DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2000 str. 113 <-- 113 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI UREĐIVANJE SUMA U NACIONALNOM PARKU PLITVIČKA JEZERA OD PRVIH POČETAKA DO DANAŠNJEGA DANA* Poštovani gospodine predsjedniče! Poštovane gospode, poštovana gospodo! Kolegice i kolege! Da bismo znali kako pravilno postupati sa šumama u N. P. Plitvička jezera, mislim, da bi bilo korisno saznati kako su to radili ljudi prije nas, koji su nam Plitvička jezera ostavili u dobru stanju. Zato Vas molim da mi dopustite da oživim neke događaje, koji su ostali takoreći zaboravljeni, a koji nam mogu pomoći u rješavanju problema kako danas tretirati šumski ekosustav u N.P. Plitvička jezera. Na području današnjega Nacionalnoga parka Plitvička jezera, organizirano šumarstvo počinje u Vojnoj krajini (granici) 1746. godine. Tijekom 1764. i 1765. godine, dakle prije 235 godina, nastaje Prvi stručni opis i nacrt šuma na Velebitu, Velikoj kapeli od dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina. Taj je nacrt s kartom u mjerilu 1:3.880 hvati izradio major pl. P i rker, a Waldmeister (šumarnik) Franzon i je sastavio naputak za šumarsko osoblje i šumsko gospodarenje. Tada - 1765. godine — osnovane su prve šumarije i to u Oštarijama, Krasnom i Petrovagori. Uprava šuma bila je vojnička pod komandom generala u Karlovcu. Tako je bilo do razvojačenja Vojne krajine, tj. do godine 1871. (B. Koso vi ć, Šumarski list 1914. i 1915.). Poslije razvojačenja Vojne krajine šume su razdijeljene: jedan dio pripao je graničarima na račun otkupa prava na drvarenje i pašarenje, što su ga graničari imali u šumama Vojne krajine; drugi dio ostao je državi. Sume, koje su pripale graničarima, tada pravoužitnicima, bile su organizirane putem imovnih općina i z.z. sa svrhom da pravoužitnike trajno opskrbe ogrjevom, građevnim drvom i pašom. Zato se u tim šumama gospodarilo po načelu stroge potrajnosti prihoda prema Zakonu o šumama iz 1852. godine. U državnim šumama gospodarilo se po načelu trajnosti prihoda. To su razlozi da su šume u Hrvatskoj, pa tako i u Lici, ostale sačuvane. A to znači da je današnje često spominjano načelo održivoga razvoja bilo prisutno u hrvatskome šumarstvu prije više od 100 godina. Ličke šume bile su bogate drvnom zalihom. S obzirom na to daje i Zakon o šumama iz 1929. godine propisao gospodarenje šumama po načelu trajnosti, nastala je potreba da se u državnim šumama umjesto starih * Referat održan 24. studenoga 1999. u palači IIAZU na Simpoziju o zaštiti Plitvičkih jezera. mađarskih metoda uvedu suvremene, izvorne metode uređivanja šuma. U tom pogledu šume na području Nacionalnoga parka Plitvička jezera imaju povijesno značenje za razvoj prebornoga gospodarenja. Spomenut ću daje baš na Plitvičkim jezerima održana Skupština šumarskoga društva 22. kolovoza 1932. Ondašnji taksator Direkcije šuma na Sušaku, ing. Stjepan Š u r i ć, na toj je skupštini održao prigodno predavanje pod naslovom Preborne sječe u neuređenim prebornim šumama i šumama tipa prašume. To je predavanje godinu dana kasnije tiskano u Šumarskomc listu (1933) pod istim naslovom na str. 339-347, a objavljeno je također na njemačkom jeziku u publikaciji II. Međunarodnoga šumarskoga kongresa u Budimpešti 1936. Zašto danas spominjem, nakon toliko godina predavanje ing. Surića? Iz više razloga! Prvi je taj, što je Surić svoje predavanje temeljio na tri primjera iz šuma Plitvičkih jezera: 1) Visibaba, okružje 24, 2) Roščići, okružje 18 i 3) Bijela Kosa, okružje 3 iz Šumske uprave Ljeskovac. Na tim primjerima s područja Male kapele Surić je objasnio svoju metodu uređivanja šuma. U čemu se ona sastoji? Šurićeva metoda sastoji se u tome da se u šumi, po određenom postupku, doznačuju za sječu stabla u svim debljinskim razredima i da se posebno u manualu vodi evidencija o stablima koja su doznačena za sječu, ali i ona koja će dalje rasti. Drvna masa stabala, koja ostaju u šumi, poslije sječe ne smije pasti ispod minimuma. Radi boljega uvida crtaju se krivulje drvnih masa prije i poslije sječe, a njihova razlika definira etat, kako ukupni tako i po debljinskim razredima. Struktura drvne mase prije i poslije sječe je binomska. Šurićeva metoda, koja je niknula u šumama Plitvičkih jezera, postala je 1937. godine službena metoda za uređivanje prebornih šuma cijele bivše Jugoslavije. Vrijedila je gotovo 50 godina i po njoj je izrađeno mnogo gospodarskih osnova, kao što su primjerice šumsko- gospodarske osnove za Plitvičke šume. Glavna svrha Šurićeve metode bila je u reguliranju (ograničavanju) sječe, jer su u to vrijeme u ličkim šumama bile nagomilane goleme drvne zalihe. Ali tijekom vremena drvni fond došao je postupno do svoje donje granice pa se razvila nova metoda, ili takozvani Novi sistem uređivanja prebornih šuma (Klepac, 1961.), koji je imao cilj da se u šumi izgos- podari optimalno stanje koje omogućuje najpovoljniji 231 |