditi šumsko-gospodarsku


osnovu za prošireni dio šume N.P. Plitvička jezera u po-


: vršini od oko 8.000 ha.


Smisao ekološkoga uređivanja šuma u Nacional-
i nom parku Plitvička jezera je rezultat dugotrajnoga razvoja
šumarstva na tom području, gdje se tijekom vremena
mogu dobro razabrati ove evolucijske etape:


neuredne preborne sječe do 1937. godine;


regulirane preborne sječe u vremenu od 1937. do
1961. godine, kada se u šumi poslije sječe morala
ostavljati minimalna drvna masa na panju;


preborno gospodarenje poslije 1961. godine, kad
se nastojala u šumi postignuti optimalna drvna zaliha
na panju;


i konačno ekološko uređivanje šuma, koje danas
preporučamo.


vić, J., Pel cer, Z.: (1974) Ekološko gospodarski
tipovi šuma u Nacionalnom parku Plitvička
jezera, Plitvička jezera - Čovjek i priroda, str.
61-66, Plitvička jezera.
Cestar, D.: (1983) Prirodni šumski rezervat "Čorko-
va uvala - Cudinka", Šumarski institut, Jastrebarsko.


LITERATURA


232




ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 115     <-- 115 -->        PDF

Đukić, D.: (1952) Nacionalni park "Plitvičkajezera"
(Problematika i uređivanje), Šumarski list 12,
str. 435-451, Zagreb.


Fran i ć, D.: (1910) Plitvička jezera, Zagreb, str. 439.


George, P. : ( 1976) Environnement, Paris.


H re n, V: ( 1972) Ramino korito - Prašuma bukve, Šumarski
list 9-10, Zagreb, str. 315-324.


Ilijanić, V.: (1971) Bibliografija Plitvičkih jezera,
Acta biologica VII/1, str. 69-84, Zagreb.


Kl epac , D.: (1961) Novi sistem uređivanja prebornih
šuma, Poljoprivredno-šumarska komora, Zagreb,
str. 1-46.


Kl epac, D.: (1964) Smjernice o estetskom i rekrea-
tivnom uređenju Medvednice, Šumarski list 1-2,
Zagreb, str. 1-10.


Kl epac , D.: (1973) Principi di govrno estetico ericre-
ativo del boseo, Monti c Boschi, Roma.


Kl epac , D.: (1979) Preborno gospodarenje šumama u
našoj zemlji i u svijetu, Šumarski list 11-12, Zagreb,
1979., str. 529-552.


Kl epac, D.: (1982) Evolucija uređivanja šuma na Visokom
kršu, Šumarski list 11-12, Zagreb, str.
471-477.


Kl epac, D.: (1984) Principi uređivanja šuma u Nacionalnom
parku Plitvička jezera, Šumarski list,
Zagreb, str. 319-336.


Kl epac, D.: (1984) Entwicklung der Forsteinrichtung
auf Hochkarst, Radovi, Zagreb.


Kevo, R., A lfier, D.: (1963) Organizacioni problemi
nacionalnih parkova u NR Hrvatskoj, Zaštita
prirode, Beograd.


Kosovič, B.: (1914. i 1915.) Prvi šumarski stručni
opis i nacrt šume na Velebitu, Velikoj Kapeli od
dalmatinske mede do Mrkoplja i Ogulina, Šumarski
list, Zagreb.


Kramarič, Ž., Iuculano, T.: (1989) O strukturi i
normalitetu šume bukve i jele (Abieti Fagetum
illyricum Horvat 1938) na primjeru prašume Čor-
kova uvala, Šumarski list, br. 11-12, str. 581-582.


Krga, D. (1984) Daten ber die Walder des Nationalparks,
Radovi, Zagreb.


Krga, D. (1984) Urwald Čorkova uvala, Radovi, Zagreb.


Le i bundgut, H.: (1959) Der Zweck und Methodik
der Struktur- und Zuwachsanalyse von Urwaldern,
Schweizerische Zeitschrift fr Forstwesen,
3, str. 111-124.


M a r t i n o v i é, J.: ( 1974) Podložnost eroziji tala na području
Plitvičkih jezera, Plitvička jezera - Čovjek
i priroda, Plitvička jezera, str. 33-36.


Meštrović,S.: (1984) Nature Conservation in Yugoslavia,
Radovi, Zagreb.


Movćan, J.: ( 1981 ) Development and Economics in
Plitvice National Park, Royal Swedisch Academy
of Science, AMBIO.


Pevalek, I.: (1938) Biodinamika Plitvičkih jezera i
njena zaštita, Zaštita prirode, br. 1, Zagreb,
str. 40-61.


Plavšić-Goj ko vić, N., Plavšić, M., Golubovi
ć, U.: (1974) Čorkova uvala - prašuma u Nacionalnom
parku Plitvička jezera, Plitvičkajeze-
ra - Čovjek i priroda, Zagreb, str. 67-70.


Plavšić-Goj kovič, N., Plavšić, M., Golubo-
vić, U.: (1972) Prilog poznavanju biljno-socio-
loškog sustava i elemenata grade prašumskog rezervata
Čorkova uvala (Nacionalni park Plitvička
jezera), Šumarski list 9-10, Zagreb, str. 348-363.


Plavšić-Goj kovič, N.: (1974) O rijetkim biljkama
Nacionalnog parka Plitvička jezera, Plitvice.


P o 1 šak, A.: ( 1974) Geološki aspekti zaštite Plitvičkih
jezera, Plitvička jezera - Čovjek i priroda, Plitvička
jezera, str. 25-32.


Prpić, B.: (1972) Neke značajke prašume Čorkova
uvala, Šumarski list 9-10, Zagreb, str. 325-333.


Prpić, B.: (1979) Struktura i funkcioniranje prašume
bukve i jele {Abiefi-Fagetum illyricum Horv.
1938) u Dinaridima SR Hrvatske, Drugi kongres
ekologa Jugoslavije, Zagreb.


Roglić, J.: (1974) Morfološke posebnosti Nacionalnog
parka Plitvička jezera, Plitvička jezera - Čovjek
i priroda, Plitvička jezera, str. 5-24.


S c h a e f f e r, L. : ( 1957) Amnagement esthtique et rera-
tif des forets, Revue forestiere française, Nancy.


Sliepčević, A., Ilijanić, V.: (1988) Prilog bibliografiji
Nacionalnog parka Plitvička jezera, Zagreb.


Susmel, L.: (1979) Structural Model of Primary Fir
and Spruce Forest, Padova.


S afar, J:: (1946) Osnovi parkiranja, Šumarski priručnik
I, Zagreb, v


Šafar, J.: (1958) Opći podaci o nacionalnim parkovima
NR Hrvatske, Plitvička jezera - Nacionalni
park, Zagreb, str. 11 -20.


Trinajstić, I.: (1972) O rezultatima komparativnih
istraživanja florističkih sustava prašumskih i
gospodarskih sastojina zajednice Fagetum croa-
ticum abietetocum Ht. u Hrvatskoj, Šumarski list
9-10, Zagreb, str. 334-347.


Ugrenović,A.: (1959) Estetika šume, Šumarska enciklopedija,
Zagreb.


Vi đakovi ć,P: (1989) Nacionalni parkovi i turizam,
Zagreb, str. 624.


Vidaković, P: (1999) Nacionalni parkovi u svijetu,
Zagreb, str. 538. Radovi, referati s 1UFRO Symposium
(papers from IUFRO-Symposium)
(1984) Plitvice 1983., Zagreb, Šumarski institut
Jastrebarsko.


*** Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine, br. 30
od 15.4. 1994.


Akademik Dušan Klepac


233